Taylor Swift u dokumentarcu: Izgladnjivala sam se, nisam htjela jesti - Monitor.hr
25.01.2020. (19:30)

Miss AmeriGladna

Taylor Swift u dokumentarcu: Izgladnjivala sam se, nisam htjela jesti

Taylor Swift otvorila se o borbi s poremećajem ishrane, rekavši u intervjuu Varietyju i u dokumentarcu ‘Miss Americana’ (gore trailer, ispraćen ovacijama na Sundanceu ovaj tjedan) da se “danima izgladnjivala i onda posve prestala jesti”. Vodila je popis onoga što je pojela i stalno vježbala. Danas – “više to ne radim jer mislim da je bolje da mislim da izgledam debelo nego da izgledam bolesno”


Slične vijesti

29.11. (23:00)

Za one koji žele biti carevi svemira

Korlević o mogućim svemirskim ratovima: Pred nama je najluđi period ove civilizacije

Trenutačno gledamo kako nacije, države koje se žele praviti važne, šalju u svemir astronaute i žele se pokazati. S druge strane imamo nekoliko poduzetnika koji žele to pretvoriti u novac i moć. Novo sredstvo rada je internet, a internet koji stiže iz svemira je najjači jer on osigurava internetsku vezu i u najudaljenijem kutku Zemlje – dakle, tko je danas vlasnik toga, taj ima centar moći. Tu utrku upravo gledamo. Jako je čudno ovo vrijeme – u sljedećim godinama gledat ćemo Indiju, Ameriku, Kinu kako pokazuju koliko su tehnološki nadmoćne nad ostalima, a i nekoliko se privatnika bori za status vlasnika interneta, znanstvenik Korado Korlević o nizu tema za Večernji. Postoje špijunski sateliti, postoje neka oružja, primjerice lovci špijunskih satelita ili uništavači satelita. Zasad se neka druga oružja ne smiju seliti na svemir, prema potpisanim ugovorima iz 60-ih.

27.11. (00:00)

Put kojim se rjeđe ide

Nedjeljom u 2: Iskustva bivših ovisnika – kako izgleda put lječenja i oporavka

U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi znatan porast konzumacije različitih droga – od kokaina do kanabisa. Uz drogu, sve veći problem postaje i kockanje – porok koji nikada nije bio dostupniji. Kako su se izvukli iz pakla ovisnosti, tko im je bio pomoć na tom putu te kako njihovi životi izgledaju danas – otkrili su bivši ovisnici, danas potpuno funkcionalni ljudi. Nisam znala da to može voditi u ovisnost. Ja sam u to išla i rekla ‘wow’: Ja sam ovo tražila cijeli život. Da imam mir, sigurnost, toplinu i ljubav. Ovo nije promoviranje droge. Kada je to počelo, rekla sam: to je to. Međutim, kako je to đavolja prevara. HRT

09.11. (14:00)

Ajmo i to vidjeti

Jasna Nanut: Vjerujem da je ‘Sedmo nebo’ dio novog vala kojim počinje povratak publike domaćem filmu

Komedija ‘Sedmo nebo’ nastajala je dugih sedam godina i ljetos, na premijeri na Pula film festivalu, u krcatoj Areni, publika je usred filma spontano zapljeskala. Dokaz je to da je redateljica Jasna Nanut (48) uspjela snimiti komediju na kojoj se hrvatska publika smije. U ponedjeljak navečer je ‘Sedmo nebo’ otvorilo i 21. izdanje Zagreb film festivala. 24 sata ima intervju s autoricom.

  • Kako ste se odlučili za tako sklizak teren kao što je žanr komedije?
  • Komedija se nametnula sama od sebe. Kad pogledate tipične simptome muške krize srednjih godina: povećana tuga, nemir, fokus na promjenu, aktiviranje na društvenim mrežama, iznenadan interes za rock koncerte na otvorenom (!)… Zvuči dramatično, ali i komično… Od svih talenata na ovom svijetu najviše cijenim kad me netko nasmije. Najživlja sam kad se smijem i najsretnija. Htjela sam svladati taj izazov, nasmijati ljude kroz temu koja mi je bliska, ‘roštiljanjem’ muškarca u bezizlaznoj situaciji… U sljedećem životu bit ću stand up komičarka…
08.11. (12:00)

Kad je auto potreba, a ne luksuz

Šonje: Razgovor sa sociologom – ‘bicikli vs. automobili’ duboka je društvena podjela

