Arhiva Velimir Šonje - Monitor.hr
Nedjelja (10:30)

Zlostavljanje statistikom

Eurostat treba prestati mučiti Hrvate ili: kako zaustaviti pad broja stanovnika

U novoj kolumni za Ekonomski lab, Velimir Šonje ironizira statistike koje dolaze od Eurostata kao “jednog od najvećih prikrivenih neprijatelja hrvatske države i hrvatskoga naroda”. “Potvrdom da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja EU, Eurostat je nastavio s nizom objava koje stvaraju kolektivnu anksioznost u domaćoj javnosti. Barem u onom dijelu javnosti koja čita i zna što je Eurostat”, kaže. Nedavno su objavljeni novi podaci o padu stanovništva, koji Hrvatsku svrstavaju na peto mjesto, bolje samo od Litve, Latvije, Rumunjske i Bugarske.

16.06. (10:30)

Optimizam bez pokrića

Kako bi nas gospodarski rast mogao ponovo zavarati

“Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta. Kukolj nije razlog za brigu ako žito dobro rodi… Hrvati proživljavaju kolektivne ekstaze u razdobljima rasta, kao da sutra ne postoji. Ne jednom, za stolom do u kafiću slušao sam razgovore tipa: «Svi su protiv Sanadera, ali u njegovo vrijeme bilo je posla, rasle su plaće…»… Nikome tko je dosegnuo do visina ovakvih zaključaka nije padalo na pamet da se sjeme kasnijih problema sije kada sve izgleda dobro”, piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

08.06. (14:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.

06.06. (08:30)

Bakina debela čarapa

Kamate na kredite će padati – jer stanovništvo Hrvatske stari

Starenje utječe na kamatne stope jer su starije generacije uglavnom neto štediše i imaju konzervativni pristup prema novcu. Sve je više starijeg stanovništva, štedi se, novca ima. S druge strane su mladi i radno sposobni koji troše, zadužuju se i dižu kredite. Ako je više neto štediša, onda je ponuda novca veća, a zbog manje potražnje novca, kamate padaju – pojasnio je ekonomski analitičar Velimir Šonje novi fenomen. Inače, već sada Hrvatska ima povijesno niske kamatne stope na stambene kredite od oko 3 posto, a do kraja godine ima još prostora za njihov pad. 24 sata

19.05. (12:30)

Euro sa šlagom

Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika

12.05. (23:30)

Rođeni dvijetisućeineke...

Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

05.05. (15:30)

Matematika trećeg osnovne

Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

29.04. (14:30)

Riješiti se štaka što prije

Velimir Šonje: Zašto treba nestrpljivo čekati dan kada će EU fondovi biti ukinuti

Neto financijeri odriču se nečega, da bismo mi imali onih 10,7 milijardi eura alokacije iz EU fondova u proračunskom razdoblju 2014-2020, što se može “povući” do 2023. Velik je to novac… Kad Hrvatska dostigne takav stupanj razvitka u odnosu na prosjek EU, za fondovima neće više biti potrebe. U sljedećem ciklusu to će se dogoditi Češkoj, Sloveniji i Estoniji, koje su već pristojno razvijene europske zemlje – još uvijek ispod prosjeka EU, ali ne daleko od njega (80-90% od prosjeka). U svakom slučaju, cilj bi trebao biti da ova sveprisutna priča o EU fondovima što prije nestane – nudi Velimir Šonje zdraviju paradigmu vezanu za EU fondove na Ekonomskom labu.

15.04. (19:30)

Život u mitologiji

Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.