Božo Petrov, čelnik Mosta, ponudio je na sastanku šefovima SDP-a i HDZ-a Zoranu Milanoviću i Tomislavu Karamarku sporazum o tripartitnoj vladi s podjelom mjesta po ministarstvima, Saboru i državnim tvrtkama, no obje koalicije odbile su to potpisati dok temeljito ne prouče dokument. Petrov im je ostavio 24 sata da se odluče, a razgovor o mandataru uslijedit će tek nakon toga.Raspodjela po državnim tvrtkama po tom ključu mogla bi predstavljati problem budući da je depolitizacija javnih tvrtki bio jedan od zahtjeva Mosta koji su tražili u pregovorima s obje koalicije, a sada upravo tim sporazumom traže da se i državne tvrtke podijele po poličkom ključu, piše Jutarnji. Telegram

Gotovo dvjesto džihadista ubijeno je u ovotjednoj ofenzivi na sjeveru Iraka, koju su konačno odbili kurdski borci pešmerge uz pomoć bombardiranja koalicije, rekao je glasnogovornik američke vojske.”Skupina džihadista koja bi brojčano odgovarala bojni, s ‘možda petsto ili nešto manje’ ljudi, u srijedu je napala kurdske pešmerge u pokrajini Ninivi”, rekao je pukovnik Steve Warren koji se javio videovezom iz Bagdada. Telegram, Time

Znanstvenici izmislili flaster koji može 12 sati otpuštati ibuprofen

Google je u srpnju prošle godine objavio da projekt Ara ide prema planu i da će stotinu sretnika imati priliku osam mjeseci isprobavati njihov modularni pametni telefon, no stvari su se bitno promijenile u ovih 12 mjeseci te se završetak projekta odgodio za 2016. godinu. Za pametne telefone temeljene na modularnoj tehnologiji problem su operateri jer Google s njima još nije pronašao zajednički jezik vezan uz ugovornu obvezu. Primjerice, kupimo neki jeftini uređaj na dvije godine i s obzirom na tehnologiju, za novac koji smo u toj jednoj ‘pretplatničkoj’ transakciji uštedjeli kupimo hardver koji će nam slabiji uređaj pretvoriti u moćniji, piše Ictbusiness.

„Što god da SDP ponudili ili učini, Petrov i Most odgovorit će podilaženjem HDZ-u. Možda HDZ u konačnici i očiste od sanaderovaca i karamarkovaca, no između ‘komunista’ i HDZ-a, Most će uvijek odabrati HDZ. I zato je Milanovićev manevar (ponovne uspostave pregovora s Mostom) možda malen za čovjeka, ali velik za biračko tijelo u Hrvatskoj. Jer će, makar na vlastitoj koži, Milanović prije ili kasnije uspjeti dokazati da je Most zapravo projekt HDZ-a, ili barem dijela HDZ-a“, piše Novi list.

Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je nakon sastanka sa čelnicima SDP-ove i HDZ-ove koalicije Zoranom Milanovićem i Tomislavom Karamarkom, da je sastanak bio pozitivan te kako očekuju da će se ‘stvari razriješiti u iduća 24 sata’. “Sastanak je bio pozitivan. Žao mi je što Most nije nastao prije, makar zbog političkog dijaloga. Razgovori se nastavljaju sutra”, rekao je Petrov novinarima ispred središnjice Mosta nakon dvosatnog sastanka na kojem je trebalo biti riječi o novom mandataru. Kada je Petrov izišao, novinari su ga upitali mogu li ga sada pozdraviti s ‘dobro večer premijeru’, a on je na to kratko uzvratio “ne”. Ni Milanović ni Karamarko nisu htjeli dati izjave, a Karamarko je rekao kako su se dogovorili da će izjavu dati Petrov. Slobodna

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da je neugodno iznenađen presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) koji je presudio da je Slovenija mora platiti više od 40 milijuna eura Hrvatskom elektrogospodarstvu (HEP) za neisporučenu struju iz nuklearke Krško, što je spor koji se rješavao niz godina. “Odluka me neugodno iznenadila, radi se o visokim financijskim sredstvima i teškom opterećenju za naš proračun”, kazao je Cerar, ali je naglasio da je riječ o pitanju iz vremena prijašnjiih vlada koje je danas breme za sadašnju vladinu ekipu. T-Portal

