Zašto univerzalni osobni dohodak neće riješiti problem siromaštva? - Monitor.hr
31.05.2016. (21:46)

Reality check

Zašto univerzalni osobni dohodak neće riješiti problem siromaštva?

Univerzalni osobni dohodak ima mnoge neželjene učinke, počevši s obeshrabrujućim odnosom prema radu. Libertarijanci će ovo više shvatiti kao prednost negoli manu, ali zamijeniti sve u sigurnosnoj socijalnoj mreži s jednim čekom moglo bi ograničiti državnu pomoć na mnoge opasne načine. Primjerice, znamo da izbor susjedstva utječe na okolnosti razvoja siromašne djece. Vaučeri za stanovanje mogli bi odvesti stanovnike u bolja susjedstva, dok mjesečni ček vjerojatno neće tako djelovati, piše New York Times.


Slične vijesti

13.09.2023. (18:00)

Hrvati su jako skromni. Ili se boje da će ih višak novca pokvariti?

Anketa portala Dnevnik: Kolika plaća bi vam bila dovoljna za normalan život?

Opis fotografije nije dostupan.

Jučer smo objavili anketu u kojoj smo vas pitali kolika bi vam trebala biti plaća za normalan život na koju je do pisanja teksta odgovorilo 16.550 ljudi. Među ponuđenim odgovorima najviše vas je, čak 34 posto, odgovorilo da bi vam bilo dovoljno 2000 eura. Odmah nakon toga je iznos od 1600 eura, za što je glasalo 27 posto anketiranih, dok se na trećem mjestu našla plaća od 1300 eura, koju je odabralo 18 posto ljudi. Maksimalnu ponudu od minimalno 5000 eura mjesečno za normalan život treba samo pet posto anketiranih. Dnevnik

23.07.2023. (21:00)

Kolko para, tolko muzike

Ako plaće ovise o produktivnosti, o čemu ovisi produktivnost? Je li baš sve na kvaliteti radnika?

Smijeh na poslu podstiče produktivnost

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. No, što određuje visinu plaća u Hrvatskoj? Jesu li one taman tolike koliko je razumno? Proizvode li radnici poslodavcima premalo da dobiju veća primanja? Ovaj se članak bavi s produktivnošću, koja bi trebala biti u pozadini postignute razine primanja. Oscilacije cijena su naslonjene na te dublje odnose – a produktivnost i inflacija zajedno daju konture novog distributivnog konflikta. Ta su dva aspekta konflikta pomalo sakrivena, ali sadrže potencijal za novu ravnotežu plaća i dobiti. Ako radnik poslodavcu dugoročno stvara vrijednost daleko nižu od svoje plaće, što prisiljava poslodavca da ga zadrži? A ako radnik dugoročno stvara vrijednost daleko višu od svoje plaće, što ga može prisiliti da ne traži povišicu ili drugog poslodavca? Ideje

04.01.2023. (08:00)

Slovenske obitelji u prosjeku imaju više od 30 posto veća primanja nego u Hrvatskoj

Mjesečne plaće u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom

Stižu euri: U detaljnom vodiču provjerite kako prepoznati 'lažnjake' - tportal

Prema podacima Eurostata, prosječna neto godišnja plaća za zaposlene koji rade puno radno vrijeme u EU u 2021. godini iznosila je 33.500 eura, od kojih je najniža ona u Bugarskoj (12.600 eura). U samom vrhu najvećih prosječnih plaća u EU je Luksemburg sa 72.200 eura godišnje. Hrvatska se nalazi pri samom kraju liste prosječnih godišnjih plaća u EU sa 16.170 eura, dok su ispod nje Mađarska s 12.620, Rumunjska s 13.000, Poljska s 14.430, Grčka s 15.880 te Slovačka sa 16.160 eura. Uspoređujući mjesečna primanja u Hrvatskoj sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom, ponegdje su vidljivi i trostruki odmaci. Primjerice, dok u Njemačkoj samac bez djece mjesečno primi 2737.51 euro, u Hrvatskoj zaradi tek 866 eura. Index