20 zanimljivih mjesta u svijetu koja bi bilo super posjetiti bar jednom u životu - Monitor.hr
15.06.2022. (23:00)

Destinacije iz snova

20 zanimljivih mjesta u svijetu koja bi bilo super posjetiti bar jednom u životu

Naš planet je čudesno mjesto, a neke lokacije nije dovoljno doživjeti samo na fotografijama ili snimkama. Prijedlozi koje donosi Tips’n’Tricks mogli bi vam pomoći da lakše odaberete destinaciju za svoj put iz snova. 24sata


Slične vijesti

Utorak (08:00)

Izležavanje na plaži je 'out', domaće vino i sirevi su 'in'

Autentično, a ne automatski: turisti bježe od gužvi i traže pravu stvar

Prema istraživanju Awaze grupacije, 66 % europskih turista preferira destinacije koje nude autentično lokalno iskustvo, uključujući gastronomiju, tradiciju i kontakt s domaćinima. Njemački gosti najviše cijene održivost i spremni su platiti više za lokalni ugođaj. Raste interes za manje poznate regije poput Like, Zagore i unutrašnjosti Istre. Turisti sve više biraju “slow travel”, izbjegavaju sezonu i masovni turizam, traže mir, prirodu i domaće proizvode. Hrvatska ima konkurentsku prednost zbog raznolikosti, gostoljubivosti i potencijala za cjelogodišnji, održiv turizam. Poslovni

Ponedjeljak (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

06.07. (21:00)

Pričajmo o cijenama, ali i ostajmo samo na tome

Jergović: Zašto ne bismo trebali poslušati ministra Glavinu i do jeseni šutjeti o visini cijena u Hrvatskoj

Ovoga lipnja, recimo, kilogram trešanja u Hrvatskoj koštao je 10 eura, a kilogram trešanja u Trstu, u ekskluzivnom i skupom dućanu Eataly, 2,99 eura. Istina, Glavina, nije rekao o kojim cijenama govori, niti na kakvo se istraživanje poziva. Naprosto je bubnuo, računajući da njegova stranka medije ima pod kontrolom. Ali drugo je bilo mnogo zanimljivije: apelirao je na iste te medije da do jeseni šute o cijenama, da ne bi uplašili turiste. Tonči Glavina je iznajmljivač.

Posjeduje poveću građevinu na Klisu, koju naziva vilom i za koju ističe da ima bazen i šest kupaonica, pa je iznajmljuje turistima. A ostalo vrijeme provodi kao HDZ-ov državni činovnik, najprije tajnik, a sada ministar u Ministarstvu turizma i sporta. Ono što govori Glavina dijelom je, dakle, stvar poslovne, a dijelom državne politike. Nakon što sezona prođe, dakle na jesen i u zimu, moći ćemo, kako to ministar fino zamišlja, o svemu pisati i govoriti.  Koji će, međutim, tada biti smisao i sadržaj govora o cijenama u Hrvatskoj, protekloga ljeta? Smisao će biti: o kako smo ih opet, sve te naše turiste, fino zajebali? Miljenko Jergović za svoj blog.

06.07. (16:00)

Ćevapi u sjeni šampanjca

Lasić: Turizmom do inflacije – Ganjamo elitu, ali gubimo osnovu

Jesmo bacili sve karte na turizam, dakle, ali modelski nismo razradili ni zadali njegove smjernice, tj. okvir u kojem bi održivo funkcionirao, kao što se to danas kaže. Inače, modeli razvoja nisu ovdje sasvim nepoznati, ako se vratimo nekoliko desetljeća u prošlost. Imali smo jasne, nerijetko i uspješne, razvojne priče u teškim i lakim robnim proizvodnjama, ili u energetici i poljoprivredi, ili u – turizmu.

No to je bilo u sklopu neke druge zajednice, poznate i po znatno višoj sklonosti političkom uređenju ekonomije, dok se ova odlučila na apsolutno prepuštanje turističkog sektora tržištu. Istodobno, takoreći sve robno-proizvodne djelatnosti osudila je davno na stagnaciju, pa ih nije dosad mnogo ni ostalo. Izbora više nema, barem ne kratkoročno, i Hrvatska se u svom suicidalnom usiljenom turističkom maršu nema kapaciteta samo tako zaustaviti. Igor Lasić za Novosti.

03.07. (13:00)

Više će platiti ono što im više vrijedi

Turisti kod nas potroše dnevno 170 eura, a u Italiji i Španjolskoj 250 eura

Iako brojke turista variraju, a svibanj je podbacio, hrvatski turizam u lipnju bilježi snažan oporavak. No pravi izazov nije broj noćenja, već potrošnja – strani gosti u Hrvatskoj dnevno troše oko 170 eura, dok u Italiji i Španjolskoj troše 250, a u Portugalu i do 400 eura. Cijene u Hrvatskoj rastu brže nego kvaliteta, osobito u restoranima, što smanjuje konkurentnost. Struktura smještaja s dominacijom privatnog najma dodatno ograničava rast prihoda i dodane vrijednosti. Potrošnja raste nominalno, ali realno stagnira ili opada. Poslovni

01.07. (01:00)

Sunce, more, znoj i klima uređaj? Ne, hvala

Coolcation: Umjesto mora i plaža, sve popularniji odmori u hladnijim krajevima

Umjesto prženja na jugu Europe, sve više putnika seli prema sjeveru, poput Švedske i Alpa, gdje temperature rijetko prelaze 28 °C. Destinacije poput Dolomita bilježe rekordnu ljetnu zaradu, a i Nijemci sve češće ostaju doma. Hrvatski Jadran, s ranijim dolascima tropskih temperatura, postupno gubi dio atraktivnosti, osobito među starijim turistima željnima ugodne klime i nižih cijena. N1

27.06. (15:00)

Furešti ni priko lita, ako ne ponesu zlato i živce

Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.

13.06. (16:00)

Osim ako je manje turista, a utržak jednak

Veliki rast cijena na Jadranu tjera turiste, ministar turizma: Sve ovisi o nama, važno je biti mudar s cijenama

Broj turista koji posjećuju Hrvatsku znatno je opao, što je veliki udarac za turističku industriju. Hrvatska je dugo bila utočište za posjetitelje iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, međutim, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50%. Taj nagli porast učinio je Hrvatsku skupljom od njezinih najvećih konkurenata – Španjolske i Grčke. Cijene u te dvije mediteranske zemlje porasle su u istom razdoblju samo za 15–20%, prenosi Express. Rast troškova nije uzrokovan vanjskim čimbenicima – poput cijene energije ili stope PDV-a. Glavni razlog rasta cijena leži u sve većim operativnim troškovima unutar ugostiteljskog sektora. Više cijene dovele su do stagnacije u broju noćenja, a što je još zabrinjavajuće – i do pada turističke potrošnje. Poslovni… Ministar turizma je optimističan, uz poruke opreza da se cijene ne dižu bezrazložno. Poslovni

10.06. (15:00)

Sunce, more, i inflacija — ljetna trilogija

Direktor HTZ-a u Otvorenom: Moramo biti mudri u formiranju cijena u turizmu

Hrvatska se ove sezone suočava s izazovima zbog visokih cijena i sve jače konkurencije. Ministar Glavina i direktor HTZ-a Staničić ističu stabilne brojke i povratak Britanaca, dok Ostojić i Smolić brane cijene kvalitetom. Premijer poziva na razum pri formiranju cijena jer “i drugi imaju more”. Turistički djelatnici poručuju: ključ je u balansu cijene, kvalitete i gostoljubivosti. Pred nama je borba za svakog gosta – ali s osmijehom. Poslovni, HRT