Zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike nisu uvijek i one koje najviše zagađuju oceane - Monitor.hr
28.02. (12:00)

Filipini ispuštaju 35 posto svjetske plastike u ocean

Zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike nisu uvijek i one koje najviše zagađuju oceane

Spas u poslednji čas? Komšije smislile izum koji plastiku iz mora pretvara u bio dizel - Telegraf Biznis

Kroz tisuće rijeka diljem svijeta u oceane stiže oko 80 posto plastičnog otpada. Većina otpada pronađenog u dubokim vodama dolazi iz parkova, s plaža ili iz oborinskih odvoda koji oblažu naše ulice. Sve te komadiće plastičnog otpada vjetar i kišnica nose u potoke i rijeke te dalje u oceane. Plastike je toliko u oceanima da su se dijelovi oceanskog plastičnog otpada spojili u vrtloge otpada. ‘Pacifički vrtlog smeća‘ proteže se od zapadne obale Sjeverne Amerike do Japana, a zapravo se radi o dvije velike nakupine plastičnog otpada koje plutaju oceanom. Mnogi misle da su zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike one koje i najviše zagađuju oceane. No, prema studiji, zemlje s manjim geografskim područjem, dužim obalama, velikom količinom oborina i lošim sustavima gospodarenja otpadom imaju veću vjerojatnost da će plastiku ispuštati u more. Lider

image


Slične vijesti

30.05.2017. (14:52)

Fino pili

Islamska država na Filipinima: Vojska poslana da ih zaustavi

90% stanovništva grada Marawija na jugu Filipina, kojih je inače 200.000, pobjeglo je nakon što su islamistički militanti povezani s Islamskom državom zauzeli dijelove grada, na što je država reagirala poslavši policiju i vojsku. Ulične borbe i zračni napadi potjerali su ljude, a država se nada da će ovime zaustaviti širenje ove militantne grupe na susjedni grad Iligan. Kako se čini, međutim, riječ je zapravo o poznatoj bandi Maute koju su pokrenuli dvojica braće, a koja koristi islamističku ideologiju za svoje jačanje. Izgleda da nema puno normalnih u ovoj situaciji – civili bježe od bande, ali i od vojske, čini se, jer je predsjednik Rodrigo Duterte poručio vojnicima da će ih on zaštititi ako počine kakve zločine usput. U tjedan dana borbi poginulo je 100-tinjak ljudi. Guardian

09.10.2016. (21:57)

Prvo ubij, onda pitaj

3.600 ljudi ubijeno u prvih sto dana mandata filipinskog predsjednika

U brutalnoj kampanji protiv droge u prvih sto dana mandata filipinskog predsjednika Rodriga Duterte, ubijeno je više od 3.600 ljudi (ovdje Amnestyjev izvještaj). U više od 23.500 policijskih racija uhićeno je 22.500 osoba koje se sumnjiči da su dileri drogom ili ovisnici. U ovom je razdoblju policija obišla 1,6 milijuna domova ljudi za koje se sumnja da imaju nekakve veze s drogom. U strahu od pogibije, policiji se dosad predalo oko 732 tisuće ovisnika i trgovaca drogom. Najavio je da će nastaviti s ovim udarom još šest mjeseci. Independent

16.09.2016. (23:16)

Svjedok tvrdi da je filipinski predsjednik Duterte ubojica

Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte naručivao je ubojstva te i sam ubio službenika ministarstva pravosuđa, tvrdi svjedok na njegovom suđenju, bivši pripadnik jedinice za ubojstva Edgar Matobato. Kaže kako je ubijeno tisuću ljudi od 1988. do 2013. u gradu Davao, dok je Dutarte bio gradonačelnik. Jedan je čovjek navodno živ bačen krokodilima. Duterte odbija optužbe. Telegram, Guardian

25.08.2016. (15:54)

Unutarnji neprijatelj sve opravdava

Smrtonosni rat protiv droge Rodriga Dutertea

Rodrigo Duterte ispunio je predizborna obećanja: u njegovom “ratu protiv droge” policija bez suđenja dnevno ubije u prosjeku 36 ljudi – no ne radi se o bossovima, ubijaju ovisnike i preprodavače nisko na ljestvici. Duterte je uspio naciju dići na noge pričom da droga prijeti uništenjem filipinske nacije (statistike pak nisu bile alarmantne), čime si je uspio priskrbiti veće ovlasti i financije. Novopečeni tiranin i njegovi pristaše na listu ovisnika bez zapreka mogu dodati imena političkih (i privatnih) suparnika, a rezultat cijele akcije je zapravo rat protiv siromašnih, koji se k tome sada i okreću jedni na druge. Time

23.08.2016. (21:34)

Veliki sukob policije i narkomafije na Filipinima: U tjedan dana u sukobima poginulo oko 2000 ljudi

05.08.2016. (19:29)

Rat protiv droge na Filipinima: U mjesec dana oko 500 mrtvih, predsjednik poručio upletenim dužnosnicima da će ih ubiti

04.08.2016. (17:02)

Krvava vladavina

Što treba znati o filipinskom režimu

Novi predsjednik Filipina Rodrigo Duterte, koji je najavio rat protiv droge i svih drugih oblika organiziranog kriminala, svoju ozbiljnu političku karijeru započeo je prije 20 godina kad je postao gradonačelnik milijunskog grada Davaoa. Dva desetljeća njegove vladavine obilježio je izniman val nasilja koji je za sobom ostavio nebrojene mrtve. Vjerojatno jedna od većih kontroverzi koja prati kratku Duterteovu predsjedničku vladavinu su stotine ubijenih ljudi koji su stradali u izravnim okršajima s policijom, piše Telegram.

03.08.2016. (19:26)

Uplašeni radikalnim mjerama

Filipinskim vlastima predalo se 100.000 dilera jer se boje da će ih pobiti

U protekla tri mjeseca policija je na Filipinima ubila više od 700 ljudi osumnjičenih da su imali veze s proizvodnjom, preprodajom ili korištenjem droge, piše nizozemski Volkskrant. Dio je to plana novog kontoverznog filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea koji je još tijekom svoje izborne kampanje najavio kako će iskorijeniti kriminal na Filipinima. Kako bi izbjegli sličnu sudbinu, filipinskim se vlastima predalo više od 100.000 ljudi povezanih s drogom. Telegram

01.08.2016. (13:26)

Foto: Užasni uvjeti u filipinskom zatvoru

01.08.2016. (00:01)

Odlučno 'ne' jednostranim odlukama

Kako je hrvatska diplomacija pomažući Kini, zapravo pomogla sebi?

Hrvatska diplomacija uspjela je uz pomoć Grčke prisiliti 26 članica EU da prihvate njen prijedlog priopćenja o odnosu Europske unije spram presude Stalnog arbitražnog suda u Haagu u sporu između Kine i Filipina oko prava na Južnokineskom moru. Velika Britanija, Njemačka i Francuska željeli su uputiti strogo upozorenje Kini da mora prihvatiti, uvažavati i provesti odluku Arbitražnog suda u Haagu koji je presudio u korist Filipina. Hrvatska je, podržavajući kinesko stajalište spram suda u Haagu, unaprijed pokazala da ni ona nije spremna priznati jednostrane odluke Arbitražnog suda oko utvrđivanja pomorske granice sa Slovenijom, piše Telegram.