• 06.05. (21:30)

    Norveška formula sreće: Izbjegavaj stalnu povezanost s tehnologijom

    Ono što su južnjacima siesta ili fjaka, to je Norvežanima ‘koselig’. Sretno mjesto, u prirodi ili drvenoj brvnari u kojoj vatrica pucketa u kaminu pored kojeg pod dekicom sjede ljudi, s toplom napitkom u jednoj i kakvom knjigom u drugoj ruci. Glazba, najvjerojatnije kakav uradak iz ECM-ove kolekcije, svira tiho i polako, a tonovi se rastežu kao polarna noć. Igraju se društvene igre i pričaju smiješne priče. Jede se večera dok vani sipi snijeg ili rominja kiša… Tportal

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    20.03. (23:30)

    Sunčana strana planete

    Finska najsretnija država na svijetu, Hrvatska se popela na 75. mjesto

    Finska je prva na listi Gallupove ljestvice država o tome koliko se sretnima osjećaju njeni stanovnici, a slijede ih nordijske države Danska, Norveška i Island, pa onda Nizozemska, Švicarska, Šveđska, Novi Zeland, Kanada i Austrija (ovdje izvještaj). Hrvatska je na 75. mjestu, što je napredak od sedam mjesta, ali iza Kosova (46.), Srbije (70.) i Crne Gore (73.).

    07.03. (23:30)

    Najsretnije zemlje svijeta

    15.02. (17:30)

    Bez brige, a dovoljno pameti

    Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina

    Osjećaj sreće, zadovoljstva životom i izostanka anksioznosti najizraženiji je s 16 i onda sa 70 godina, utvrdio je britanski think tank Resolution Foundation koji je kao ključne elemente sreće pronašao u dobi, sigurnom poslu, zarađivanju, posjedovanju nekretnine, zdravlju i emotivnim vezama. Tinejdžeri u odnosu na mlade odrasle osobe imaju bolje rezultate na svim testovima subjektivnog osjećaja sreće, u 20-ima osjećaj sreće opada da bi trend izraženijeg subjektivnog osjećaja sreće ponovno postao uočljiv od sredine 50-ih godina života i prvih godina umirovljenja. Žene se u prosjeku sretnije od muškaraca.

    02.02. (09:30)

    15 minuta sretnih misli

    Pouka ‘najsretnijeg čovjeka na svijetu’: Ako želite biti sretni – budite dobronamjerni!

    “Kad mislimo stalno samo na sebe, umaramo i zapadamo pod stanje stresa, što konačno dovodi do toga da smo nesretni”, tvrdi Matthieu Ricard, 72-godišnji francuski pisac i monah tibetanskog budizma. Za njega je neurolog sa Sveučilišta Wisconsin, doktor Richard Davidson, skeniranjem mozga utvrdio da ima nezabilježen osjećaj sreće i vrlo malu mogućnost osjećanja negativnosti. Ako želite biti sretni, Ricard poručuje da budete dobronamjerni. Ne samo da ćete se osjećati bolje, već će vas i drugi početi promatrati kao bolju osobu. Međutim, nemojte dopustiti da vas drugi ljudi iskorištavaju, dodaje. 24 sata

    08.01. (09:30)

    Kao prasence u mulju...

    Aktualno istraživanje: Jesu li Hrvati sretni?

    Ljudi koji su zadovoljni i osjećaju se sretno bolje funkcioniraju privatno i poslovno, zdraviji su, izgrađuju bolje međuljudske odnose, otporniji su na svakodnevne stresove i više su uključeni u društveni život zajednice. Dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pokrenula je stoga 2015. istraživanje o tome je li sreća posljedica ili uzrok pozitivnih životnih događaja. Preko sajta Sreca.hr uključilo se 5.100 sudionika, ovih dana im stiže mejl da ispune još jednu anketu iz ovog istraživanja. Glas Slavonije

    01.11.2018. (15:29)

    Profesor sreće

    Surfer koji je preživio dan i noć u moru: Mislio sam – gotovo je

    Prva stvar koja mi je pala na pamet bila je je li ovo trenutak u kojem moram pustiti dasku i plivati. U tom trenutku je vjetar pojačao, pa sam okrenuo vrh daske prema vjetru, kako bi mi manja površina išla izravno na valove… Kad sam se uspio dokopati obale… nisam mogao hodati, ravnoteža me izdavala, pa sam morao puzati – ispričao je slovenski surfer Goran Jablanov koji je preživio 25 sati u olujnom moru koje ga je od Istre odnijelo do Trsta.

