U Hrvatskoj živi 132.000 modernih robova - Monitor.hr
30.06.2021. (08:06)

Puko preživljavanje

U Hrvatskoj živi 132.000 modernih robova

U Hrvatskoj ima mnogo radnika koji zarađuju manje od Nepalaca s Visa. Takav je u travnju bio svaki deseti zaposleni čovjek u ovoj zemlji, njih 132 tisuće, koji su za svoj rad primili plaću manju od 3800 kuna. Prosječna plaća svih 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u travnju je iznosila 7082 kune, a manje od toga zarađuje više od 60 posto, ili 792 tisuće zaposlenih. Svaki drugi zaposleni, njih 660 tisuća, prima manje od 5956 kuna, koliko iznosi medijalna plaća. Slobodna


Slične vijesti

29.07.2022. (14:00)

Nek se čuju i njihovi glasovi

Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u Ugovorima o osnivanju Europske unije. Dakle, još od Rimskog ugovora iz 1957. godine, EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Dodatno je to „naglašeno“ Direktivom o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja iz 2006. godine. Unatoč tome žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca. Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje. Lupiga

21.01.2022. (10:00)

Statistika

Inflacija pojela veliki dio povišica, ako se tako nastavi, besparica će zahvatiti većinu zaposlenih

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 7333 kune i u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec porasla je za respektabilnih 6,8 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, koja je u studenom dosegnula 4,8 posto, realni rast iznosio je znatno skromnijih 1,9 posto. Drugim riječima, od prosječne povišice koja je iznosila 470 kuna inflacija je pojela čak 340 kuna. Iako je nominalni rast plaća još uvijek viši od inflacije, trend rasta cijena već mjesecima ozbiljno nagriza kupovnu moć građana. T-portal

24.12.2021. (14:00)

Mašta Andrejeva

U Njemačkoj je plaća vodoinstalatera 3000 eura, zašto bi se vratio u Hrvatsku?

Plenković kao da živi u nekoj paralelnoj, čarobnoj stvarnosti, što najbolje ilustrira njegov primjer vodoinstalatera koji će se iz Njemačke vratiti u Hrvatsku zbog mjere Biram Hrvatsku. Prema podacima njemačke Savezne agencije za rad (BA), prosječna bruto plaća vodoinstalatera u Njemačkoj je oko 3000 eura, odnosno oko 22.5 tisuća kuna. Teško je zamisliti da bi netko s mjesečnom plaćom od 22.5 tisuća kuna bruto htio ostaviti život koji je u međuvremenu mukotrpnim i poštenim radom izgradio u Njemačkoj da bi od Hrvatske dobio nekih 100-200 tisuća kuna jednokratnog poticaja – piše Gordan Duhaček. Index

21.08.2021. (12:00)

Blagajnici hoće (ako si može priuštiti) ići na more

Strani trgovci radnicima isplaćuju osjetno više plaće nego domaći lanci

Među 12 najvećih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj uvjerljivo najviše neto plaće svojim zaposlenicima isplaćuju one u stranom vlasništvu. Prvih pet mjesta po visini neto plaće drže tvrtke u vlasništvu njemačkih i austrijskih kompanija, a tek je na šestom mjestu splitski Tommy u vlasništvu domaćega kapitala. U vrhu je već godinama DM (10 700 kn neto), slijede ih Lidl (9300) i Kaufland (7300), zatim Mueller (6800) i austrijski Spar (6000). Na začelju su po prosječnim neto plaćama Fortenovine tvrtke Tisak s oko 4600 i Konzum s oko 4580 kuna. Danica

13.07.2021. (13:00)

Ima li sreće u takvom nesrazmjeru? (Pitanje je retoričko)

Mihaljević: Teško državi u kojoj blagajnica radi za 3100, a menadžer za 100.000 kuna

Razina razvijenosti nekog društva i države najbolje se, zapravo nepogrešivo ogleda u tome kolika je zajamčena minimalna plaća koju najslabije plaćeni radnici dobivaju za svoj angažman. I pritom se, dakako, ta minimalna plaća stavlja u korelaciju s cijenama roba, usluga i općenito nužnih životnih troškova. Od kruha i mlijeka do odjeće i grijanja. U usporedbi s društvom s kojim se Hrvatska uspoređuje još od srpnja 2013. godine, a to je zajednica zemalja Europske unije, prema tom pokazatelju stojimo iznimno loše. Možda smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije, BiH i Srbije, ali ništa ne može prikriti činjenicu da smo već 8 godina u društvu nekoliko najgorih EU članica, piše Robert Mihaljević za Danicu.

04.06.2021. (11:30)

Mazanje

Prosjek plaća pogurnut povišicama države

Malo je ekonomskih pokazatelja ili dijelova gospodarstva koji su u pozitivnom smislu odudarali od općih kretanja u godini dramatičnog pada BDP-a, a posebno uslužnog sektora. Među njima izdvojila se, primjerice, građevina koja ima više posla nego što su njezini trenutačni kapaciteti, IT sektor, kojemu globalna pandemija nije naštetila jer se sav život i biznis preselio online te plaće koje su porasle oko 6 posto na godišnjoj razini. Pogurala ih je, dakako, država osjetnim povećanjem plaća u javnom sektoru, a kako je u slabije razvijenim dijelovima zemlje država ujedno i najveći poslodavac, to se prelilo na iznose prosječnih plaća na svim razinama, od Grada Zagreba pa do najslabije razvijene županije. Stoga ne čudi velik interes stranaka za lokalne izbore jer svi znamo da pobjednici dijele plijen i odlučuju tko će se zaposliti u pošti, elektri, na sudu, komunalnoj tvrtki, školi ili domu zdravlja – piše Ljubica Gatarić za Večernji.

10.09.2019. (00:30)

Nije sve u plaći. Ima nešto i u dionicama.

Omjer plaća direktora i zaposlenika u nekim američkim tvrtkama