U San Franciscu bi uskoro trebao zaploviti trajekt na vodikov pogon - Monitor.hr
24.04.2022. (14:00)

Misli zeleno, plovi mirno

U San Franciscu bi uskoro trebao zaploviti trajekt na vodikov pogon

U San Franciscu bi od lipnja trebao zaploviti novi trajekt koji će umjesto fosilnih goriva koristiti vodikove gorivne članke. Stručnjaci se nadaju da će potaknuti promjenu u pomorstvu. Prikladno nazvan “Sea Change” (promjena na moru, promjena perspektive), ovaj 21 metara dug trajekt za 75 putnika pristajat će na nekoliko točaka uzduž zaljeva. Index


Slične vijesti

23.01. (16:00)

A što ako stvarno tu ne možeš ništa

Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći

Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekološke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osjećaju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. Najjednostavnije govoreći anksioznost je neki opći loš predosjećaj. Ekološka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poremećaj, a radi se o izrazito dubokom osjećaju gubitka, bespomoćnosti i frustracije zbog doživljaja osobne nesposobnosti činjenja značajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena već osjećamo, bili mi toga svjesni ili ne. Jedan od načina nošenja s ekološkom anksioznošću je obnavljanje osobnog doživljaja kontrole nad okolinom. Green

20.01. (18:00)

Živi zeleno

10 najvećih eko trendova 2023. godine

Popis koji donosi Green pokriva sve u ekološkom području, od eko tvrtki i inovacija u izradi novih materijala do održivih metoda prijevoza i eko tražilica:

 

  • Tvrtke za hvatanje ugljika – u posljednje vrijeme privlače sve više interesa investitora i vlada
  • Održiva gradnja – gradnja koja pazi na okoliš i iskorištava njegovu snagu za energiju i novi prirodni materijali poput opeke dobivene od micelija.
  • 3D isprintane kućne dekoracije
  • Električne kamperice
  • Održivo pakiranje i ambalaža
  • Eko tražilice: omogućuju korisnicima korištenje filtera za pregledavanje predmeta na temelju materijala, cijene, vrste odjeće i ciljanog spola
  • Eko aplikacije za prijevoz: nude održive izbore i omogućavaju što lakše održivo kretanje
  • Vege hrana
  • Eko proizvodi za čišćenje
  • Reciklirana i second hand odjeća
17.01. (00:00)

Malo bez negative ovaj put

Prošlo je 16 dana u novoj godini, evo koje su pozitivne vijesti

Ozonski omotač na dobrom je putu da se potpuno oporavi u roku od četiri desetljeća zahvaljujući globalnim naporima da se postupno ukinu kemikalije koje oštećuju ozonski omotač. Prema Ujedinjenim narodima, ako trenutne politike za zaštitu okoliša ostanu na snazi, ozonski omotač mogao bi se u potpunosti oporaviti do 2040. godine. Engleska je zabranila jednokratnu plastiku poput pribora za jelo, tanjura i plastičnih pladnjeva. Zatim, novi lijekovi ne moraju se više testirati na životinjama da bi dobili odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA). NASA-in specijalni teleskop otkrio je novi egzoplanet koji bi, sudeći po dosadašnjim podatcima, mogao biti nastanjiv. U Španjolskoj duhanske industrije morat će platiti čišćenje milijuna opušaka koje pušači odbace svake godine. I za kraj, prvi put od 1977. godine nije ubijen niti jedan nosorog u najvećem svjetskom rezervatu. Green

14.01. (13:00)

Plodovi se s jednog drveta mogu skupljati čak 300 godina

Od vlakna tropskog drveta kapok izrađuju odjeću: Grije bolje od vune, lagana je, ne šteti okolišu

The Gigantic Kapok tree - A Sacred Symbol | AWA Tree Blog.

