Za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki francuska vlada namijenila 150 milijardi eura - Monitor.hr
16.08.2022. (16:00)

Zašto Francuska forsira nuklearke?

Za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki francuska vlada namijenila 150 milijardi eura

Toplinski val predstavlja veliki problem i za francuske nuklearke. Otprilike petina od 56 reaktora morala bi zapravo obustaviti rad ili ga barem reducirati na minimum zato što su rijeke u koje oni ispuštaju zagrijanu vodu koju se koristi za hlađenje reaktora – previše tople. No, to je pravilo francuska vlada suspendirala, barem do 11. rujna. Na to je očito bila prisiljena, između ostaloga i zbog činjenice da već nekoliko mjeseci više od polovice francuskih nuklearki ne radi, zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70% domaćih energetskih potreba, što je rekord u svijetu. Francuska vlada za nuklearni sektor namijenila je 150 milijardi eura, za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki. Deutsche Welle


Slične vijesti

12.06. (08:00)

Liberte, egalite, fraternite, jebalite

Macron je odluku o raspuštanju francuske vlade donio i prije izbora, no mnogi smatraju da igra rizičnu igru

Iako je Macronova odluka o raspuštanju Nacionalne skupštine i raspisivanju prijevremenih izbora u prvi mah šokirala, francuski mediji navode kako je Macron taj potez ranije dogovorio s nekolicinom najbližih suradnika kako taj njegov manevar ne bi iscurio u javnost prije vremena. Krajnja desnica najavljuje da je spremna preuzeti vlast. Da su za to spremni Marine Le Pen poručila je u izbornoj noći, pozdravljajući pritom Macronov potez raspuštanja Nacionalne skupštine. Iako je Marine Le Pen i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice, svjetla pozornice sve joj više krade Jordan Bardella, njezin 28-godišnji štićenik. Za razliku od većine francuskih političara Bardella dolazi iz naroda, iz radničke obitelji. Hoće li Macronov, po mnogima, ruski rulet, zaustaviti rastuću krajnju desnicu tek će se vidjeti. Faktograf, DW

07.10.2023. (19:00)

Što se bijeli u gori zelenoj? Više, ništa

Najviši vrh Francuske smanjio se za 2,22 metra, znanstvenici ne znaju točno zašto

Mont Blanc

Najviša francuska planina Mont Blanc, izazovno odredište za oko 30.000 odvažnih penjača godišnje, doživjela je iznenađujuću transformaciju posljednjih godina. Nedavna znanstvena istraživanja otkrivaju da je planina izgubila više od dva metra visine tijekom posljednje dvije godine. Njezina trenutačna visina iznosi 4805,59 metara. Gubitak  visine pripisuje se smanjenoj količini oborina tijekom ljeta, objašnjava Jean des Garets, glavni geometar Odjela Haute-Savoie u jugoistočnoj Francuskoj. Des Garets savjetuje da se ne donose ishitreni zaključci iz mjerenja visine, pozivajući klimatologe, glaciologe i druge znanstvenike da iskoriste prikupljene podatke za formuliranje teorija koje to objašnjavaju. Zimo.dnevnik

19.08.2023. (01:00)

Liberte, egalite, jebalite...

Nekadašnje afričke kolonije: stabilne uz težak napor, drugima haraju vojni udari uz mržnju prema Parizu

Samo u posljednjih par godina je vojska silom preuzela vlast u čitavom nizu zemalja Afrike koje su redom bivše kolonije Francuske: Burkina Faso, Gvineja, Mali, Niger… I svugdje je hunta mogla računati na mržnju koja još uvijek vlada protiv Francuske. U svim zemljama se u pravilu održavaju izbori i građani biraju svoje predstavnike, ali u frankofonskim zemljama se ipak ne stvaraju demokratska društva, a stalno vlada i nezadovoljstvo prema vladajućoj eliti. Čak i u okolnostima kad vlada tlači svoje stanovništvo, Francuska je na strani vlade. Taj dojam je veoma, veoma raširen: Francuska je ugnjetavač ili prijatelj onoga tko ih ugnjetava. To su redom zemlje i u kojoj vlada kronično siromaštvo – i tijesna gospodarska povezanost i, kako se misli, eksploatacija bivše kolonijalne sile. DW

 

13.08.2023. (13:00)

A da pitamo Herculea Poirota?