Milanović: Cerarovo obrazloženje žilet-žice na granici u Istri je smiješno

Amerikanci ozbiljno rade na razvoju laserskog štita na svojim avionima

Dinko Bogdanić ostaje na čelu Baleta splitskoga HNK, ali s otkazom za leđima

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin biranim riječima govorio o republikanskom kandidatu za predsjednika SAD-a Donaldu Trumpu, nije trebalo dugo čekati da mu Trump vrati uslugu. Američki je milijarder izjavio kako je Putin „snažan čelnik, moćan čelnik, koji vodi svoju zemlju“. Zanimljivo je, i zabrinjavajuće, što je Putin Trumpa krstio „neprijepornim favoritom u predsjedničkoj utrci“. Index

Perez otkrio: Ni Mourinho, ni Zidane. Rafa ostaje u Realu

Zagrebački Ekonomski institut revidirao je svoju raniju prognozu, objavivši da u 2015. godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. Međutim, za razliku od Hrvatske narodne banke, koja je najavila ubrzanje gospodarskog rasta u 2016. godini, Ekonomski institut smatra da će se rast usporiti i iznositi 1,3 posto, dobrim dijelom zbog sporijeg rasta vanjske trgovine i očekivane fiskalne konsolidacije. T-Portal

Broj izbjeglica u svijetu od 2011. godine do danas porastao je za 45 posto, a 2015. godina mogla bi biti rekordna po broju raseljenih i izbjeglih u svijetu. Dosadašnji rekord drži 2014., s 59,6 milijuna izbjeglica. Gotovo milijun izbjeglica i migranata ove je godine preplovio Sredozemno more, uzrokujući najtežu migracijsku krizu u Europi još od Drugog svjetskog rata. Index

“Uvođenje strukturnih repo operacija nije promjena monetarne i tečajne politike HNB-a, kojem temeljni cilj ostaje stabilnost cijena, što u uvjetima visoke euroizacije podrazumijeva održavanje stabilnosti tečaja domaće valute prema euru. Ovim će se načinom dodatno osnažiti ekspanzivna monetarna politika koju HNB provodi godinama, a koja je pridonijela ublažavanju negativnih posljedica krize. Cilj je repo operacija osiguranje dugoročnih izvora kunskih sredstava koji bi motivirali banke na jače kreditiranje u kunama na nešto dulje rokove”, kaže viceguverner Vedran Šošić o najavama HNB-a da posuđuje kunska sredstva bankama uz zalog državnih vrijednosnih papira na dulje od godinu dana. Večernji

Guardian: Od konzervativnog hip hopa do white power rocka, desničarska politika inspirira groznu glazbu

Uhićen je Martin Shkreli, šef američke farmaceutske kompanije koja je podigla cijenu Daraprima, lijeka za HIV sa 13,50 dolara na 750 dolara. Sin imigranata iz Albanije i Hrvatske postao je takvim potezom simbolom pohlepe. Tužitelji ga terete da je nezakonito preuzeo dionicu kompanije Retrophin Inc. koju je osnovao 2011. godine i upotrijebio je da plati dugove za poslove koji nisu bili povezani s njom, javlja Bloomberg. Salon

Proizvođači žarulja varaju kupce dajući im krive informacije o svjetlosti koju žarulje proizvode i količini energije koju potroše, otkrio je Guardian. Među ovim tvrtkama koje iskorištavaju rupu u pravilniku su Ikea, Philips, GE i Osram. Testovi provedeni u Švedskoj između 2012. i 2014. godine, primjerice, pokazuju da Airam halogena svjetiljka od 42W troši 25 posto više energije nego što to njezino pakiranje tvrdi. Guardian