Napokon je osmišljen način kako iskoristiti vlakno kapok stabla koje raste diljem tropskih regija. Neki ga nazivaju i “svilenim pamukom” jer mu cvjetovi izgledaju kao velike mahune pune pahuljica. Vlakna se izvlače iz mahune dok je još na stablu ili nakon što prirodno padne na tlo. Od kapoka su se do sada izrađivala punjenja za jastuke, prekrivače i posteljinu. Kapok vlakno se brzo suši i otporno je na vlagu zbog prirodnog premaza od voska. Kao prirodno vlakno  izvrsna je alternativa materijalima na bazi nafte koji se obično koriste u jastucima, kao što su poliester i pjena. Usto, kapok je biorazgradiv i periv, ali je i zapaljiv, što ograničava neke njegove funkcije. Tentree, tvrtka za proizvodnju odjeće usmjerena na održivost, nedavno je izdala liniju odjeće koja se temelji na kapoku. Miješanje kapoka s pamukom značajno smanjuje količinu vode koja se koristi tijekom uzgoja biljaka i proizvodnje. “Proizvodnja četiri majice mješavinom kapok-pamuka štedi 3000 litara vode”, tvrde iz tvrtke. Green

Kapok Duvet standard - Lana Care

 

 

08.01. (15:00)

Robot-brod

Novogradnja 493: U splitskom škveru počela gradnja besposadnog broda

Riječ je o gradnji autonomnog besposadnog broda kojem je osnovna namjena gašenje požara i sprječavanje onečišćenja plutajućim branama, odnosno protupožarno djelovanje kod pomorskih nesreća na moru i u priobalnom području. Besposadno plovilo omogućit će učinkovitije raspolaganje resursima, uz nepostojanje rizika za posadu čime bi se osigurao dugotrajan boravak na otvorenome moru ili otocima bez potrebe za izmjenom posade. U autonomnom modu brod može detektirati i izbjegavati sudar na moru i moći će kontinuirano nadgledati rizične objekte kao što su naftne i plinske platforme. Razina autonomije brodskih sustava bit će na razini AL5, što se prema Lloyd registru klasificira kao potpuna autonomija uz rijetko nadzirane operacije, pri čemu sustav samostalno donosi i izvršava odluke u cijelosti. Brodski sustavi bit će u potpunosti zaštićeni od kibernetičkih smetnji kroz namjenski razvijeni sustav kibernetičke zaštite. Slobodna

03.01. (17:00)

Lokalne oceanske vode sadrže jednu od najvećih razina klorofila i više od 900 vrsta ribe

Gvajana protiv Exxon Mobila: Tužba zbog dugova iz budućnosti

ExxonMobil to start-up more wells to boost production of Liza Unity FPSO | INews Guyana

Gvajana je postala poprište “najveće pravne bitke protiv klimatskih promjena” s obzirom na to da je dvoje tamošnjih odvjetnika Melinda Janki i Ronald Burch-Smith podiglo tužbu protiv najveće naftne kompanije na svijetu, američkog Exxon Mobila, ali i gvajanske vlade, tražeći da priznaju odgovornost za ekološku štetu koja će se tek dogoditi zbog vađenja nafte i da te projekte zaustave. Naime, 2015. Exxon je u gvajanskim vodama pronašao 11 milijardi barela nafte. Kompanija procjenjuje da će do 2030. godine – iste u kojoj se predviđa značajno povišenje razine mora – Gvajana postati najveće Exxonovo crpilište i jedan od 20 najvećih proizvođača nafte u svijetu uopće. Gvajana će se tada iz “ugljikovog spremnika” transformirati u takozvanu “ugljikovu bombu“, što je termin kojim se označavaju fosilni projekti s potencijalom ispuštanja više od jedne gigatone ugljičnog dioksida u atmosferu. Novosti

07.12.2022. (20:00)

