U Europi svaki peti radnik radi skraćeno, u Hrvatskoj svaki - dvadeseti - Monitor.hr
25.06.2019. (15:30)

Od kratkih stvari mi volimo uglavnom rakiju

U Europi svaki peti radnik radi skraćeno, u Hrvatskoj svaki – dvadeseti

Nizozemska prednjači s 46,8% radnika koji rade skraćeno, slijedi Austrija s 28% i Njemačka s 27% radnika na skraćenom radnom vremenu. Hrvatska je među posljednjima u EU, skupa s Mađarskom i Bugarskom – rad sa skraćenim radnim vremenom koristi 4,9% muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine. Večernji…


Slične vijesti

29.09. (09:00)

Malo radiš, malo odeš u shopping

Novi trend ‘microshifting’: Klasično radno vrijeme od 9 do 17 sati polako odlazi u povijest

Sve je popularniji trend rada koji podrazumijeva raspoređivanje posla u kratke, fokusirane blokove u trajanju od 45 do 90 minuta isprekidane privatnim obavezama. Prema istraživanjima, više od polovice zaposlenih već koristi ovaj model, dok ga čak 72 posto pripadnika mlađih generacija želi isprobati. Iako donosi bolju ravnotežu i sprječava sagorijevanje, stručnjaci upozoravaju na opasnost od brisanja granica privatnog života i prelaska u kulturu stalne dostupnosti, zbog čega kompanije uvode dogovorene termine suradnje. tportal

09.08. (15:00)

Tko dulje radi, manje se boji gladi

Sjevernjaci na poslu ostaju najduže, jug Europe prvi odlazi u mirovinu

Prema novim podacima Eurostata, radni vijek u Europi najduži je na sjeveru, a najkraći na jugu. Rekorder je Nizozemska s 44 godine očekivanog radnog staža, a slijede je Švedska, Danska i Estonija. Na dnu ljestvice nalaze se Rumunjska (32,7 godina) i Italija (33). Hrvatska se s prosjekom od 35,1 godine također nalazi pri dnu, iza Slovenije i Srbije. Kod muškaraca, Hrvati su među najniže rangiranima u EU (36,3 godine). Ipak, bilježi se blagi napredak – radni vijek u Hrvatskoj porastao je za godinu dana u odnosu na 2023. Danica

02.05. (21:00)

Nekad je odmor bio pod muss

Povijesni obrat: Od radničkih ljetovališta do današnjeg sindroma izgaranja

Video analizira drastičnu promjenu u percepciji slobodnog vremena u Hrvatskoj. Dok je u poslijeratnoj Jugoslaviji država gotovo “tjerala” radnike na more, tretirajući odmor kao zdravstvenu i kulturnu potrebu dostupnu svima, današnji kapitalistički sustav donosi regresiju. Slobodno vrijeme postalo je luksuz, granica između rada i odmora nestaje zbog hiperprodukcije, a radnici su pod stalnim pritiskom. Zaključak je jasan: iako korporacije danas nude “moderne” pogodnosti za odmor, mi smo sustav koji je to davno osiguravao kao temeljno pravo već odavno imali i – izgubili

11.08.2025. (20:00)

Kad ti dan traje kao grčka tragedija

Grčka uvodi 13-satno radno vrijeme uz četverodnevni tjedan

Grčka planira u rujnu donijeti zakon koji dopušta 13-satne radne dane i četverodnevni tjedan, zadržavajući prosječno 40 sati rada tjedno. Radno vrijeme računa se po tromjesečnom prosjeku, uz do 150 prekovremenih sati godišnje i najviše 37 dana duljih od 8 sati. Prekovremeni rad plaća se 40 % više. Mjera je odgovor na kronični nedostatak kvalificirane radne snage, posljedicu financijske krize 2010.–2018. i masovnog odlaska mladih stručnjaka u inozemstvo, unatoč oporavku gospodarstva. N1

21.11.2023. (20:00)

Ako dostavljaš iza 23 sata, moguće je da završiš na tulumu

Prednosti i mane rada putem platformi: Fleksibilnost kao mehanizam premošćivanja financijske situacije i privatnih obaveza