Izvršni predsjednik Dinama Zdravko Mamić izašao je iz istražnog zatvora u Remetincu nakon što je njegova obrana dokazala da je položio jamčevinu ukupne vrijednosti od 14 milijuna kuna. Sumnjiči ga se za izvlačenje oko 70 milijuna kuna iz Dinama preko offshore tvrtki. Večernji

Hrvatski premijer Zoran Milanović složio se s idejom o uspostavi Europske granične i obalne straže, koja bi mogla biti upućena na vanjske granice EU-a čak i mimo volje zemlje na čije granice dolazi. „Mogu reći da je to zanimljiva ideja. Ako imamo Schengen u kojem je potpuna sloboda kretanja i svega onoga što život čini ljepšim i posao lakšim, onda ima logike. To je nešto što je u nastajanju, Hrvatska tu mora biti aktivno uključena. Tko zna, nadam se da nam nikad neće trebati, međutim, ajmo reći da je to ideja vrijedna razmatranja“, poručio je Milanović. Index

Kako je "rublje kao odjeća" koncept ušao u visoku modu

Matematički problem koji je uzbudio šoviniste

Priča o čovjeku koji je oženio mlađu Putinovu kćer i zgrnuo golemo bogatstvo

Ukrajina odbija Rusiji vratiti tri milijarde dolara duga

Zagreb je dobio pozitivnu presudu Trgovačkog suda o zakonitosti uporabe sredstava za decentralizirane funkcije. Republika Hrvatska Gradu Zagrebu trebala bi platiti iznos od 205.905.007,93 kuna. Presuda je nepravomoćna te na nju postoji pravo žalbe. “Za nas je to bilo aposlutno očekivano. Ulijeva nadu da je ovo pravna država. Zadovoljni smo, ne zato što smo nešto dobili, nego zato što nam nije oteto ono što nam po zakonu pripada”, komentirao je za HRT Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije Grada Zagreba.

U ponedjeljak 21. prosinca 2015. u Zagrebu, u 17 sati, otvara se Lapo Lapo, prvi studio ulične umjetnosti. Prostor se nalazi u Ilici 50 (u prolazu), a iza njega stoje istaknuti zagrebački street art umjetnici Bare i Modul koji su odlučili podijeliti prostor sa svojim kolegama, ali i svim ljubiteljima umjetnosti ove vrste.

Street Art Studio “Lapo Lapo” jedinstveni je prostor u gradu – on je platforma za nezavisnu i inovativnu umjetnost, sve one koji razmišljaju “izvan kutije” i stvaraju izvan granica konvencionalnih definicija likovnosti. Iza Street Art Studia “Lapo Lapo” stoje Miroslav Petković (Modul) i Boris Bare (Pimp My Pump).

Miroslava Petkovića Modula mnogi već znaju kao veterana zagrebačke street art i graffiti scene, koji se kroz posljednjih 20 godina dokazao svojim muralima diljem regije. S vremenom je svoje likovno djelovanje proširio na kaligrafiju, lettering i tipografiju te je sada jedan od rijetkih koji se time specijalizirano bave.

Boris Bare dio je uspješnog umjetničkog kolektiva Pimp My Pump s kojim je oslikao mnogobrojne stare zagrebačke gradske pumpe za vodu (tzv. Franceke) te ih profilirao u simbol grada Zagreba. S vremenom je svoje djelovanje proširio i na brojne gradske zidove, primijenjenu umjetnost, ali i druge intervencije u prostoru.

Uz radove ovog umjetničkog dvojca u studiju “Lapo Lapo” pronaći ćete i one s potpisom brojnih drugih relevantnih i poznatih street art umjetnika iz Hrvatske i regije – Lonac, Stipan Tadić, Lunar, kolektiv R2D2, Djuvedj, 2Fast, Nikola Zorotović, Marko Zubak i mnogi drugi.

Dođite u ponedjeljak u Street Art Studio “Lapo Lapo” i od 17 sati podržite domaću scenu, a nakon 21 sat nastavite druženje u Swanky Mint hostelu. Vidimo se u ponedjeljak u Ilici 50! Za glazbu će se pobrinuti DJ-i Zac, Jeff Jarunsky i Agregat Sun koji će glazbu vrtjeti s vinila, a da ne ostanete žedni i gladni bit će tu Pivnica i pivovara Medvedgrad i ekskluzivno za ovu prigodu, liker od kanabisa, Vutra.

„Posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava čitav svijet vidljive su i kod nas. Posljednjih godina svjedočimo velikim poplavama, sušama i ledolomima. Pariškim sporazumom želi se ublažiti te posljedice, ali i potaknuti novi investicijski ciklus koji će se temeljiti na zelenim tehnologijama. EU se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 40% u odnosu na 1990. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je razvijati niskougljično gospodarstvo, a Hrvatska je među prvim članicama EU koja priprema Strategiju niskougljičnog razvoja.

Strategija će omogućiti da Hrvatska gospodarski razvoj gradi na zelenim radnim mjestima i istovremeno ispuni obveze iz Pariškog sporazuma“ – izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac na današnjoj konferenciji o Strategiji niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom do 2050.

Na konferenciji su predstavljeni završni rezultati izrade stručnih podloga potrebnih za Niskougljičnu strategiju. Provedba Strategije proteže se kroz mnogobrojne sektore gospodarstva, a najviše će utjecati na energetiku, industriju, promet, poljoprivredu i gospodarenje otpadom, stoga su u njenu izradu uključeni gospodarstvenici, stručne udruge i znanstvenici. Hrvatska je među prvim državama članicama EU koja izrađuje Strategiju niskougljičnog razvoja. To je važno jer ćemo početkom 2016. dobiti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena, ali i krovnu gospodarsku, razvojnu i okolišnu strategiju.

Program UN-a za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) je s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode 2013. izradio Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja. U tom je dokumentu istaknuto da bi u dugoročnom razdoblju usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80.000 novih zelenih radnih mjesta i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene.

Hrvatska je već sada pokrenula brojne projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kojima se stvaraju nova zelena radna mjesta, stvaraju poslovi za tvrtke, smanjuju emisije CO2 i čuva okoliš.

Sektor zgradarstva ima najveće potencijale u uštedi energije i povećanju energetske učinkovitosti. U EU energija utrošena u zgradarstvu čini 40% ukupno potrošene energije i 36% emisija CO2. Većina zgrada i kuća u Hrvatskoj je sagrađena do kraja osamdesetih i ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Stoga je Vlada pokrenula opsežan program energetske obnove zgrada i kuća. U razdoblju od 2012. do 2015. pokrenuta je energetska obnova 14.440 obiteljskih kuća vrijedna više od milijardu kuna i 372 zgrade vrijedna više od 380 milijuna kuna. Na obnovi kuća i zgrada su angažirane domaće tvrtke i obrti, te je to jasan primjer kako se okolišnim politikama stvaraju preduvjeti za nove poslove i radna mjesta.

Iz sektora prometa na razini EU dolazi 25% emisija CO2. Stoga kupnja vozila koja manje onečišćuju okoliš nije samo pitanje trenda nego izravno doprinosi smanjivanju emisija CO2. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša pokrenuli su paket sedam mjera za čistiji transport. U sklopu tog paketa je i projekt subvencioniranja kupnje električnih i hibridnih vozila za građane i tvrtke. Ove i prošle godine Fond je odobrio poticaje za kupnju 1422 ekološki prihvatljivija vozila.

Gradovima i općinama Fond subvencionira projekte čistijeg javnog transporta poput nabave električnih bicikala, a sufinancira se i postavljanje punionica za električne automobile.

Uz sektore zgradarstva i prometa važnu ulogu u ostvarivanju niskougljičnog gospodarstva ima i poljoprivreda. U Hrvatskoj raste broj farmi i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji u proizvodnji hrane i ostalih proizvoda za energente koriste obnovljive izvore energije. Sektor poljoprivrede važan je jer može doprinijeti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije proizvodnjom biogoriva i biomase.