Jedan od najistaknutijih hrvatskih sociologa Ivan Burić nedavno je dao jako zanimljiv intervju Glasu Slavonije. Velimir Šonje ga je zamolio da prokomentira neke teze za ArhivAnalitiku: Život u Zagrebu za veliki broj njegovih stanovnika, ne samo u smislu mobilnosti već i „socijalno-aspiracijski“, jednostavno nije moguć bez automobila. Svakako je nezamisliv za onu frakciju srednje klase kojoj sam i sam nekad pripadao, a koju obilježava rad u korporativnom sektoru s istovremenim honorarnim poslovima, želja za profesionalnim i materijalnim postignućem… Sve ono što čini svakodnevnicu ne baš malobrojnog zagrebačkog srednjeklasnog „punog gnijezda“ nije moguć bez jednog ili dva automobila u obitelji. Drugim riječima, u prostorno razvučenom gradu u kojem ne postoji podzemna željeznica ili neki vid jednako učinkovitog javnog prijevoza, ubrzana redukcija mogućnosti korištenja automobila za ovaj srednjeklasni fragment predstavljala bi značajnu barijeru u ostvarenju njihovih socijalnih aspiracija. Oni bi time postali jedna vrsta socijalnih gubitnika.

06.11. (19:00)

Sva sreća da ovo nitko ne čita, pa može pričat što hoće, makar i istinu.

Dubravko Ivaniš, čovjek kojem se nikada ništa nije desilo

Prije svega, klasično sam osnovno muzički obrazovan, to je bitno jer se u muzičkoj stječe uvid u finese kompozicije i sviranja, i inzistira se na tome, na način na koji, ne velim da nije moguće, ali se sporije usvaja kad si samouk. Nadalje, ja sam punker, punk je način razmišljanja, sve naopačke, izvrni okreni, jebi mamu. Ne spadam ni u kakav folder. I još nešto – ovo bih trebao objesiti iznad svog kreveta ko što si je Ivica Kostelić zakeljio „bit ću olimpijski šampion!“ – tvoj otac, Edo Popović, za mene je jednoć skovao posebno posprdnu definiciju – „Dubravko Ivaniš, čovjek kojem se nikada ništa nije desilo.“ Moram priznati izvanredno, točno da ne može točnije do dana današnjeg, to je možda ključ svih bizarnosti vezanih uz mene, a usput zgodno je da se ti i ja nekako uvodno nađemo u dešifriranju aktualija, priča Ripper u razgovoru sa Svenom Popovićem za Ravno do dna, povodom novog albuma Pipsa.

29.10. (20:00)

Razgovor 2Cellos

Davorin Bogović kod Stankovića: Neke stvari ja ne računam pod glazbu, a prolaze izvrsno

Komentar iz naslova vezan je uz činjenicu da prije nije čuo za Aleksandru Prijović, koja je rasprodala nekoliko Arena. Dodao je da kod publike “prozale grozne stvari”. Zar nije problematično cijeli život baviti se rock ‘n rollom, a pokraj tebe prolaze neke druge stvarni, grozne stvari prolaze kod publike, zaključio je. Na pitanje je li zbunjujuće da postoje dva Prljava kazališta, Bogović je odgovorio kako nije te da “nemaju dodirnih točaka”. Bogović se osvrnuo na kritike novog albuma koji je dobio mješovite recenzije. Najbitnije da su se tri najvažnija kritičara iz Jutarnjeg, Večernjeg i Slobodne složili da je album odličan. Dotaknuo se i odlaska iz benda 80-ih, za što je rekao da mu je priređen igrokaz na kojem mu je rečeno da on odlazi, a Bodalec ostaje HRT, Index

23.10. (00:00)

Lula nad Stradunom

Gradonačelnik Dubrovnika kod Stankovića: Nitko me ničime nije uspio pritisnuti, a bilo je pokušaja

Učlanio se u HDZ s 18 godina, a za njega kažu da je “neposlušni dečko” u stranci. Objasnio je kako namjerava smanjiti broj apartmana u Dubrovniku, zašto je često u sukobu sa splitskim gradonačelnikom Puljkom te kako prosječni građanin Hrvatske može u srpnju i kolovozu ljetovati u Dubrovniku. Dubrovnik je korak po korak počeo gubiti identitet u užem dijelu grada jer određene stambene zone postaju apartmanske zone. Zato su donijeli odluku o priuštivom stanovanju, kupili stanove za mlade i dodijelili 39 stanova mladim obiteljima. Kaže kako je Dubrovnik mnogim svjetskim gradovima primjer održivog turizma i onog što turizam treba biti. HRT

