Uskoro stiže knjiga o Žarku Dolinaru, hrvatskom znanstveniku i stolnotenisaču - Monitor.hr
28.10. (22:00)

Da je živio u Americi, već bi o njemu snimili i film

Uskoro stiže knjiga o Žarku Dolinaru, hrvatskom znanstveniku i stolnotenisaču

Bio je svjetski prvak u stolnom tenisu, veliki zavodnik, pravi gradski fakin i poslije znanstvenik te sveučilišni profesor. Kada su ustaše i Nijemci krenuli proganjati ljude, nije dvojio ni trenutka, riskirajući svoj život u ratnom Zagrebu krivotvorio je dokumente i spasio mnoge, među kojima i svoju veliku ljubav Žuži. Ovo je priča o čovjeku koji je bio kozmopolit, ali je neizrecivo volio svoje zavičaje – Koprivnicu, Zagreb, Novi Sad i Ljubljanu – priča o Žarku Dolinaru. Književnik Marko Gregur poznat je po romanu Vošicki, o hrabrom tiskaru koji je za vrijeme Obznane jedini htio tiskati Krležina djela. Sada na isti način u formi romana prikazuje život vrhunskog sportaša, prvog osvajača medalje za tada za Kraljevinu Jugoslaviju 1939. godine na svjetskom prvenstvu u Kairu, no u povijesti nije ostao upamćen samo po sportskim trijumfima, nego po životu koji je bio uzbudljiv, nepredvidiv i gotovo filmski – poput vremena u kojem ga je živio. Knjiga izlazi u studenom. Drava.info, Povijest


Slične vijesti

30.01. (18:00)

Povijest nije slijepa, ali ponekad zažmiri

Roman ‘Ekspozicija tame’: Za koga žmirimo? I za koga gledamo?

Autor povijesnih romana Marko Gregur, nakon Vošickog, tiskara koji je između ostalog tiskao i Krležina djela u vrijeme Obznane, nastavlja trilogiju o Podravini romanom Ekspozicija tame, istražujući utjecaj povijesti na ljude i obrnuto. Glavni lik je slijepi dječak, što otvara pitanja percepcije i (ne)vidljivosti istine. Pisac spaja fikciju i fakciju, naglašavajući važnost razumijevanja kompleksnih likova. Kroz svoje knjige, autor želi sačuvati Koprivnicu i Podravinu na književnoj karti Hrvatske, istražujući povijesne prekretnice kroz prizmu ljudskih sudbina. Tako će u idućoj knjizi donijeti priču o Žarku Dolinaru, svjetskom prvaku u stolnom tenisu i ratnom humanitarcu. HRT

08.08.2024. (14:00)

'Iz tame se dobro vidi, a tamo, u tamu, ne vidi nitko'

O novom romanu Marka Gregura – Ekspozicija tame: Majstorski napisano

Riječ je dakle, o nadasve kompleksnom i slojevitom romanu, koji se bavi mnoštvom realno-životnih tema, koji svojom ekspozicijom, odnosno razotkrivanjem ukazuje upravo na to – greške iz naše prošlosti, za koje se nadamo da se više neće nikada ponoviti. Tama, koja je vladala u doba glavne radnje ovoga romana, a koji je, da stvar bude još bolja, ispričan iz perspektiva slijepog čovjeka, nije samo tama koja se pojavljuje kada zatvorimo oči pred onim što ne želimo vidjeti, već je to tama koja obitava u ljudima, možda u svima nama, samo što neki uporno biraju svjetlost, biraju biti izloženi samo dobroti i ljubavi. Često zaboravljamo upravo na to – mi imamo izbor, hoćemo li zakoračiti u tu tamu, hoćemo li joj dozvoliti da postane dio nas, hoćemo li glumiti da smo slijepi na sve što nas okružuje pa ćemo mudro šutjeti o tome, ili ćemo gledati ravno u sve što ne valja, pa ako treba i uprijeti prstom u to, kako bi i ostatak okoline „progledao“ – kaže Ovisna o čitanju.

24.05.2023. (00:00)

Nije lijepo da budem fejk, a da to ne znam

Roman ‘Šalaporte’ – kako priču o umjetniku u krizi stvaralaštva učiniti zanimljivom

Četvrti roman Marka Gregura, “Šalaporte” (prema tal. grilje), još jedan je prozni naslov izravno ili neizravno vezan uz Prvić, otočić u šibenskom arhipelagu znan i kao Faustov otok. Roman započinje povratkom Jure na otok zbog sprovoda maćehe Vere. Obilježen brojnim digresijama i epizodama iz prošlosti, roman postupno razotkriva Jurinu odbojnost prema provinciji kojoj predbacuje vlastitu umjetničku nerealiziranost, i to kao umjetnika iznimno bogatog čitalačkog iskustva. Pitanje koje se nameće jest je li Jure „punokrvni umjetnik“ ili ogledni primjer hipstera sklonog vlastite neuspjehe pripisati nerazumijevanju okoline. MVinfo

10.07.2021. (10:00)

'Tiskara i knjižara bili su puls njegova života, a žene i politika žileti'

Marko Gregur: Diplomacija je kada čovjeka pošalješ k vragu, a on ti kaže hvala

Ovogodišnji laureat “Nagrade Vladimir Nazor” za roman Vošicki, mladi književnik Marko Gregur dao je intervju za Moderna vremena. Vošicki je povijesni biografski roman o češkom tiskaru iz Koprivnice koji je poznat, između ostalog, po tiskanju određenih časopisa u vrijeme kada je to bilo zabranjeno, a posebno brojnih tekstova Miroslava Krleže kada ih nitko nije htio objavljivati. Mislim da su književne nagrade odlična stvar jer se time u fokus kroz godinu dana stavlja više naslova, književnost je uz njih prisutnija u medijima itd. Dio su književnog života, kao i kritika ili predstavljanje knjige, a sama dodjela nagrade je književni blagdan na kojem se okupljaju ljudi posvećeni istoj stvari.