U inozemstvu najtraženiji programeri i medicinske sestre - Monitor.hr
14.01.2015. (11:00)

U inozemstvu najtraženiji programeri i medicinske sestre

Najtraženija zanimanja u inozemstvu u 2014. bila su programer, medicinska sestra, kuhar, njegovatelj te hotelsko osoblje, pokazuju podaci portala MojPosao.

Gotovo tri četvrtine oglasa za inozemstvo objavljenih prošle godine na MojPosao odnosilo se na zemlje Europske unije (71%) i to najvećim dijelom na Njemačku. Izvan Europske unije najviše je oglasa bilo za Sjedinjene Američke Države i Rusiju.

U 2014. od ukupnog broja objavljenih oglasa za rad u inozemstvu, u njih čak 73% ponuđen je stalni radni odnos. Djelatnici za rad na određeno vrijeme tražili su se u 40%, a honorarni u svega 1% oglasa.

U polovici (52%) oglasa uvjet je bilo radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, pri čemu se u prosjeku tražilo 3,5 godine radnog iskustva što je više nego što poslodavci inače traže (u 2014. iskustvo se tražilo u 47% oglasa i to prosječno 2 godine i 9 mjeseci radnog iskustva).

Tijekom 2014. godine u najvećem broju oglasa za rad u inozemstvu nije bilo bitno obrazovanje (35%). Kandidati s visokom stručnom spremom bili su traženi u 31% oglasa, kao i kandidati sa srednjom stručnom spremom (31%). U 17% oglasa tražena je bila viša stručna sprema.

U 78% oglasa tražilo se poznavanje nekog stranog jezika što je smanjenje od 3% u odnosu na 2013. U 2014. napredno, odnosno profesionalno poznavanje engleskog jezika bilo je uvjet u 61% oglasa, dok se napredno poznavanje njemačkog tražilo u 21%, a osnovno poznavanje u 11% oglasa.


Slične vijesti

20.03.2020. (21:30)

Piši mi brate

Kako je Hrvatima u inozemstvu: ne smiju raditi ni vratiti se

24 sata doznaje kako je sada, usred epidemije koronavirusa i karantene, Hrvatima koji su otišli trbuhom za kruhom u Irsku, Njemačku, Norvešku, Italiju, Španjolsku… Većina je optimistična, nadaju se da će se snaći jer imaju ušteđevinu, neki će dobiti naknadu zato što ne mogu raditi, nekima je smanjena satnica pa brinu kako će plaćati stan…

13.10.2018. (01:30)

E, to je ministar vanjskih poslova

Rad u inozemstvu donosi dodatnih 130.000 kuna godišnje

Prosječni radnik u inozemstvu zaradi dodatnih 21.000 dolara godišnje kad se odseli i zaposli van svoje države, prema novom istraživanju HSBC-a.


U njihovom je istraživanju sudjelovalo 22.318 radnika u inozemstvu, od čega je njih 45% zarađivalo više radeći isti posao kao kod kuće, dok je njih 28% dobilo promaknuće.

26.10.2017. (12:00)

Idemo delat

Opasnosti Direktive EU o upućivanju radnika u inozemstvo

Nova europska Direktiva o upućivanju radnika iz jedne zemlje EU-a u drugu donosi se pod načelom “Ista cijena za isti rad”. No reakcije su na te vijesti podijeljene – dok sindikati slave, poslodavci s (jugo)istoka Europe vide u tome opasnost za svoje poslovanje na tržištu EU-a. Radi se o zaštitnoj regulaciji radnih prava ljudi koje njihovo poduzeće šalje na određeni privremeni posao u inozemstvu (tzv. izaslani ili detaširani radnici), primjerice hrvatske građevinske tvrtke na projektima u Njemačkoj, čiji broj raste najbrže u EU. Bilten razjašnjava o čemu se radi.

03.10.2017. (10:10)

Austrija traži 30 tisuća sezonaca, uz osiguranu hranu i smještaj nude i plaće do 2000 eura

15.08.2017. (10:49)

Službene brojke kažu

U Njemačku lani došlo 34 tisuće Hrvata

U Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi i sada ih je sveukupno više od 700 tisuća. Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Index

18.04.2017. (09:43)

Gotovo je s traženjem posla u Australiji? Postrožuju se kriteriji: ‘Ukidamo vizu 457 koju koristi 95.000 stranih radnika’

15.12.2016. (00:04)

Hrvatica u Belgiji: Kao prodavačica na pola radnog vremena zarađujem kao liječnik u Hrvatskoj

23.11.2016. (17:10)

Snalažljivost

Dok su na radu u Irskoj, u Hrvatskoj još primaju naknadu za nezaposlene

Neki od hrvatskih iseljenika na društvenim mrežama, i to pod imenom i prezimenom, javno objavljuju da žive i rade u Irskoj, ali istovremeno primaju naknadu za nezaposlenost od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iako je to ilegalno, mnogi to rade s obzirom na to da HZZ nema kako doznati da su se njihovi korisnici u međuvremenu zaposlili u inozemstvu. Jutarnji

22.11.2016. (11:32)

Snovi se ostvaruju

Kako je raditi u Dubaiju i Irskoj

eVaraždin donosi priče dvije Varaždinke koje su otišle raditi u inozemstvo, jedna u Dubai, druga u Irsku. Ivana je u Irskoj posao našla u dva tjedna, plaća je minimalna ali kaže da može normalno živjeti i da se u Hrvatsku ne vraća tako skoro. Dijana u Dubaiju radi u struci i zadovoljna je ali se misli vratiti. Mladima poručuje: “Nemojte se zakopati u jedno mjesto razglabajući i negodujući o političkim i gospodarskim prilikama, putujte, obrazujte se, nemojte čekati”.