Zidovi, patrole i tisuće smrti u moru: Migrantska kriza izbliza - Monitor.hr
07.03.2023. (10:00)

Europa puca po šavovima

Zidovi, patrole i tisuće smrti u moru: Migrantska kriza izbliza

Na Sredozemlju spašeno 400 migranata, četvero mrtvih | 24sata

Grčka gradi zidove na granici s Turskom, Frontex čvrsto nadzire Egejsko more, Italija kažnjava spašavanje. U središnjem Mediteranu je, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), od 2014. do danas umrlo ili nestalo više od 20.000 ljudi. Grčka je pojačala kontrole duž kopnene i morske granice s Turskom zbog očekivanog dolaska raseljenih nakon strašnih potresa u Turskoj i Siriji u kojima je oko 1,2 milijuna ljudi ostalo bez doma. Između 2014. i 2022. ukupna duljina “ograda” na vanjskim granicama EU-a i unutar EU područja povećana je s 315 na 2048 kilometara. Više od 100.000 izbjeglica stiglo je lani u Italiju čamcima. Desna vlada premijerke Giorgie Meloni uvela je oštre mjere protiv organizacija koje se bave spašavanjem na moru, uključujući novčane kazne do 50.000 eura za brodove koji zanemare zahtjev da zatraže luku i uplove u nju odmah nakon poduzimanja prvog spašavanja na moru. Novosti


Slične vijesti

15.12.2023. (14:00)

Evo, čim otplatim kredit za stan u Hrvatskoj

Ovo su najbolje lokacije u Europi za kupnju nekretnina

Europa je poželjna destinacija za svakoga tko želi ulagati u drugu nekretninu, a popularna je i među ljudima koji se žele ondje trajno preseliti. Razlog tome je jednostavan. Europa nudi širok spektar kultura, klima i načina života. Međutim, izbor gdje kupiti nekretninu može biti težak. Popis donosi Poslovni:

  • Lisabon – od plaža do kulturnih područja, a ne zaboravite ni povoljne porezne pogodnosti i niske cijene
  • Baccelona – spoj modernističke i gotičke arhitekture, nudi ugodnu klimu idealnu za život
  • Tivat (Crna Gora) – slikoviti primorski gradić koji nudi prepoznatljivu fuziju prirodne ljepote i kulture
  • Atena – pokraj povijesnog značaja, troškovi života su niži nego u zapadnoeuropskim gradovima
  • Budimpešta – kulturna baština, termalni izvori, stare zgrade i aktivna umjetničku scenu
  • Amsterdam – snažno gospodarstvo, kvalitetna zdravstvena usluga te bogata akademska zajednica
  • Dublin – snažna ekonomija, gostoljubivi stanovnici i uzbudljiva društvena scena
01.12.2023. (21:00)

Strah stvara predrasude, predrasude stvaraju mržnju

Europa skreće udesno, a to bi moglo dovesti do novih sukoba

Nakon šokantne izborne pobjede radikalnog desničara u Nizozemskoj, europske elite nervozno skeniraju politički krajolik u potrazi za nagovještajima bliske budućnosti – svi se pitaju ima li neki novi kandidat krajnje desnice šanse na izborima. Ono što mogu vidjeti dovoljno je da izazove jezu na kralježnici svakog političara centra koji voli EU: u gotovo desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, neke od njih ekstremnije od Wildersa, trenutno vode u anketama, ili su na drugom mjestu i dišu za vratom vodećoj opciji. Ekstremna desnica pokušava stvoriti “civilizacijsko pitanje” oko borbe protiv diskriminacije, a prijetnja terorizma i njegov učinak na birače također guraju prema rubu glavne stranke. Jutarnji, Politico

01.11.2023. (23:00)

Aduti su tu, treba ih samo izvući iz rukava

Rast obnovljivih izvora energije nastavit će se unatoč sukobima, a Europa će biti predvodnik

Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, što je rezultiralo time da ove tehnologije sve više zamjenjuju fosilna goriva. Energetska sigurnost također je postala glavni prioritet na međunarodnom planu, što dovodi do pojačanog političkog pritiska za obnovljivim izvorima energije. Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. “energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju, spominju u izvješću iz najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije. Green

30.09.2023. (10:00)

U Americi je luksuz hrana koja nema tonu aditiva i neprehrambenih sastojaka koji izazivaju bolesti

Pet stvari zbog kojih su Amerikanci ljubomorni na Europljane

Najbolje craft pekarnice u Hrvatskoj čija peciva obožavamo

“Svježe pečeni kruh po razumnoj cijeni koji se može nabaviti blizu kuće, a nije pun konzervansa“, jedna je od stvari koje Europljani podrazumijevaju, a u Americi su luksuz. Hrana je jedna od pet stvari iz svakodnevnog života koje je Daily Mail izdvojio analizirajući forume i društvene mreže, a na kojoj Amerikanci zavide Europljanima, prenosi Punkufer:

  • Hrana – kupnja namirnica, blizina dućana i njihova kvaliteta po pristupačnoj cijeni – za Europljane standard, za Amerikance san.
  • Promet – “Mogućnost putovanja u druge zemlje bez puno novca je veliki plus. Od Pariza do Poljske (Varšava) je ista udaljenost kao od jedne do druge strane Teksasa”, piše jedan forumaš.
  • Zdravstveni sustav – “Moji lijekovi koštaju oko 30 eura mjesečno. Prema Googleu, u SAD-u bi koštali oko 550 dolara”, komentar je jednog Europljanina.
  • Cijene u trgovinama – U Europi: koliko piše, toliko platiš. U SAD-u: na navedenu cijenu još se uračuna porez na blagajni. Porez se razlikuje u svakoj saveznoj državi.
  • Napojnice – U američkim restoranima se očekuje napojnica od standardnih 15 dolara, ali 18-25 posto od  ukupnog računa je nepisano pravilo. Iznos napojnice se računa prije dodavanja poreza iznosu. U Europi, kako gdje, ovisno o usluzi, uglavnom je iznos oko 10 posto. U Skandinaviji nije uobičajena. Putnikofer
18.07.2023. (20:00)

Ljudi u balkanskim zemljama rade najduže

Prosječan broj radnih sati tjedno u EU je 36,4 sata, a u Hrvatskoj 38 sati

Radno vrijeme 31.05. | Dalmare Shopping Centar

Za zaposlene s punim radnim vremenom prosječno radno vrijeme u tjednu kretalo se od 37,4 sata u Finskoj do 41,3 sata u drugim zemljama EU-a 2022. godine. Za Hrvatsku podatak kaže da je to iznosilo 38,8 sati. Turska je imala najduži radni tjedan od 42,9 sati u 2020. godini, što je posljednji podatak. Nakon Turske slijede Crna Gora (42,8 sati, podaci iz 2020.) i Srbija (42,3 sata). To su zemlje s prosječnim radnim tjednom dužim od 40 sati. Nakon Grčke i Rumunjske slijede Poljska (39,5 sati), Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija (39 sati). Sve ovo sugerira da ljudi u balkanskim zemljama imaju najdulje prosječno radno vrijeme tjedno. Najkraće u tjednu rade Nizozemci, Austrijanci i Norvežani. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom prosječni radni tjedan varirao je od 17,8 sati u Portugalu do 27 sati u Rumunjskoj. Prosjek u zemljama EU-a 2022. bio je 21,8 sati. Vrijeme koje su tjedno radili zaposlenici na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosio je 21,2 sata. Nacional

04.05.2023. (00:00)

