Veliki intervju Ivice Todorića za N1: Agrokor uopće nije bio u problemima - Monitor.hr
15.04.2018. (17:34)

Bloger govori

Veliki intervju Ivice Todorića za N1: Agrokor uopće nije bio u problemima

Reporter N1, Domagoj Novokmet, u Londonu je napravio intervju s Ivicom Todorićem. U razgovoru je otkrio između ostalog, kako Agrokor uopće nije bio u problemima, kako smatra da bi Antonio Alvarez kao povjerenik odradio bolji posao, ali i kako se na sudu u Londonu nije branio jer ne želi raditi probleme svojoj državi. “Ja ništa nemam, ništa, nigdje ništa, nijednog eura. Ali ne ja, ne moja djeca, šogor, ne moja šira obitelj ili šira obitelj. Nitko od njih. To je bila toliko fenomenalna firma, sve je bilo čisto. Na sve je plaćen porez. I sad vele da sam ja uzeo” kaže Todorić. Cijeli transkript intrvjua i snimka je ovdje. N1


Slične vijesti

Danas (16:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

Prekjučer (19:00)

Šefica govori

Ursula von der Leyen veliki intervju: “Zapad kakav smo poznavali više ne postoji”

U opsežnom intervjuu koji je dala za Zeit, Ursula von der Leyen branila je stav Europske unije o regulaciji američkih digitalnih usluga, čak i suočena s prijetnjama o povlačenju američkog nuklearnog kišobrana, pritom oštro poručivši: “Kod nas pravila ne donose ni kumovi ni oligarsi… Putin možda povremeno stane, ali njegove imperijalne ambicije nemaju granica… Dobra stvar u svemu tome je što trenutno vodim hrpu razgovora s predsjednicima i premijerima iz svih dijelova svijeta koji žele surađivati s nama na novom svjetskom poretku. Od Islanda do Novog Zelanda, od Kanade do Emirata, pa i s Indijom, Malezijom, Indonezijom, Filipinima, Tajlandom, Meksikom i cijelom Južnom Amerikom. Mogla bih te razgovore voditi doslovno 24 sata dnevno. Svi žele više trgovine s Europom – i ne radi se samo o novcu, već i o postavljanju zajedničkih pravila i o stabilnosti. Europa je poznata po tome što je predvidljiva i pouzdana, a to se sve više cijeni. S jedne strane, to je super, ali s druge – to je velika odgovornost koju moramo ozbiljno shvatiti.” Zeit / Jutarnji

Nedjelja (09:00)

Take the red pill i idi u kazalište

Kazališni redatelj Šeparović ima novu predstavu kojom ponovno komentira zbilju: Trumpova retorika je nacionalistička, a zapravo služi interesima tehnoloških elita

Upravo u HNK-u Split postavlja ekspresionističku dramu ‘Woyzeck’ Georga Büchnera, koja se bavi tzv. malim čovjekom u kontekstu sve veće militarizacije društva. U eksplozivnoj, multimedijalnoj predstavi koja se poigrava granicama stvarnog i virtualnog scenom će letjeti dronovi, a najavljeno je i tajnovito ‘tehnološko stvorenje’. Woyzeck nije buntovnik; on je žrtva i proizvod tehnologije, njegovo tijelo svedeno na biometrijski podatak ili metu za FPV dronove kojima se upravlja poput videoigre. Nova tehnologija ne samo da nadzire, već u ratu eliminira s nevjerojatnom lakoćom.

Iako tehnologija nosi potencijal za oslobođenje, trenutačna stvarnost je drugačija. Dok njome upravljaju vlade, vojni kompleksi i tehnološke elite, ona ostaje oruđe dominacije – nova religija moći koja žrtvuje ljude poput Woyzecka. Politika je spektakl, a građani su svedeni na potrošače čiju percepciju oblikuju algoritmi. Deregulacija tehnološkog sektora pod Trumpom omogućila je kompanijama poput Mete i Googlea nesmetano širenje dezinformacija, jačajući njihovu kontrolu nad javnim mnijenjem i učvršćujući tehnofeudalni poredak. Borut Šeparović za tportal.

