U Europi cvjeta zadrugarstvo, kod nas prema njemu ljudi imaju predrasude - Monitor.hr
31.03.2018. (19:30)

Model koji funkcionira

U Europi cvjeta zadrugarstvo, kod nas prema njemu ljudi imaju predrasude

Zadrugarstvo je snažan gospodarski pokret u gotovo svim društveno-političkim sustavima svijeta, no u Hrvatskoj nosi breme predrasude, relikta socijalizma. U Europi je u zadruge učlanjeno 140 milijuna ljudi. Oko 180 tisuća zadruga zapošljava pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj imamo oko 1300 zadruga, s 21.000 članova i 2750 zaposlenih. U Norveškoj je svaki drugi poslovno sposoban čovjek član zadruge, a tu državu mnoge financijske analize proglašavaju gospodarski najstabilnijom zemljom na svijetu. Slobodna Dalmacija


Slične vijesti

18.07.2024. (08:00)

Mafija, buraz

Zadruge – jedini legalni karteli

Premda u Hrvatskoj za taj oblik poslovnog organiziranja pada interes, kako zbog trendova tako i zbog percepcije da je riječ o ‘nečemu iz Jugoslavije‘, zadrugarstvo nudi neke prednosti. Jedna je od uočljivijih ta što su zadruge po prirodi karteli jer nastupaju zajedno prema kupcima, što nije nevažno, a nije ni dopušteno drugim oblicima komercijalnih organizacija. Kod nas su registrirane 1302 zadruge s 21.462 zadrugara i 2744 zaposlenika, odnosno 0,17 posto od ukupnog broja zaposlenih. U njima je u prosjeku zaposlen 2,1 radnik, a prosječan je broj zadrugara po zadruzi 16,5. Zadruge ukupno ostvaruju godišnji prihod od 1,6 milijardi kuna (oko 212 milijuna eura), što je oko 0,5 posto BDP-a u Hrvatskoj. Najviše je poljoprivrednih, a ostale su ribarske, prerađivačke, građevinske, trgovačke, turističke… Edis Felić za Lider.

22.10.2017. (14:49)

Kad se male ruke slože

‘Možemo oživjeti zadružno poduzetništvo u Hrvatskoj’

“U Hrvatskoj smo nažalost ogromni potencijal udruživanja i organskog razvoja kroz zadruge sveli na minimum lošim zakonskim rješenjima i neshvaćanjem same biti zadrugarstva i zadružnog poduzetništva. Moramo te trendove preokrenuti i stvoriti pravi okvir za zadrugarstvo. Na taj način ćemo pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju, preuzeti kontrolu nad procesima razvoja i spriječiti rasipanje naših resursa koji su danas izloženi špekulativnom kapitalu”, govori u zanimljivom intervjuu za Agrobiz Tomislav Klarić-Kukuz, avnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

23.03.2017. (15:04)

Buđenje sloge

Revitalizacija zadruga na otocima

U 33 europske zemlje registrirano je ukupno 176.000 zadruga koje (uz 141 milijun članova) osiguravaju 5 milijuna radnih mjesta. U Svirču na Hvaru sto obitelji učlanjenih u zadrugu proizvodi odlično vino Ivan Dolac, u Čari na Korčuli 130 zadrugarskih familija pravi Pošip, naše najbolje bijelo vino, u Marini kraj Trogira 220 „učlanjenih“ obitelji proizvodi vrhunsko maslinovo ulje… i oni su najbolji pokazatelj kako je krajnji čas da u izvršnoj vlasti prepoznaju važnost revitalizacije zadruga kao poslovnog oblika koji će mnogim malim poduzetnicima, OPG-ovima, omogućiti da udruženi opstanu, osobito na selu, piše Slobodna.

28.08.2015. (10:30)

Kad se male ruke združe

Hrvatska jedina u Europi ima diskriminirajuću poreznu politiku prema zadrugama

Hrvatska jedina u Europi ima diskriminirajuću poreznu politiku prema poslovnom modelu koji je, primjerice, u Njemačkoj zaslužan što građani u svom vlasništvu drže više od 60% obnovljivih izvora energije. Riječ je o zadrugama, u ovom slučaju energetskim, čiji je cilj lakše dobivanje novca iz EU fondova, poboljšanje lokalne infrastrukture, zadržavanje novca na lokalnoj razini te stvaranje novih radnih mjesta. Neupućeni građani ih kritiziraju kao negativno nasljeđe socijalizma, a domaći energetski stručnjaci pokušavaju ih implementirati u Hrvatsku. Forum

05.02.2015. (11:10)

Slučaj Austrijanac

"Austrijske zadruge davale kredite u Hrvatskoj da ljudima oduzmu nekretnine"

Tisuće hrvatskih građana zadužile su se u austrijskim štedno-kreditnim zadrugama, plaćali su rate posrednicima misleći da posluju s poznatom bankom, a sada zbog nemogućnosti otplate kredita ostaju bez svojih višestruko vrednijih nekretnina koje su dali u zalog. Nevenka Dodig, tajnica Udruge STOPbank kaže da je cijeli mehanizam stvoren da se ljudima oduzmu atraktivne nekretnine, te da je HNB bio upoznat s procesom. Dodig tvrdi da je u problem uključeno 15 do 20 tisuća hrvatskih građana. “Upalo se u pravni i financijski sustav Hrvatske”, kaže laburistica Nensi Tireli. Iz Raiffeisen bankarske grupacije tvrde da su zadruge na hrvatsko tržište plasirale samo 2955 kredita. HRT