Turisti sve više traže zabavu, gastronomiju, nova iskustva i doživljaje - Monitor.hr
12.06.2015. (14:35)

Turisti sve više traže zabavu, gastronomiju, nova iskustva i doživljaje

„Prvih pet mjeseci ove turističke godine ide dobrim tijekom te su ostvareni rezultati prema očekivanjima, čak i nešto veći“, naglasio je predsjednik Turističkoga poslovnog vijeća pri HGK Franco Palma na 3. sjednici Vijeća, održanoj u četvrtak, 11. lipnja, u HGK.

Raspravljalo se o dosadašnjem tijeku turističke godine 2015. te o očekivanjima od nastavka godine, a Institut za turizam predstavio je i rezultate istraživanja turističke potražnje u Hrvatskoj u 2014.

Palma je istaknuo i nastavak dobre politike HBOR-a te rast kvalitete turističke ponude, što se očituje i putem obnove objekata. Razvijaju se destinacije i turistima privlačni događaji pa je čak nekoliko mega-projekata u planu ove godine.

Ipak, postoje i problemi koji se odražavaju na turizam, u prvom redu nedostatak kvalitetnoga kadra.

„Hotelijeri su zadovoljni dosadašnjim tijekom turističke godine, a ukupni je promet u prvih pet mjeseci veći za 15 posto“, istaknula je direktorica UPUHHA-a Iva Bahunek. Pozitivne trendove i optimizam izrazio je i direktor KUH-a Adriano Palman, napomenuvši kako jedino zabrinjava smanjen dolazak kampera iz Nizozemske, dok su sva ostala tržišta pozitivna.

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK Nedjeljko Pinezić ističe povećan broj dolazaka i noćenja do svibnja, i to za sve mjesece, što je nastavak dobrih rezultata od prošle godine. Komora je pritom odigrala važnu ulogu, osobito putem organizacije radionica te rješavanja pitanja PDV-a na usluge u inozemstvu. Naglasio je i pitanje tumačenja Porezne uprave, prema kojemu građani EU ne mogu plaćati porez u paušalnom obliku te moraju voditi poslovne knjige ulazeći u sustav PDV-a.

Na sjednici je rečeno da se, unatoč otkazima godišnjih vezova u marinama, hrvatske marine ipak pune te je istaknuto kako je čarter predsezona nešto slabija, no povećan je broj plovila u čarteru. Predsjednik Udruge hrvatskih restoratera Abi Shalabi naglasio je problem zakonske regulative, manjak kuhara, konobara te pojavu nelojalne konkurencije. Ipak, u području restoratera bolje je nego prethodnih godina. Direktor UHPA-e Željko Trezner također je izrazio optimizam te dobre najave ove turističke godine, no unatoč tome, uvjeti poslovanja turističkih agencija sve su teži. Predsjednik UNPAH-a Zlatko Kukec naglasio je problem neregistriranih iznajmljivača, dok registrirani sve više otkazuju djelatnost. Stoga je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić pozvala turističke djelatnike u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji upućuju na taj problem, na osnivanje komorske sekcije za privatni smještaj, kako bi se organizirano rješavala ta pitanja.

Više turista starije i mlađe dobne skupine; žele zabavu i nove doživljaje

Na sjednici su predstavljeni rezultati istraživanja turističke potražnje u Hrvatskoj u 2014. godini Instituta za turizam, koje je predstavila Zrinska Marušić. Riječ je o devetom istraživanju provedenomu na 4035 ispitanika u 76 mjesta sedam primorskih županija, od lipnja do rujna prošle godine, a analiziran je profil turista, posjet i obilježja boravka u destinaciji, zadovoljstvo te ocjena konkurentske pozicije. Rezultati pokazuju kako turisti srednje dobi u Hrvatsku dolaze manje nego prije, a turisti starije i nešto mlađe dobne skupine dolaze više. Stupanj obrazovanosti gostiju također raste, a isto vrijedi i za broj gostiju s višim prihodima.

Dominiraju, sa 69 posto, vjerni gosti koji imaju više od dva posjeta, a lojalnost je najočitija u posjetima kampovima.

Također, iako je primarni motiv i dalje odmor na moru, povećava se motiv zabave, gastronomije te novog iskustva i doživljaja općenito. Što se tiče izvora informacija, najvažnijom se smatra preporuka s 56 posto, a Internet stagnira na 46 posto.

Promatrajući posljednje četiri godine, možemo zaključiti da raste važnost prijašnjeg boravka, preporuka agencija i interneta, ali i da važnost medija pada.

Duljina boravka 2010. godine bila je 9,5 noćenja, a prošle godine je iznosila 8,7 noćenja.

Kraći dolasci rastu, a smanjuju se dolasci od 15 noćenja na 12 posto. Istraživanje je utvrdilo da su gosti zadovoljni svim elementima ponude u 2014., a na vrhu je ljepota prirode i krajolika, ali i osobna sigurnost.

Dnevna potrošnja gostiju iznosi ukupno 66 eura po noćenju te je lani prema 2010. za 14 posto u eurima povećan prosjek dnevnih izdataka, a izvanpansionska potrošnja narasla je tri postotna boda.

Zaključeno je kako istraživanje Tomas ljeto 2014. potvrđuje uspješnu turističku 2014. godinu, rast zadovoljstva gostiju te potrošnje i konkurentske snage. Institut za turizam predlaže uspostavu nacionalnog plana istraživanja u turizmu te poticanje suradnje institucija i udruženja. „Prijedlog je vrlo važan za sektor turizma te je potrebno i u sklopu Komore inicirati provođenje turističkih analiza“, istaknuo je Palma.

