Yuval Harari: Umjetna inteligencija je hakirala operativni sustav naše civilizacije - Monitor.hr
15.09. (19:00)

Bit ćemo zarobljeni u svijetu iluzija

Yuval Harari: Umjetna inteligencija je hakirala operativni sustav naše civilizacije

Strah od umjetne inteligencije (AI) prati čovječanstvo još od samog početka računalne ere. Do sada su se ti strahovi fokusirali na strojeve koji koriste sredstva za ubijanje i porobljavanje ljudi ili da ljude nadomjeste. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina pojavili su se novi AI alati koji prijete opstanku ljudske civilizacije iz neočekivanog smjera. AI je stekao neke izvanredne sposobnosti manipuliranja i generiranja jezika, bilo riječima, zvukovima ili slikama. Pokraj pričanja priča, skladanja melodija, crtanju slika, valja zamisliti koliku moć AI može imati na idućim izborima. U političkoj borbi za umove i srca, intimnost je najučinkovitije oružje, a AI je upravo stekao sposobnost masovne proizvodnje intimnih odnosa s milijunima ljudi. Lupiga


Slične vijesti

Srijeda (12:00)

Treba uvesti rukovanje umjetnom inteligencijom kao predmet

Kako alati umjetne inteligencije mijenjaju znanost i obrazovanje

S jedne strane, ne treba bubati činjenice, ali neke stvari, poput tablice množenja, bi trebalo znati napamet. Ne treba se suviše oslanjati na ono automatsko. Važno bi bilo da djeca razumiju tehnologiju i nauče je pravilno koristiti. Alati kojima dajemo ime umjetna inteligencija nemaju slobodnu volju. Mi jedva da smo zagrebali po površini toga što bi sve tehnologija mogla raditi za nas i bilo bi super kad bi mediji stimulirali i ljude na razmišljanje, da dolaze sa zahtjevima prema tehnologiji. Uzaludno je zabraniti korištenje alata generativne umjetne inteligencije jer je to, smatraju stručnjaci, nemoguće, kontraproduktivno i nepraktično. Umjetna inteligencija je među nama i alati koji se na njoj temelje postajat će sve kvalitetniji i atraktivniji za korištenje. Treba pošteno koristiti alate umjetne inteligencije, a da ne ugrozimo glavne ciljeve obrazovnog procesa – pružiti pojedincima znanja i omogućiti stjecanje kompetencija i vještina. Faktograf

11.09. (22:00)

Program za neplivače

Neplodnost kod muškaraca: Koji su glavni uzroci i kako AI može pomoći

S obzirom na to da se broj spermija upola smanjio u posljednja četiri desetljeća, neplodnost postaje sve veći problem. Čimbenici koji stoje iza pada muške plodnosti navodno uključuju sve od zagađenja i pušenja do loše prehrane, nedovoljno tjelovježbe i previše stresa. Neplodnost pogađa sedam posto muške populacije. Sada bi umjetna inteligencija (AI) mogla pomoći u rješavanju tog problema. Novi softver može uočiti spermu u uzorcima uzetih od neplodnih muškaraca tisuću puta brže od stručnog para očiju. Osmišljen je da bi pomogao muškarcima koji uopće nemaju sperme u ejakulatu, što je stanje poznato kao neopstruktivna azoospermija (NOA). Obično se u tim slučajevima mali dio testisa kirurški ukloni i odnese u laboratorij, a embriolog ručno traži zdravu spermu, piše BBC. Tportal

04.09. (21:00)

Roboti, životinje i roboti-životinje

Nove strategije protiv požara: Dronovi, umjetna inteligencija, ali i koze i ovce

Dronovi postaju sveprisutni na prvoj crti obrane, a služe za mapiranje vegetacije, identifikaciju visokorizičnih područja, praćenje požara, prikupljanje podataka i isporuku vode tijekom požara. Radi se i na osmišljavanju naprednijih i većih dronova koji bi djelovali kao zračni tankeri ili nosači crijeva. Ovakvi ”vatrogasci roboti” mogu raspršivati vodu i sredstva za usporavanje požara na veće udaljenosti i na većim površinama. Prema riječima stručnjaka, dronovi su bolja opcija i zato što u realnom vremenu, uz pomoć umjetne inteligencije, mogu mapirati područja i prepoznati dim te upozoriti nadležne vlasti za kontrolu požara i izračunati položaj, veličinu i jačinu požara. Najbolji način za suzbijanje požara je prevencija. Zato je selektivna sječa drveća i manjih biljaka važan aspekt smanjenja rizika od požara. Prije nego dođu dronovi, neke službe koriste ovce i koze koje puštaju na ispašu. Green

01.09. (12:00)

Ako netko zna, MENSA zna

Razgovor s trećom najinteligentnijom osobom, IQ-a 192, koji predaje na Zdravstvenom veleučilištu