Čiji je pomfrit? Francuska i Belgija svojataju pržene krumpiriće koje svi volimo

Kako napraviti pomfrit bez friteze - recept za pripremu pomfrita bez friteze

Francuzi i Belgijci vode višestoljetni spor o tome tko je prvi ispržio krumpiriće. Belgijci tvrde da je to njihov izum koji je pripisan Francuzima zbog gastronomske hegemonije unutar koje je belgijska kuhinja asimilirana, prije svega zbog zajedničkog jezika i blizine zemalja. Ova je priča postala aktualna 1985., kada je belgijski novinar Jo Gérard izjavio  kako u svom posjedu ima obiteljski rukopis iz 1781. godine koji dokazuje da je pomfrit belgijski izum. Prema spomenutom rukopisu, stanovnici belgijskog dijela doline rijeke Meuse još su prije 1680. jeli pržene krumpire. Međutim novinar svoje tvrdnje nikada nije potkrijepio dokumentima. Vjeruje se kako je pomfrit kakav poznajemo danas razvijen u Parizu oko 1855. i da se znatno razlikovao od tradicionalnih prženih krumpira iz 18. stoljeća. Dok Francuzi šaljivo tvrde da krumpir kuhaju “od početka vremena”, Belgijci poduzimaju konkretne korake i obratili su se UNESCO-u s prijedlogom da pomfrit postane službeni simbol njihove gastronomske baštine. Index

04.07.2023. (18:00)

Zna se gdje je započela zadnja velika revolucija

Politico: Koja se politika skriva iza francuskih prosvjeda

Prosvjedi u Francuskoj su usmjereni protiv policije i autoriteta. Činjenica je da će mladi ljudi afričkog podrijetla prije biti zaustavljeni na cesti nego njihovi bijeli vršnjaci. U zadnjih 18 mjeseci čak 17-ero tamnoputih mladića je ubijeno nakon što su pokušali pobjeći policiji. Francuskom politikom trenutno prevladavaju tri struje: radikalna lijevica, Macronov reformistički centar i ekstremna desnica. Dok desnica rješenje vidi u nasilju, pritiščući Macrona da se obrani “maljem i batinom”, drugi smatraju kako bi to samo dodatno eskaliralo nasilje. Zadnji slični prosvjedi francuskih predgrađa dogodili su se 2005. godina, a iako je od tada utrošeno 4 milijardi eura za povećanje kvalitete života u njima, izgledno je da će se u budućnosti utrošiti još više. Politico

08.03.2023. (00:00)

Sagrađena u 12. stoljeću, remek-djelo gotičke arhitekture

Obnovljena katedrala Notre Dame bit će otvorena do kraja 2024. godine

Restoring Notre-Dame Cathedral | National Review

Rekonstrukcija katedrale Notre Dame u Parizu napreduje dovoljno brzo da omogući njezino ponovno otvorenje za posjetioce i vjernike do kraja 2024., manje od šest godina nakon što je požar uništio njen krov i toranj, a unutrašnjost katedrale, gornje zidove i prozore teško oštetio, objavile su francuske vlasti. Philippe Jost, generalni direktor vladine agencije koja nadgleda rekonstrukciju, rekao je da će rezultat „biti vjeran originalnoj arhitekturi“ jer se radnici na obnovi, njih više od tisuću koji rade od šest ujutro do deset navečer, „drže nestalih oblika katedrale, materijala i metode gradnje Srednjeg vijeka. Požar u katedrali Notre Dame izbio je 15. travnja 2019. u kasnim popodnevnim satima ispod krova, a ugašen je 15 sati kasnije. Samo 12 sati od početka požara prikupljeno je više od 900 milijuna eura donacija iz cijelog svijeta za obnovu katedrale. Aljazeera

07.12.2022. (17:00)

Zona visokog napona

Iako Mađarska ne odustaje od veta na paket pomoći za Ukrajinu, Njemačka i Francuska zbog nje ulaze u sukob s ostatkom EU