Od 1995. godine do danas nastalo je 1.221 novih milijardera, dok je samo 126 milijardera, od 289 milijardera iz 1995. godine, do danas zadržalo taj status. Milijarderi koji najduže opstaju osobito rade u sektoru tehnologije, dok su daleko nestabilnije grane industrije, nekretnina i zdravstva. Zanimljivo je i vidjeti da žene u prosjeku upravljaju većim bogatstvom od muškaraca te postaju sve utjecajnije u obiteljskim poduzećima, dobrotvornim organizacijama i upravi. Index

Davor Šuker dao 4.5 milijuna kuna za jamstvo Mariju Mamiću

Uz zvukove brodskih sirena u znak sućuti s obiteljima stradalih i solidarnosti sa svima koji bježe u potrazi za sigurnim domom, Inicijativa „Dobrodošli!“ je povodom Međunarodnog dana migranata upozorila da je krajnje vrijeme za jedinstveni odgovor Europe usmjeren povećanju humanosti i otvorenosti za sve kojima sigurnost treba.

“U zadnja četiri mjeseca svjedočili smo pritvaranju osoba u Turskoj, brutalnim scenama nasilja nad izbjeglicama u Makedoniji, podizanju žice u Mađarskoj, zatim i u Sloveniji i Austriji, te nehumanom i nezakonitom segregiranju osoba po nacionalnosti. Nisu li te slike dovoljan poziv u pomoć?

Ipak, danas slušamo o planovima dolaska specijalno obučene policije na granice i povećanju budžeta za još jače utvrđivanje Europske unije.

Restrukturiranjem „čuvara granica“ FRONTEX-a dobit će se još snažnija agencija, Europska granična i obalna straža, koja će imati ovlasti dovođenja specijalne policije na granice zemalja EU, čak i bez njihovog pristanka. Dodatno, predloženo je da se budžet te nove agencije gotovo udvostruči na vrtoglavih 238 milijuna eura samo za ovu godinu. Nije li promoćurnije uložiti ta sredstava u politike integracije te borbu protiv rasizma i rastućih nacionalističkih i ksenofobnih pokreta? Ako je osnovna pretpostavka potrebe za „zaštitom“ granica strah da se Europa neće moći nositi s velikim brojem izbjeglica i njihovim kvalitetnim uključivanjem u društvo, zašto se resursi ne usmjere u tom pravcu?

Građani diljem Europe pronašli su načine kako se protiviti politici straha – pozivamo i donositelje odluka da ne ignoriraju svakodnevne pozive u pomoć koji se čuju s granica! Da je vrijeme za promjenu sutra će se čuti i u Istri na prosvjedu Protiv žice, a danas su to poručili i građani Austrije, Grčke, Italije, Francuske i Tunisa u nizu koordiniranih akcija u znak solidarnosti s ljudima koji bježe u potrazi za sigurnim životom (#stateofsolidarity i #d18)”, poručuju u priopćenju.

Naljepnice s likom Zorana Milanovića i natpisom ‘Game over’ u centru Zagreba

Milanović: Petrov je naš kandidat za premijera. To ne mogu biti bivši oronuli HDZ-ovci, koji su sad navodno nestranački

Nekad očito nije dosta da izgubiš dvojicu braće u ratu s Boko Haramom, da te četiri puta strpaju u zatvor i pretuku, da pobjegneš iz zemlje i daješ bandama novac samo da te ne skrate za glavu, a na kraju završiš u Splitu bolestan, iscrpljen, polumrtav i nesposoban jesti šest dana. Nakon toga ti još naplate taksi do Zagreba 1000 eura i nađeš djevojku čiji roditelji te ne žele vidjeti. T-Portal

Na tripartitnom sastanku složili smo se oko svega, potvrdili su u ime Mosta, Hrvatske raste i Domovinske koalicije Ines Strenja Linić i Branko Grčić, te Željko Reiner i Ivana Maletić nakon tri i pol sata razgovora. “Ovo je dobar dan za Hrvatsku, u svemu se slažemo. Prijedlog naših reformi dobit ćete sutra u 10 točaka. Postoje jasni kriteriji o županijama, regijama, gradovima… Ostaje da utvdimo je li broj županija optimalan, trebaju li biti regije i koliki će biti njihov broj i hoće li ostati povijesni naziv županija ili će biti prihvaćen neki regionalni naziv”, rekla je Strenja Linić. “Razgovarali smo o puno stvari, oko nekih stvari još ćemo se dogovarati, a hoćemo li oko svih, vidjet ćemo”, rekao je Željko Reiner (HDZ). HRT, 24sata