Umjetna inteligencija (UI) zapravo nije inteligencija uopće (bar za sada), već enciklopedija mogućih odgovora na pretpostavljena moguća pitanja. Prava inteligencija (usporediva s ljudskom) podrazumijeva sposobnost osobnog razvoja, kako kroz fizički razvoj tako i mentalni razvoj, učenje na osnovu osobnog iskustva, kroz pogreške i zaključivanje na temelju tih pogrešaka. UI je onoliko dobra koliko je dobar programer koji je puni procedurama. Nijedan stroj UI ne može danas proći Turingov test. Laički rečeno, radi se o testu koji provjerava inteligenciju samog računala i pokušava potvrditi ili opovrgnuti tezu da računala mogu misliti sama za sebe. Primjerice, stvarna osoba u ulozi suca prirodnim jezikom komunicira s drugim čovjekom i strojem ili računalom, a pri tome oba sugovornika se prikazuju ljudima. Ako sudac, to jest stvarna osoba sa sigurnošću ne može utvrditi koji je sugovornik stroj, smatra se da je stroj prošao test. Još uvijek nismo došli do toga, kaže Mislav Predavec (koji je 2012. uvršten među tri najinteligentnije osobe na svijetu) za lokalni medij, dotaknuvši se i drugih tema.

26.08. (01:00)

Pustiti ga ili ne pustiti, pitanje je sad

ChatGPT-u može se blokirati pristup Vašoj web stranici, no pitanja oko autorskih prava ostaju u sivoj zoni

Kao velika većina alata koji prikupljaju podatke s interneta, i OpenAI ima svog bota koji gmiže po webovima neometano. Neki SEO stručnjaci smatraju da bi ChatGPT bot trebalo blokirati dok god OpenAI ne krene prikazivati izvore s kojih je uzimao podatke. Važno je pritom znati kako zapravo funkcionira GPT – on stvara svoj sadržaj prema dostupnim mu informacijama, ne kopira doslovno ono što nađe, a pretražuje zaista veliki broj izvora. Blokirati ChatGPT Bot čini se kao suvisla odluka, pogotovo ako ste aktivni kreatori sadržaja online, no s druge strane upravo mu pristup što većem broju stranica garantira kvalitetu koju zapravo ima i daje prostora za napredak. Netokracija

23.08. (18:00)

Dodatni predmet robotike u osnovnoj napokon se isplatili

IBM: ljudi koji barataju s AI zamijenit će radnike koji je ne koriste

Rukovoditelji s kojima je IBM razgovarao procjenjuju da će 40 posto radne snage morati usavršiti svoje vještine zbog implementacije umjetne inteligencije i automatizacije tijekom sljedeće tri godine. To znači da će biti pogođeno oko 1,4 milijarde od 3,4 milijarde globalne radne snage. Mnogi vrhunski fakulteti, poput Sveučilišta u Cambridgeu i Sveučilišta u Edinburghu, već provode programe koji se bave etikom umjetne inteligencije i načinom na koji ljudi koji rade na terenu mogu izgraditi zaštitne ograde oko tehnologije, a predmet Etika i nove tehnologije postoji i na Fakultetu eletrotehnike i računarstva u Zagrebu. Tu je i niz otvorenih online učilišta koja nude  programe, diplome i certifikate usmjerene na umjetnu inteligenciju i strojno učenje. Bug

20.08. (14:00)

Nije bolest sve što boli

Kako se s usamljenošću nose na Zapadu, a kako na Balkanu

Tenhle robot je pro starý!" Překonávání technologického ageismu - Kaleido

  • Usamljenost je ogroman problem zapadnih zemalja, posebno kod starijih generacija. Ono što je kod nas još nekako sramota, mada se i taj tabu polako razbija, jeste da roditelji završe u domu za starije. To je u kapitalizmu odavno normalno i zbog toga se kao strana radna snaga najviše traže njegovatelji i medicinski tehničari. Ljudi u ’40-im ili ’50-im godinama jednostavno nemaju vremena brinuti se o starijim roditeljima, a u svim bogatijim zapadnim zemljama često i ne žive u istom gradu jer ih je posao odveo daleko. Tako se dešava, priča mi drug koji u Berlinu radi kao njegovatelj, da siroti starci mjesecima ne progovore ni s kim, osim s osobljem doma. Nitko ih ne posjećuje, niti pita za njih. Oni koji nemaju nekretninu posebno nikoga ne interesuju jer njihova djeca nemaju što ni naslijediti.
  • U šoku me ostavila činjenica da u nedostatku njegovatelja domovi angažuju robote koji pomažu u komunikaciji s korisnicima. Ovi roboti mogu igrati bingo i imati osnovnu komunikaciju sa starijima. Kada sam tu vijest pokazao svojim starijim članovima familije, bili su zgroženi, a neki su mi rekli da ugasim prilog jer ga ne žele ni odgledati do kraja. I ja sam se zapitao što natjera te ljude da ipak žele igrati bingo s robotom pod stare dane. Iako mi to toliko grozno zvuči da mi se plače, vjerujem da tu ima i otvorenijih duša od mene koje će pružiti šansu tehnologiji – da ih barem malo oraspoloži. Aljazeera