Tko kaže da nema radnika? Svaki treći radno sposoban stanovnik bez posla je! - Monitor.hr
07.08. (10:00)

Tržište (ne)rada

Tko kaže da nema radnika? Svaki treći radno sposoban stanovnik bez posla je!

Koliko god zvučalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne strane vapi za velikim brojem radnika usprkos nastavku pandemije, a s druge prema najnovijim podacima Eurostata zauzima uvjerljivo drugo mjesto prema broju radno sposobnih, a neaktivnih stanovnika u Europskoj uniji, odmah iza Italije. Udio radno sposobnih, ali neaktivnih stanovnika inače se uredno smanjuje, pa je tako u Hrvatskoj prošle godine neaktivno bilo 32,9 posto radno sposobnog stanovništva (15 – 64 godine), što je 0,6 posto manje u usporedbi s 2019., ali i znatno manje od 37,4 posto od 2002. naovamo. Usprkos tome, udio neaktivnih radnika tvrdoglavo Hrvatsku drži pri vrhu liste, a razloga za to je mnogo, iako nisu svi specifični za Hrvatsku. Lider


Slične vijesti

13.07. (16:00)

Odjeci sezone

Krajem lipnja 126.232 nezaposlenih, 16,2 posto manje nego lani

Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane za 24.419 ili 16,2 posto manje nego u istom mjesecu lani, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci HZZ-a. Lipanj je tako treći mjesec za redom da pada broj nezaposlenih na godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih zabilježen je i na mjesečnoj razini. Tijekom lipnja je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena ukupno 12.301 osoba, što je 17,8 posto manje nego u lipnju lani. Pritom je 76,1 posto novoprijavljenih ili 9.355 u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Tportal

12.06. (14:30)

Domaćinstvo - osnovna jedinica preživljavanja

Neprestana nesigurnost nezaposlenosti

Prema podacima Eurostata trenutna stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je 20,6%. Doduše ta brojka ne uključuje ekonomski neaktivne, osobe koje su nerijetko u tolikoj mjeri obeshrabrene iskustvom na tržištu rada da su odustale od traženja posla pa više nisu ni evidentirane kao nezaposlene. Dakle, otprilike svaka četvrta mlada osoba nema posao i vlastite prihode, piše Kulturpunkt. Zabrinutost zbog prekarne egzistencije i politička apatija nisu nepovezane. Štoviše, uzroke retradicionalizaciji i konzervativizmu mladih treba, između ostalog, tražiti u svakodnevnom iskustvu nezaposlenosti u društvenom kontekstu postrecesijskog desetljeća.

10.03. (11:30)

Utjecaj korone

Hrvatska među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih

Pandemija je smanjila broj zaposlenih u EU za 3,5 milijuna u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. godine, pokazuju podaci Eurostata. U eurozoni njihov je broj smanjen za 3,1 milijun. Među zemljama EU-a najviše je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca poskočio broj zaposlenih u Portugalu i Estoniji, za 1,9 posto. Slijedi Španjolska s 1,2-postotnim rastom. Najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj razini bilježile su Češka, Hrvatska, Latvija i Malta, za 0,5 posto. Večernji

19.01. (08:50)

Firme se zatvaraju, nezaposlenost raste – ove godine ne treba očekivati veliko novo zapošljavanje nego će se eventualno stari radnici vraćati na posao

10.10.2020. (10:00)

Nastavlja se rast nezaposlenosti

U rujnu smo imali 147 434 nezaposlene osobe. To je 31,2 posto više no lani

U objavi HZZ-a kraj rujna donio je 147 434 nezaposlene osobe. Pad od 2,6 % na mjesečnoj razini ipak nije dobra vijest jer je na godišnjoj riječ o porastu za 31,2 %. Dnevni podaci za listopad također ukazuju na rast nezaposlenosti s 1 252 osobe više na burzi rada. Dvije trećine nezaposlenih na burzu je došlo iz radnog odnosa, dakle nakon otkaza, a najviše iz pružanja smještaja, priprema i usluživanja (30 %), dok je 1,3 % osoba prijavljeno iz neaktivnosti, 13,3 nakon školovanja, a 0,6 % iz drugih poslovnih okolnosti. U obrazovnom je sektoru najviše osoba od broja novozaposlenih, 37,5 %. Tijekom rujna nastavile su se HZZ-ove aktivnosti u očuvanju radnih mjesta pogođenima pandemijom koronavirusa. Telegram

01.08.2020. (21:00)

Nezaposlenost naša svagdašnja

Uz bok Italiji, šesti smo u Europi po stopi nezaposlenosti

Hrvatska je u lipnju bila šesta među zemljama Europske unije (EU) po stopi nezaposlenosti, pokazalo je u četvrtak objavljeno izvješće Eurostata… U Hrvatskoj je pak sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u lipnju iznosila 8,8 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža nego u svibnju. Bez posla je, prema Eurostatovim podacima, bila ukupno 161 tisuća građana Hrvatske, čime se njihov broj smanjio za tri tisuće u odnosu na svibanj. U odnosu na prošlogodišnji lipanj ta je brojka povećana za 43 tisuće… Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj u lipnju je stagnirala na mjesečnoj razini u odnosu na prethodni mjesec na 23,7 posto, a na godišnjoj je razini poskočila za 6,8 postotnih bodova. Index

28.07.2020. (01:00)

Crna predviđanja

Tek očekujemo posljedice koronakrize na tržište rada u Hrvatskoj

Hrvatska bi, kažu poduzetnici, kraj godine mogla dočekati s 300.000 nezaposlenih. Bit će to posljedica završetka kakve-takve turističke sezone, ali i daljnje redukcije vladinih mjera za očuvanje zaposlenosti, budući da za neku veliku pomoć tvrtkama država više nema novaca. Stoga Dražen Oreščanin, suosnivač udruge Glas poduzetnika, od nove vlade Andreja Plenkovića očekuje da hitno krene u reforme i tako olakša poslovanje tvrtkama, a time posredno očuva i zaposlenost. Index

 

19.06.2020. (11:30)

Kišno ljeto, tmurna jesen

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

U prvih 16 dana lipnja na burzu rada prijavilo se 7356 ljudi (najviše u Zagrebu, Splitu, Osjeku i Rijeci), od čega je njih 5779 dobilo otkaze – oko 500 na dan. Najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra. Bojim se da će pravi problemi buknuti tek na jesen, nakon završetka turističke sezone za koju se ionako očekuje da će biti slaba, kaže Maruška Vizek sa Ekonomskog instituta. Index