21.09. (13:00)

I zato smo tu gdje jesmo

Astrofizičar Dario Hrupec: Svako društvo preferira vjernike, a ne znatiželjne skeptike

Dokaz, kao postupak kojim se utvrđuje istinitost neke tvrdnje, primjeren je u matematici. Nije primjeren čak ni u prirodnim znanostima. Prirodna znanost teži k istini (slaganju činjenica s tvrdnjama), a ne daje konačnu istinu. Uvijek je otvorena za nova propitivanja. Nadalje, prirodna znanost se, po definiciji, bavi prirodnim pojavama. Nadnaravno ili natprirodno nije u njezinoj domeni. Ono što je možda manje poznato je metafizička pretpostavka na kojoj prirodna znanost počiva: sve pojave su prirodne pojave. A što se vjere u nadnaravno tiče, vjerovati znači „smatrati što istinitim ne tražeći dokaz”. To je definicija. Pa onda je apsurdno govoriti o dokazima. Vjera isključuje dokaz. Meni je osobno vjera u nadnaravno nespojiva sa znanstvenim pogledom na svijet. Tih znanstvenika koji javno ističu svoju vjeru u nadnaravno nema baš tako puno kao što se čini, samo su jako glasni. Skupove na temu vjere i znanosti ili debate između vjernika i nevjernika uvijek, bez iznimke, potiču znanstvenici vjernici. Prof dr. sc. Dario Hrupec zanimljivo progovara za Glas Podravine.

18.09. (01:00)

Zlo nema suštinu, samo dobro ima suštinu

Branko Sekulić: Kad bi se Isus sad pojavio, Crkva bi ga privela i razapela

Sekulić: Promoviranje ustaštva i četništva vodi Hrvatsku i Srbiju u grob | Četnici Vijesti | Al Jazeera

  • Moja teza je vrlo jednostavna i vrlo jasna. Isus Nazarećanin, kao osoba koja je postojala i po kanonskim i po vankanonskim dokazima kao Ješua iz Nazareta, bio je razapet. Da li neko vjeruje da je to Krist ili ne, to je meni apsolutno irelevantno. Ako vjeruješ, onda sljedeća priča postaje suština tvoga života. A to je da je Ješua iz Nazareta razapet, a razapinjali su isključivo ljude koji su bili pobunjenici. To je bila kazna za pobunu protiv političkog establišmenta toga doba, što je bila rimska vlast koja je okupirala Judeju. On je, dakle, razapet a nije kamenovan. Kamenovanje je bilo kazna za blasfemiju. Ali on nije bio optužen za blasfemiju, on je optužen za pobunu, za konstruktivnu kritiku religijsko-političkog sistema svog doba, kako samih Rimljana, tako i religijskih struktura u Judeji. To je naprosto čak i znanstvena činjenica. Zbog toga ja ovih dana intenzivno promišljam da li je teologija znanost ili nije. Ako ovo o čemu govorim uzmemo kao činjenicu, onda je teologija definitivno znanost. Ako na to dodaš efekt da je to utjelovljeni Bog, apsolutno mi nije jasno kako onda, majstore, ti možeš biti kršćanin, a zapravo nisi društveno odgovoran, kao što je društveno odgovoran onaj za kojeg tvrdiš da nasljeđuješ njegov put?
  • Crkvene strukture na našim prostorima počesto nemaju nikakav odnos prema Bogu. To je onaj – kako kažu sv. Ambrozije, sv. Augustin i sv. Jeronim – kurvinski dio crkve, koji se kod nas manifestira kao etnonacionalistička koncepcija. To što ona ima mantiju, apsolutno ju ne abolira od činjenice da je ona i dalje etnonacionalistička.
  • Ja se sa komunističkim sistemom nikada neću složiti, ali s njim mogu komunicirati. A sa fašizmom i nacizmom – to treba gaziti čim promoli glavu. To ne smije proći! U ime građanskog društva to treba sve pregaziti i tu nema nikakve dileme. Mi ne možemo sada ići i takvima „dati prostora za dijalog“. Ne, ne! To treba gaziti! Jer je to jedini način na koji mi možemo formirati funkcionalno društvo. Dakle, preduvjet za dijalog je da imaš argument, a argumente možeš imati samo ako ne diskriminiraš. A onoga trenutka kad diskriminiraš – završeno, nema diskusije, nema prostora! Tačno