Subota (16:00)

'Kod nas o tome jesi li dobar ili loš trener odlučuje jedna stativa, a to nije baš tako'

Rendulić, jedan od najdugovječnijih igrača HNL-a, sada trener – o ligi, travnjacima, stadionu, pitanju prvaka…

Tportal donosi zanimljiv intervju s iskusnim nogometašem, a danas trenerom Krunoslavom Rendulićem. Kratak, jednostavan, narodski razumljiv i bez floskula: Većina lige igra na kriminalnim terenima – Hibride si mogu priuštiti Manchester United, City, Paris Saint-Germain… Koliko košta održavanje toga? Što će Šibeniku hibrid? Od prvog dana ne valja. Napraviš dobru drenažu, staviš prirodnu travu i ne izmišljaj. Ta trava ti može stajati koliko hoćeš. O nogometu danas: Sad se igra, čini mi se, brže, ali prije je bio više igrača s kvalitetom, koji su svi igrali jugoligu. Na koncu, svjetska bronca 1998. godine – pola ekipe došlo je iz HNL-a… Tad se i drugačije gledalo na nogomet: Danas ničega nisi željan. Klikni i gledaš što hoćeš, gledaš pingvine na Grenlandu kako igraju utakmicu. Sjećam se prijenosa na radiju, ‘Sport i glazba’ nedjeljom. Danas svaki dan imaš koju hoćeš utakmicu. Imao si malo događaja pa si ih jedva čekao, danas ne čekaš ništa… Hajduk je prije imao bazen s domaćim igračima i osvajao je naslove, a Dinamu nisu problem treneri.

01.04. (10:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

27.03. (13:00)

Bolje kupovati nekretnine na brijegu

Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju

Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (00:00)

Razgovor o razgovorima

Četiri magaraca apokalipse: Podzemne devedesete ili arhiv nepristajanja

“Četiri magarca apokalipse” naslov je knjige s pedesetak intervjua koje je novinarka i glavna urednica Feral Tribunea Heni Erceg objavila u Feralu devedesetih i dvijetisućitih, a nedavno izdao izdavač Ex Libris iz Rijeke. “Četiri magarca apokalipse” višestruko je vrijedna i zanimljiva knjiga: kao dokument vremena u kojemu su intervjui nastali, kao svjedočanstvo njihove aktualnosti, zamrznutog političkog vremena u kojemu tavori Hrvatska; kao podsjetnik na iščezla vremena serioznog, temeljitog, obaviještenog i kritičkog novinarstva, te kao prisjećanje na moralne, intelektualne i političke autoritete koje je vlastita zemlja, ali ništa manje i cijela Europa, u posljednjih trideset godina, na vlastitu štetu, uvelike odbacila. Boris Pavelić u razgovoru s autoricom za Lupigu. Viktor Ivančić je donio svoju recenziju prije par mjeseci.

02.03. (23:00)

Valjda nije i posljednji intervju

Vedrana Rudan kod Stankovića o bolesti i pisanju: Kad pišem, ja sam živa

Spisateljica Vedrana Rudan “Nedjeljom u 2” otvoreno je govorila o borbi s bolešću, potresnim trenucima za nju i njezinu obitelj. Ponosna je što prodaje svoje knjige, ne sebe, a naglasila je i da o svojoj obitelji ne piše. Boluje od agresivnog raka žučnih kanalića koji se inače teško otkriva, ali koji je bio operabilan. Iako je sve u početku prošlo u redu, ubrzo su se razvile metastaze. Operacija je uz popuste stajala oko 9.000 u privatnoj klinici jer nije ušla u kvotu, a država s tom klinikom ima ugovor. Spomenula je i da joj je u to vrijeme u Srbiji trebala izaći knjiga “Umrijeti bez stresa”. Htjela je i na eutanaziju u Švicarsku, ali je, kako kaže, toliko onemoćala da ne može ni u auto, morala odustati. Sada je na kemoterapiji jer su joj liječnici predočili statistiku, mogućnosti i podatke na temelju kojih bi si trebala dati šansu. Obitelj joj je velika podrška, a dotaknula se i uvjeta u bolnici. Smrt je normalni dio života i ne treba je se bojati, a potvrdila je i prijašnje izjave o tome kako smatra da je mržnja ono što pokreće ljude, a da je ljubav rijetka, što ju potiče na pisanje i što čitatelji prihvaćaju. HRT

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.