  • 06.05. (21:30)

    Norveška formula sreće: Izbjegavaj stalnu povezanost s tehnologijom

    Ono što su južnjacima siesta ili fjaka, to je Norvežanima ‘koselig’. Sretno mjesto, u prirodi ili drvenoj brvnari u kojoj vatrica pucketa u kaminu pored kojeg pod dekicom sjede ljudi, s toplom napitkom u jednoj i kakvom knjigom u drugoj ruci. Glazba, najvjerojatnije kakav uradak iz ECM-ove kolekcije, svira tiho i polako, a tonovi se rastežu kao polarna noć. Igraju se društvene igre i pričaju smiješne priče. Jede se večera dok vani sipi snijeg ili rominja kiša… Tportal

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    22.03. (12:00)

    Hrvati su relativno sretni i zadovoljni svojim životima, pokazuju to rezultati istraživanja CRO-WELL

    Iscrpnije...
    20.03. (23:30)

    Sunčana strana planete

    Finska najsretnija država na svijetu, Hrvatska se popela na 75. mjesto

    Finska je prva na listi Gallupove ljestvice država o tome koliko se sretnima osjećaju njeni stanovnici, a slijede ih nordijske države Danska, Norveška i Island, pa onda Nizozemska, Švicarska, Šveđska, Novi Zeland, Kanada i Austrija (ovdje izvještaj). Hrvatska je na 75. mjestu, što je napredak od sedam mjesta, ali iza Kosova (46.), Srbije (70.) i Crne Gore (73.).

    07.03. (23:30)

    Najsretnije zemlje svijeta

    25.02. (13:00)

    Generaciji Z (mladi između 8 i 22 godine) sreća i novac su važniji od vjere

    Iscrpnije...
    15.02. (17:30)

    Bez brige, a dovoljno pameti

    Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina

    Osjećaj sreće, zadovoljstva životom i izostanka anksioznosti najizraženiji je s 16 i onda sa 70 godina, utvrdio je britanski think tank Resolution Foundation koji je kao ključne elemente sreće pronašao u dobi, sigurnom poslu, zarađivanju, posjedovanju nekretnine, zdravlju i emotivnim vezama. Tinejdžeri u odnosu na mlade odrasle osobe imaju bolje rezultate na svim testovima subjektivnog osjećaja sreće, u 20-ima osjećaj sreće opada da bi trend izraženijeg subjektivnog osjećaja sreće ponovno postao uočljiv od sredine 50-ih godina života i prvih godina umirovljenja. Žene se u prosjeku sretnije od muškaraca.

    04.02. (10:00)

    Sedam mitova o sreći u koje većina ljudi vjeruje: 1. Pravi brak će pružiti beskrajnu sreću, itd

    Iscrpnije...
    02.02. (09:30)

    15 minuta sretnih misli

    Pouka ‘najsretnijeg čovjeka na svijetu’: Ako želite biti sretni – budite dobronamjerni!

    “Kad mislimo stalno samo na sebe, umaramo i zapadamo pod stanje stresa, što konačno dovodi do toga da smo nesretni”, tvrdi Matthieu Ricard, 72-godišnji francuski pisac i monah tibetanskog budizma. Za njega je neurolog sa Sveučilišta Wisconsin, doktor Richard Davidson, skeniranjem mozga utvrdio da ima nezabilježen osjećaj sreće i vrlo malu mogućnost osjećanja negativnosti. Ako želite biti sretni, Ricard poručuje da budete dobronamjerni. Ne samo da ćete se osjećati bolje, već će vas i drugi početi promatrati kao bolju osobu. Međutim, nemojte dopustiti da vas drugi ljudi iskorištavaju, dodaje. 24 sata

    08.01. (09:30)

    Kao prasence u mulju...

    Aktualno istraživanje: Jesu li Hrvati sretni?

    Ljudi koji su zadovoljni i osjećaju se sretno bolje funkcioniraju privatno i poslovno, zdraviji su, izgrađuju bolje međuljudske odnose, otporniji su na svakodnevne stresove i više su uključeni u društveni život zajednice. Dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pokrenula je stoga 2015. istraživanje o tome je li sreća posljedica ili uzrok pozitivnih životnih događaja. Preko sajta Sreca.hr uključilo se 5.100 sudionika, ovih dana im stiže mejl da ispune još jednu anketu iz ovog istraživanja. Glas Slavonije