Članovi Turističko-poslovnog vijeća upoznati su i s razgovorima o novom Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva u kojem se predlaže kompromisno rješavanje pitanja minimalnih plaća u bruto iznosu te određivanje kriterija za njihovo povećavanje ili smanjivanje. Prema prijedlogu, dodatak na plaće od 0,5 posto ostao bi isti kod trenutnog poslodavca. Kako je rečeno, tekst novoga kolektivnog ugovora očekuje se do kraja rujna.


Slične vijesti

20.03. (15:00)

Gostoljubivost i otvorenost prema multikulturalizmu

Hrvatska treba hitno poraditi na integraciji stranih radnika

Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider

26.08.2024. (18:00)

Je, ove druge treba platiti

Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće – kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK-a za Lider.

04.06.2024. (19:00)

Da znaju, platili bi i za njih

HGK: Tvrtke više ulažu u osiguranje automobila nego svojih zaposlenika

Samo rijetke tvrtke imaju osiguranje od financijskih gubitaka uslijed prekida rada ili cyber osiguranje, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u utorak u HGK. Istraživanje o poznavanju i korištenju osiguranja kod poslovnih subjekata je za potrebe HGK provela agencija Ipsos u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke. Osiguranje za automobile je najčešće zato jer je obavezno, a to upućuje kako ima još dosta prostora za informiranje i podizanje svijesti o drugim oblicima osiguranja. Što se tiče potencijalnih rizika kojima mogu biti izložene, tvrtke na prvom mjestu navode oštećenje imovine, primjerice zbog potresa, poplave ili požara, a nakon toga slijedi rizik od nemogućnosti naplate potraživanja. Lider

23.02.2024. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

02.12.2023. (15:00)

Uče jezik i raditi, a to košta

HGK: Strani radnik je 20 posto skuplji od domaćeg

Zbog dodatnih troškova poput traženja radnika, dozvola, prevoditelja, učenja i stručne obuke strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje indikativno istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. Strani radnici zaposleni u građevinarstvu dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz BiHe te dijelom iz Makedonije i Srbije budući da s tim radnicima nema jezične barijere, a radnici imaju potrebne vještine. Lider

23.12.2021. (14:00)

Kao greh

‘HGK bi poduzetnicima morala vratiti sve milijune koje je pokrao Vidošević’

Obavezna članarina je funkcionirala kao namjenski porez, a svaki namjenski porez postoji zbog točno određene svrhe i u zamjenu za njega javni sektor mora obaviti nekakvu korisnu funkciju. HGK nema nikakvih korisnih funkcija, osim deklarativnih, a sam Vidošević je dokaz toga. Da su obvezne članarine potrošene namjenski, onda bi HGK zadnjih 30 godina obavljala svoju funkciju i pospješivala gospodarstvo Hrvatske, bila bi servis poduzetnika kojem se oni mogu obratiti za pomoć, a ne servis političara koji u nju smještaju svoje kadrove. Vidošević je tih 35.5 milijuna kuna ukrao HGK, ali ona ih je prvo otela hrvatskim poduzetnicima, moralno bi bilo da HGK te novce vrati onima kojima su ih oduzeli – piše Branimir Perković. Index

11.05.2021. (09:30)

'Quid pro (status) quo'

Male tvrtke više neće morati plaćati članarinu HGK, umjesto toga financirat će se novcem poreznih obveznika

Hrvatska gospodarska komora doživjet će reformu, a zakonski prijedlog uskoro kreće u javno savjetovanje, najavili su iz Vlade. “Oni subjekti koji su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, bili bi oslobođeni članarine, a svi veći subjekti nastavili bi je plaćati”, izjavio je Plenković (Tportal). Najava reforme posljedica je pritiska dijela poduzetnika i oporbe za ukidanjem obavezne članarine čime se sad njima izlazi u susret, međutim novonastali manjak u blagajni zbog nedostatka članarine nadomjestit će se na druge načine. Iako će rasteretiti dio poduzetnika, javne će se aktivnosti poduprijeti sredstvima iz proračuna.

 

24.02.2021. (21:30)

Sve je rečeno

87 posto firmi ne želi prisilnu članarinu HGK

Telegramovo istraživanje pokazalo: 82,4 posto poduzetnika ne bi plaćalo članarinu HGK kada bi ona bila na dobrovoljnoj bazi, dok je onih koji bi nastavili s plaćanjem 17,6 posto. Gotovo 80 posto ispitanih nije zadovoljno radom HGK, a 75 posto smatra da je članarina previsoka. Obveznom članstvu u HGK protivi se 87 posto ispitanih.

08.02.2021. (00:30)

Otpor uhljebljivanju

U čemu je suštinski problem sa svim komorama u Hrvatskoj? One su kočničari promjena

Inicijativa Psihološko proljeće sredinom prošle godine predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja koja se sada pojavljuju u njihovom radu… Zbog čega postoji toliki otpor ukidanju obveznog članstva u komorama, zaista nije teško ustanoviti. One nerijetko služe za “zbrinjavanje” političkih kadrova, a isto tako raspolažu milijunima, kojima se kroz honorare, naknade i slično mogu “odužiti” onima za koje smatraju da je potrebno. Piše Marko Repecki za Telegram