Iako prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) preko platformi radi nešto manje žena (42 posto) nego muškaraca (58 posto), broj žena koje koriste takav oblik rada proteklih godina raste, na što je djelomično utjecala i pandemija Covida-19, ali i širenje digitalnih oblika rada. Digitalne platforme postale su “uspješne” zbog dva “uzajamno povezana razloga: nakon velike financijske krize i posljedične implementacije neoliberalnih reformi kao i velike nezaposlenosti. Uz to što žene u sve većoj mjeri sudjeluju u tržištu rada, kućanstva su pod sve većim financijskim i vremenskim pritiskom, zbog čega je fleksibilan rad preko platformi tim pogodniji za kombiniranje s kućanskim poslovima. Novosti

18.07.2023. (20:00)

Ljudi u balkanskim zemljama rade najduže

Prosječan broj radnih sati tjedno u EU je 36,4 sata, a u Hrvatskoj 38 sati

Radno vrijeme 31.05. | Dalmare Shopping Centar

Za zaposlene s punim radnim vremenom prosječno radno vrijeme u tjednu kretalo se od 37,4 sata u Finskoj do 41,3 sata u drugim zemljama EU-a 2022. godine. Za Hrvatsku podatak kaže da je to iznosilo 38,8 sati. Turska je imala najduži radni tjedan od 42,9 sati u 2020. godini, što je posljednji podatak. Nakon Turske slijede Crna Gora (42,8 sati, podaci iz 2020.) i Srbija (42,3 sata). To su zemlje s prosječnim radnim tjednom dužim od 40 sati. Nakon Grčke i Rumunjske slijede Poljska (39,5 sati), Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija (39 sati). Sve ovo sugerira da ljudi u balkanskim zemljama imaju najdulje prosječno radno vrijeme tjedno. Najkraće u tjednu rade Nizozemci, Austrijanci i Norvežani. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom prosječni radni tjedan varirao je od 17,8 sati u Portugalu do 27 sati u Rumunjskoj. Prosjek u zemljama EU-a 2022. bio je 21,8 sati. Vrijeme koje su tjedno radili zaposlenici na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosio je 21,2 sata. Nacional

14.04.2022. (14:00)

Manje rada za istu plaću? Može

U Kaliforniji predlažu prelazak na četverodnevni radni tjedan

Ovaj prijedlog predstavljen je u tamošnjem donjem domu državnom parlamenta, ali se s njim ide i u Kongres. Kalifornija, naime, ovime želi postaviti primjer i ostalim saveznim državama, kako bi se slični propisi donijeli i na federalnoj razini. Prema prijedlogu, radno bi se zakonodavstvo nadopunilo na način da se samo 32 sata na tjedan smatraju redovnim radnim vremenom. Kompanije koje su već pokušale uvesti četverodnevni radni tjedan, poput Microsofta, zabilježile su da je rezultat toga bila povećana produktivnost, kao i manje “izgaranje” zaposlenika na poslu. Bug

14.02.2022. (12:00)

Radi malo, ali pametno. I nek novac radi za tebe

Hrvati rade više od Nijemaca i Japanaca, ali su svejedno siromašniji od njih

Što si bogatiji, to manje radiš. Na svjetskoj razini uglavnom vrijedi pravilo da u siromašnijim zemljama provedu više sati na poslu nego u bogatijima. Dapače, trend je da kako zemlja postaje bogatija, to ljudi manje sati provode na poslu, imaju bolja radna prava, više dana godišnjeg i slično. Prosječni radnik u SAD-u je 1950. godišnje radio oko 2000 sati. U poslijeratnoj Europi se radilo više, od 2100 u Belgiji do više od 2400 u Njemačkoj. Danas prosječni radnik u SAD-u godišnje radi otprilike 1750 sati, 250 sati manje nego prije 70 godina. U EU se radi od 1350 sati godišnje u Njemačkoj do 2060 u Poljskoj i Grčkoj. Prosječni radnik u Kini je 1979. radio 1979 sati godišnje, a danas radi 2174 sata. Nijemci su najveći neradnici na svijetu, s tek 1354 radna sata godišnje, skoro 500 sati manje od radnika u Hrvatskoj. Štos je: gospodarskim razvojem rad postaje produktivniji razvijenima je potrebno uložiti manje vremena za bolje rezultate rada i stvaranje većeg bogatstva… Zaključak: Dobro je manje raditi. Index