Ledeno, ali zapaljivo: gdje i pingvini nose pancirku
Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila
Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela. Rusija želi konkurirati Sueskom kanalu koristeći Sjeverno-morsku rutu. Eksploatacija nafte i minerala je skupa i tehnički zahtjevna. Kanada, Danska i Rusija polažu pravo na podmorje ispod Sjevernog pola, dok SAD, Rusija i Kina ulažu u energetsku dominaciju.
Arktik se ubrzano militarizira, osobito s ruske strane koja gradi baze, modernizira flotu i koristi infrastrukturu s dvostrukom – vojnom i gospodarskom – namjenom. Nestanak leda olakšava pristup resursima, ali i smanjuje prirodnu zaštitu. NATO pojačava prisutnost, a Sjedinjene Države ponovno usmjeravaju pozornost na regiju. Grenland i Svalbard postaju strateške točke napetosti. Grenland je ključan za američku obranu, dok je Svalbard, formalno norveški, međunarodno otvoren i dom brojnim istraživačima i špijunima. Unatoč slobodama, život na Arktiku ostaje surov i neprivlačan za većinu. Regija postaje sve kompleksniji prostor geopolitičkih igara i rizika. Nataša Babić za Ideje
