21.04. (21:33)

Europska federacija novinara: Novinarstvo je javno dobro

03.03. (10:03)

Vlast je vlast, a čast je čast

SDP-ovi uljezi na novinarskom prosvjedu – izglasali sramotni zakon kojim se novinarima sudi zbog istine

Pišući o jučerašnjem novinarskom prosvjedu na ulicama Zagreba, Vojislav Mazzocco piše kako se tamo “našlo i nekoliko uljeza”, primijetivši neke SDP-ove političare: “Ne samo da nisu novinari nego su izravno odgovorni za gušenje novinarskih sloboda, sudjelovali su i sami u pritiscima na novinare, glasali za zakone koji nam posao pretvaraju u minsko polje tužbi. Bernardić je bio saborski zastupnik kada je SDP-ova većina izglasala sramotni zakonski članak o sramoćenju zbog kojeg su danas mnogi novinari i mediji na sudu iako su pisali ili govorili istinu”.

01.10.2018. (13:30)

Roboti novinari – revolucija ili kraj novinarstva?

“Teoretski bi botovi mogli davati točne podatke u realnom vremenu, ali opet sve zavisi od toga kako su programirani i u koji kontekst stavljaju određene podatke, koje podatke izostave, a koje naglase… ako novinarstvo nastavi sa samoubilačkom praksom izvještavanja o trivijalnim temama, nametanjem zabave prikazane kroz tračeve, voajerstvo i manipulacije kontekstom, fotografijama i multimedijalnim prilozima, onda će se publika odviknuti od analitičkog novinarstva koje sučeljava argumente za i protiv koristeći vjerodostojne izvore”, smatra Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Sveučilišta u Dubrovniku. Aljazeera

[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]On dodaje da najveću opasnost po novinarstvo čine upravo novinari. “Kad se novinari naviknu da uz prilog o otmici posade s broda uz obale Nigerije stave fotografiju bilo kojeg broda s bilo kojeg mora i napišu ‘Ilustracija’, nesvjesni da time lažu vlastitu publiku, onda će vjerodostojnost medija postati još manja, a novinarstvo još manje važno publici kojoj će mnogi prilozi biti ‘ilustrirani’ umjesto istiniti. Roboti-novinari taj proces stvaranja sve većeg nepovjerenja u novinare i medije mogu ubrzati, ali da mnogi mediji, novinari i urednici ne teže samo većem broju klikova, gledatelja, slušatelja i čitatelja, bilo bi više prostora za analitičko novinarstvo”, kaže profesor Obradović.
Njega će i biti ubuduće, samo što će možda postati elitno u smislu manjih grupa znalaca koji žele saznati što se događa oko njih i što im utječe na živote, a manje će biti masovno jer će se mase zadovoljavati zabavom i neće ih previše biti briga je li nešto istinito ili nije, nego je li zanimljivo i vizualno privlačno, dodaje on.[/expand]

31.08.2018. (18:32)

Sponzorirani članak?

Emir Imamović Pirke: Nekada davno, kvaliteta nekog medija mjerila se njegovim sadržajem a ne brojem oglasa

Jedan neuobičajeni članak u slavu novinarstva i tabloida 24 sata napisao je književnik i novinar Emir Imamović Pirke. Recimo: “Kao što se, kako je govorio Antun Gustav Matoš, i u najgorim novinama može dobro pisati, tako se i u šugavim vremenima poput ovih mogu praviti novine koje će vješto pomiriti tabloidni, tržišno potentni i profitabilni format i njegovu formu, ali će u njima ostati važno i da se dobro piše, da se civilizacijske vrijednosti ne propituju već brane i da, uz ostalo, preživi ono što je nekada bilo neizbježno, pa postalo ili rijetko ili nepoželjno.” Upravo je tako Imamović pomirio zanimljivo pisanje sa neuobičajenim stavom. Ako je reklama dobra je, a nije još je bolje.

05.05.2018. (07:12)

Novinar i kolumnist Novog lista Boris Pavelić Hrvatskom novinarskom društvu vratio nagradu; "odbijam biti u društvu s novinarima koji se samo tako zovu", kaže on

11.04.2018. (16:19)

Osmrtnica

Dežulović: Novinarstvo – izumrli zanat

“Zabrinuti čuvari naše profesije, prizivajući kanoniziranu nezavisnost medija, vjerojatno su pobrkali današnje takozvano ‘novinarstvo’ s izumrlim zanatom neobično slična naziva. Imam ekskluzivnu vijest za njih: romantično novinarstvo kakvo zamišljaju – sa zadimljenim redakcijama, redakcijskim kafićima, ciničnim starim uredničkim liscima, nepokolebljivim glavnim urednicima, hrabrim reporterima i istraživačkim krticama što pred sudom odbijaju odati izvore – ne postoji. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj. Ili barem ne postoji u Hrvatskoj već prilično odavno”, piše Boris Dežulović. N1

02.02.2018. (22:30)

Komercijalizacija = trivijalizacija

Komentar: Profesija novinar/novinarka: Trasiranje puta u propast

“Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rastu broja medija. ‘Aplikabilnost za tržište’ postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?”, piše Helena Popović u zanimljivom komentaru za H-alter.

16.11.2017. (12:06)

Novinarstvo nije profesija [youtube]

Bilten: Pala prodaja svih dnevnih i tjednih novina, novinari nepovratno odlaze

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je rezultate ispitivanja o stanju na tržištu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i pronašla da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilježe sve dnevne novine, ali i tjednici koji su u istom periodu pali za 13 posto. Pritom, podaci AZTN-a ne govore nam ono najvažnije, koliko je radnih mjesta izgubljeno kao posljedica pada prihoda tiskovina? Ignoriranje ovog problema traje već sigurno 10 godina. U tom periodu sektor je sužen za duplo, a gotovo svaki novinar koji ode iz medija više se u novinarstvo ne vraća, piše Bilten.