Arhiva Miroslav Krleža - Monitor.hr
28.09.2017. (15:13)

Po prvi puta na njemačkom izlaze Krležin roman ‘Zastave’ i ‘Balade Petrice Kerempuha’, izdavač onoliko hvali Krležu: "Koje li jezične snage, kojeg li istinski impozantnog pregleda i pogleda preko granica vlastita jezika, kulture, ideologije i epohe"

05.09.2017. (16:30)

Kak taubeka dva

Krleža o Titu: Pobjedonosna formula koja je uspjela prevladati kaos i rasulo

Odnos Miroslava Krleže i Josipa Broza Tita možemo podijeliti u tri različite faze: nakon prijateljevanja u mladosti, razišli su se tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća u tzv. „sukobu na ljevici“, da bi nakon rata došlo do medijski eksponiranog velikog pomirenja. XXZ magazin donosi kratku biografiju maršala Tita iz pera u to vrijeme najvažnijeg hrvatskog književnika.

11.07.2016. (14:42)

“Točno i u duhu jezika"

"Katkad mi se čini da Krleža lakše diše u njemačkom nego u kajkavskom"

‘Balada Petrice Kerempuha’, najsofisticiraniji pjesnički ciklus hrvatskoga dvadesetog stoljeća i najznačajnije lirsko djelo ikad napisano na kajkavskom jeziku na njemački je u nakladi Društva hrvatskih književnika preveo Boris Perić. “Prvi put imamo Krležine balade na stranom jeziku tako savršeno prevedene da nema zamjerke. Prvi put imamo Krležine balade na stranom jeziku. Hrvatima je teže čitati original nego Nijemcima ovaj kongenijalan prijevod.Valja naglasiti da je Perić Balade Petrice Kerempuha preveo na standardan, tek ponešto arhaičan njemački jezik”, komentira akademik Viktor Žmegač. Jutarnji

07.07.2016. (14:07)

Sretan rođendan!

Krleža o ljudskoj gluposti

Povodom obljetnice rođenja Miroslava Krleže, 7. srpnja 1893., Buka prenosi dio njegovog teksta o ljudskoj gluposti. “Godinama živio sam u našem smrdljivom zvjerinjaku i godinama sam razmišljao o gluposti ljudskoj; ja sam tu svakodnevnu pojavu ljudske gluposti tumačio kao prirodnu stvar: Osovio se čovjek na stražnje noge, prohodao je kao dvonožac, a glupost se vuče za njim kao sjenka.” Danas je i posljednji dan 5. festivala Miroslav Krleža.

28.04.2016. (09:30)

Riječki Dani prkosa: Tko i kako danas smije igrati Krležu?

24.07.2015. (10:14)

Što bi o vojnoj paradi povodom dana Oluje mislio Miroslav Krleža?

“Narod i narodnost to su barjaci, to su proslave, blagdani, spomendani pobjedonosnih bitaka, i koliko god ti trijumfi bili obasjani snopovima vrhunaravne svjetlosti, oni su ipak mračne, paklene sjenke, koje slaveći pobjedu stvaraju trajnu opasnost novih poraza (…) Nema ni jedne pobjede u historiji naroda koja za drugi narod ne predstavlja sramotu i poraz. Biti rodoljub, znači trajno zveketati oružjem i tako izazivati (tuđu, a u krajnjoj konzekvenci) svoju vlastitu propast.”. H-alter

18.05.2015. (10:56)

Pakleno pero

Krleža: Logična misao za religiju je đavao

“Stojim u gomili i razmišljam o čemu zapravo misle ti ljudi oko mene, koji su se skupili da prisustvuju pobožnoj ceremoniji jedne fantastične organizacije, kojoj je jedina svrha da ljude od pamtivijeka plaši jednom jedinom idejom, a to je pomisao na smrt. Taj medikus, koji živi od smrti svojih pacijenata, koji zaglupljuje svoje bolesnike jednom jedinom nadom, a to je da će sigurno umrijeti, da će se te njihove muke i tegobe produžiti u halucinantnim oblicima i na drugom svijetu, taj inženjer svakovrsnih paklenih agonija. On stoji nad ovim zbunjenim ljudima kao mračan oblak istjerujući iz njih đavla. A đavao to je logična misao i osjećaj za stvarnost”, pisao je Miroslav Krleža. Lupiga

13.05.2015. (11:41)

Nas tri brata skupa ratujemo...

Božo Kovačević o Krleži, kroz sjećanja Bore Ćosića

“Da je, kakvim čudom, doživio stotu, Krleža bi svjedočio raspadu još jedne države, još jednoj seriji promjena naziva ulica i ostvarenju još nekih od svojih ideala koji su, kako se to odjedanput ispostavilo, mnogima uvijek bili jedini ideali, premda se do 1990. činilo da su predano radili na ostvarivanju projekata nespojivih s tim idealima”, piše vrlo zanimljivo (bivši) političar i diplomata Božo Kovačević o Krleži, uz pomoć Bore Ćosića.

30.04.2015. (11:59)

Miroslavova ljestvica užasa

Krleža: Nacionalizam opasnija narkoza od religije

Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni, citira Krležu Lupiga.

14.04.2015. (09:54)

Tajne religije

Krleža: Crkva je cinička organizacija, moralno prevrtljiva rulja

“Crkva je cinička organizacija, koja javno trguje simonijom i robljem, podmitljiva, moralno prevrtljiva rulja, koja se bavi kupoprodajnim ugovorima više nego vrhunaravnim pitanjima. Crkva je po svojim protektorima zaštićena mnogobrojnim privilegijama, i dok plemstvo imitira bizantinsku aristokraciju u nošnji i u društvenim običajima, svećenstvo još uvijek barbarski bestidno poganski čara, baveći se egzorcizmima za dobre pare”, pisao je Miroslav Krleža o religiji. Lupiga