Give peace a chance

Povijest oružanog nasilja u školama u Europi

Vršnjačko nasilje, kako ga spriječiti i razriješiti?! | Profil Klett

Za razliku od SAD-a gdje je samo 2022. ubijeno ili ozlijeđeno rekordnih 6000 djece u masovnim pucnjavama u školama, u Europi je u posljednjem desetljeću zabilježeno desetak takvih napada. Posljednji slučaj školskog masakra u Europi dogodio se 2019. kad je u Poljskoj 18-godišnjak, bivši učenik škole u gradu Brześć Kujawski, otvorio vatru na učenike i učitelje. Godine 2017. na jugoistoku Francuske 17-godišnjak je pucao iz pištolja i ranio četvero učenika. U Barceloni je 2015. 13-godišnjak ubio jednog učitelja i ranio četvero djece. U posljednjih deset godina na Starom Kontinentu zabilježeno je još šest masovnih pucnjava u školama – po jedna u Estoniji i Njemačkoj te četiri u Rusiji. U Švicarskoj, jednoj od europskih zemalja s najvećim brojem vatrenog oružja po stanovniku, nikad nije bilo pucnjave u školi. Naime, obrazovni sustav te zemlje rano uči djecu da traže kompromise umjesto da ulaze u otvorene sukobe. Jutarnji

15.04.2023. (13:00)

Izbjeglička kriza i europska odgovornost

Srećko Horvat: Auschwitz na plaži

Jutarnji list - TALIJANSKE VLASTI: 'Odjeća migranata je zaražena HIV-om!'  STRUČNJACI: 'To su besmislice! Pa HIV se ne širi odjećom'

Bilo bi krivo misliti da je očaj suprotni pol optimizma. Bifova procjena trenutnog stanja Europe – čak i njegov izraz „Auschwitz na plaži“ – točan je. U krivu je međutim u svom prihvaćanju „rezignacije“ pored „aspiracije“. Za Bifa je Europa već izgubljena, jer se većina europskog stanovništva odbija nositi s vlastitom povijesnom odgovornošću. U svome pismu je naglasio da više nema takvog nečeg poput demokracije u Europi, kontinentu koji nije uspio nadići svoju povijest. Europa je, kazao je: „… samo nacionalizam, kolonijalizam, kapitalizam i fašizam.“ U Drugom svjetskom ratu ljudi su imali izliku za ne prosvjedovanje protiv deportacija, segregacija, mučenja i istrebljenja: malo ih je bilo upoznato sa stvarnošću logora smrti. Danas nemamo izlike; znamo što se događa na Mediteranu: „znamo koliko je smrtonosan efekt europskog zanemarivanja i odbijanja preuzimanja odgovornosti za migrantski val koji je izravni rezultat ratova koje su isprovocirala dva stoljeća kolonijalizma“, piše Srećko Horvat. Kritika-hdp

07.12.2021. (11:00)

Manifest za Europu

Orbanove mračne slutnje o budućnosti Europe: ‘Ulazimo u novo doba, ovaj put bez rukavica‘

Mađarski predsjednik Orban na svojim je službenim stranicama objavio tekst o svojoj viziji Europe nakon Merkel te u sebi svojstvenom teatralnom tonu objasnio svoje viđenje njezine uloge tijekom vladavine, ali i o onome što će se dogoditi poslije. Sebe Orban vidi kao borca na barikadama prave Europe te to spominje kao zajednički cilj Mađarske i Njemačke sve do migrantske krize koju smatra krivcem za sve loše na kontinentu. Njemačku spominje u kontekstu prihvaćanja postkršžanskih modernih stavova koje smatraju moralno superiornima te smatra da s novom vladom dolazi i novo doba. Jutarnji list

27.07.2020. (11:00)

Nesnalažljivi Amerikanci

Europa se bolje snašla u borbi s koronom od Amerike

Profesor Lothar Wieler, šef njemačkog instituta za kontrolu bolesti Robert Koch je rekao da je razlog tome taj što su europske zemlje ”zaustavile prvi val epidemije kod građana mijenjajući njihovo ponašanje”. Čak i Švedska koja je uvela tek djelomično zatvaranje i imala veliku stopu smrtnosti, broj novih slučajeva nije u velikom porastu jer ljudi poštuju pravila distanciranja. Jutarnji list