Želi li Orban Huxit? | Politika | DW | 21.08.2021

Najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njezinoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode skupinu od oko 12 vlada koje pozivaju Europsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Bruxelles priznaje. No, mekši stav Francuske i Njemačke vjerojatno će te dvije države uvući u sukob s drugom skupinom zemalja, uključujući zemlje Beneluxa, Dansku, Švedsku i Latviju koje podržavaju tvrdokornu procjenu EK da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi eura trebalo biti blokirano. Za to vrijeme mađarski premijer Viktor Orbán tjera po starom: optužuje Bruxelles da im želi zamrznuti novac zbog politike prema migrantima i mađarskog protivljenja sankcijama Rusiji. Jutarnji

20.11.2022. (09:00)

Dvolični Scott Morrison. Nije mu prvi put

Macron podivljao na Australce: “Ulazite u nuklearni okršaj s Kinom!”

Datei:Vanguard at Faslane 02.jpg – Wikipedia

Pariz je ponovno zaoštrio diplomatske odnose s Australijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je kako je Australija ušla u “nuklearni sukob” s Kinom odlučivši nabaviti podmornice na nuklearni pogon, piše Telegraph. Optužba Macrona stiže godinu dana nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o gradnji 12 konvencionalnih podmornica – najavljujući da će joj Britanija ili SAD umjesto toga osigurati brodove na nuklearni pogon. No Macron je vjerovao kako će se nova australska vlada ipak prikloniti Francuskoj. Tako je još u četvrtak  inzistirao na tome da je dogovor s Australcima o gradnji francuskih podmornica “i dalje na stolu”. “Mi smo u džungli i imamo dva velika slona, ​​koji su sve nervozniji. Ako postanu jako nervozni i započnu rat, to će biti veliki problem za ostatak džungle. Potrebna vam je suradnja mnogih drugih životinja – tigrova, majmuna i tako dalje. Naša indo-pacifička strategija je kako osigurati dinamičnu ravnotežu u ovom okruženju”, objasnio je Macron. Jutarnji

15.11.2022. (14:00)

Sunčana strana hlada

Francuska će zahtijevati da sva velika parkirališta budu pokrivena solarnim pločama

Novi zakon traži solarne panele na parkiralištima

Sva velika parkirališta u Francuskoj bit će pokrivena solarnim pločama prema novom zakonu odobrenom u sklopu inicijative za obnovljivu energiju predsjednika Emmanuela Macrona. Vlasnici parkirališta s 80 do 400 mjesta imaju rok od pet godina za usklađivanje s mjerama, dok će upravitelji onih s više od 400 imati samo tri godine. Najmanje polovica površine većih mjesta mora biti pokrivena solarnim panelima. Francuska vlada vjeruje da bi ova mjera mogla generirati do 11 gigavata energije, što je otprilike jednako 10 nuklearnih reaktora. Green

13.08.2022. (20:00)

Brothers in arms

Dok Nijemci i Francuzi napuštaju Mali, Putin jača svoj utjecaj u Africi

Šef malijske hunte i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom i uvjeravali jedan drugog u prijateljstvo – koje se izražava prije svega u isporuci vojne opreme i razmještanju ruskih vojnika u Maliju. Odnos s bivšom kolonijalnom silom Francuskom je, pak, dosegnuo najnižu točku, kako je to rekao glasnogovornik privremene vlade u Bamaku, pukovnik Abdoulaye Maïga u nedavnoj poruci francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu: „Privremena Vlada Malija poziva predsjednika Macrona da konačno odustane od svog neokolonijalnog, paternalističkog i prezrivog držanja i da shvati da se Malijci odlično mogu brinuti sami o sebi”. A ta “briga” uključuje Rusiju. Analitičar Lessing smatra da je situacija tamošnjih njemačkih snaga problematična: „Rusi su se do sada useljavali u sve vojarne koje bi Francuzi napustili. Ako Rusi sada dođu u Gao, nastat će logistički problemi: kako koristi aerodrom Gao? Pa Nijemci neće moći tamo patrolirati zajedno s Rusima. To ovoj drami dodaje još više dinamike.” Jutarnji