Prevezli ih žedne preko vode

Ubiti rijeku zbog dvije žarulje

Large anja istrazujemo hidroelektrane1

U Prostornom planu Zadarske županije ucrtane su dvije hidroelektrane na Zrmanji – HE Žegar i HE Zrmanja, a širom županije, u ličkom predjelu i uz samu granicu s BiH, plavom bojom koja označava područja za male hidroelektrane obojeni su čitavi dijelovi rijeka i njihovih pritoka. Mještani Žegara potpisali su peticiju protiv izgradnje. “Zadar i kompletni otoci se opskrbljuju vodom iz Zrmanje, a naša sela – Bilišane, Muškovci, Žegar, Nadvoda, Bogatnik – nemaju vodu. I to je jedna od najvećih prevara koja se desila ovom narodu.”, kažu mještani. Ono što u ovom slučaju najviše bode oči je izostanak procjene utjecaja HE na okoliš u strateškoj studiji koja prati ovaj Prostorni plan. U dijelu o energetskim sustavima uopće se ne razmatra njihov utjecaj. HE Zrmanja, HE Žegar i načičkane male hidroelektrane nisu stručno obrađene i ocijenjene, iako je to zakonska obaveza koju propisuje Europska unija. Novosti

 

03.12.2022. (17:00)

Earthship gradnja i život u skladu s prirodom

Zagrebačka arhitektica izgradila kuću od gline, slame i drva, a na krovu uzgaja začine i samoniklo bilje

image

Iako je prošlo deset godina, proces gradnje zapravo još traje, ova kuća od stotinjak kvadrata zapravo je nešto poput Goranina umjetničkog djela u kojem je svaki detalj napravljen s punom pažnje i ručno. “Mene zanima kompletan proces gradnje kuće od prirodnih materijala, u ovom slučaju to su zemlja, slama i drvo. Kružni tlocrtni oblik kuće bila mi je glavna postavka jer je takav oblik najusklađeniji s prirodom, ali i s našim bićem. Cijela kuća je koncipirana tako da hvata što više zimskog sunca i time najbolje iskorištava prirodne resurse za grijanje”, pojašnjava vlasnica kuće, arhitektica Gorana Gregl. Jutarnji

image

15.11.2022. (14:00)

Sunčana strana hlada

Francuska će zahtijevati da sva velika parkirališta budu pokrivena solarnim pločama

Novi zakon traži solarne panele na parkiralištima

Sva velika parkirališta u Francuskoj bit će pokrivena solarnim pločama prema novom zakonu odobrenom u sklopu inicijative za obnovljivu energiju predsjednika Emmanuela Macrona. Vlasnici parkirališta s 80 do 400 mjesta imaju rok od pet godina za usklađivanje s mjerama, dok će upravitelji onih s više od 400 imati samo tri godine. Najmanje polovica površine većih mjesta mora biti pokrivena solarnim panelima. Francuska vlada vjeruje da bi ova mjera mogla generirati do 11 gigavata energije, što je otprilike jednako 10 nuklearnih reaktora. Green

15.11.2022. (09:00)

Recikliranje im je preskupo

Sve veći ekološki problem u Ukrajini: Kamo s olupinama ruskih tenkova?

Uništeni oklopni transporter

Stručnjaci nizozemskog projekta Oryx su analizom dostupnih snimaka s bojišnice doista došli do gotovo 7.600 vojnih objekata ostavljenih na tlu Ukrajine. Dobru trećinu tih vozila su ukrajinske snage osvojile u gotovo netaknutom stanju: osobito nakon uspješnog prodora u području Harkova Rusija se naziva ‘najvažnijim isporučiteljem tenkova ukrajinskoj vojsci’. Ali većina vojne opreme je prema mišljenju stručnjaka potpuno uništena: što učiniti sa tih 40, 50 tona čelika? Ukrajinske tvrtke za preradu starog metala svejedno nisu osobito zainteresirane za te olupine, a ne misle ni da one ima neku naročitu novčanu vrijednost. “Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koji su u njemu taj se čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u predmet za svakodnevnu uporabu”, objašnjava Valentin Makarenko, direktor tvrtke Interpipe Vtormet. Deutsche Welle