Hrvatska je zabilježila najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji, otkrili su podaci Eurostata za treći kvartal ove godine. Pad zaposlenosti u Hrvatskoj iznosio je 0,6 posto, a nama najbliže po negativnom rezultatu su Portugal (pad od 0,5 posto) i Malta (0,3). Najveći kvartalni porast zaposlenosti zabilježila je Estonija (2,1 posto), a blizu je i Mađarska (0,8). Index

Ljubljanski gradonačelnik pod istragom: Uzimao mito i tražio seks u zamjenu za zapošljavanje?

Portugalski nogometni as Cristiano Ronaldo ulaže 75 milijuna eura u otvaranje četiriju hotela. Prvi će otvoriti u rodnoj Madeiri, u neposrednoj blizini muzeja posvećenog njegovom liku i djelu, a preostala tri bit će sagrađena u Lisabonu, Madridu I New Yorku. S obzirom da od navedenih gradova Ronaldo nije igrao jedino u New Yorku, javnost se pita je li ovo znak mogućeg preseljenja u MLS, američku nogometnu ligu. Poslovni

Peking po drugi put pokreće "crveni alarm" zbog smoga

Korisnici Reddita odgovorili su na pitanje koji je najzadovoljavajući zvuk za kojeg znaju, a na popisu najpopularnijih odgovora su se našli zvuk otvaranja boce, kiše koja pada na krov dok ležite u krevetu te zvuk golf loptice kada ulazi u rupu. Također su ugodni zvuk vatre i zvuk ptica. Independent

Jednominutni filmovi u Tuškancu

Što se najviše krade? Savjeti za sprječavanje nenajavljenih ‘posjeta’ lopova

Zagrebačka galerija Greta u subotu 19. prosinca u 19 sati ugošćuje posljednju ovogodišnju ediciju Zidnih novina Bacača sjenki – Movie stills dizajnera i intermedijalnog umjetnika Igora Kuduza.

Movie stills je niz od osam drskih intervencija na fotografije koje je autor edicije Igor Kuduz snimio u blizini “mjesta zločina”, kaslića bivše Hrvatske kinoteke koji već devet godina udomljuju Zidne novina Bacača sjenki. Fotografije prikazuju političkom i hrvatskom društvenom stvarnošću manje ili više opterećena zbivanja – poput grafita Mamiću, Cigane – a Kuduz im je obojao svojom osobnom notom nalijepivši na njih titlove. Titlom autor evocira filmsku umjetnost i od fotografije stvarnog mjesta čini screenshot filmskog kadra, a sadržajno oni predstavljaju Kuduzov gorko-humoran komentar prikazanog na fotografiji.

Igor Kuduz je svestrani grafički dizajner koji se između ostaloga bavi fotografijom, medijskim dizajnom i multimedijalnom umjetnošću. Surađuje s brojnim remoniranim međunarodnim institucijama poput MoMa-e, Centre Georges Pompidou, Camera Austrijom, Ludwigsmuseum te MSU-om u Zagrebu. Jedan je od osnivača Instituta za suvremenu umjetnost te član Stručnog savjeta Hrvatskog fotosaveza i Upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva.

U sklopu trećeg Maratona kratkometražnih filmova, koji počinje danas u 18 sati i trajat će do 21. prosinca, u 23 kinodvorane u 19 hrvatskih gradova biti će prikazano više od 20 europskih i domaćih kratkih filmova. Maraton ove godine počinje projekcijama na otvorenom – u Zagrebu i po prvi put u Splitu. Između ostalog, prikazat će se nagrađivani Piknik i Belladonna. Ulaz je besplatan.

Film Spotlight redatelja Toma McChartyja o novinskoj istrazi pedofilije unutar Katoličke crkve prometnuo se u jedan od filmova godine.

Filmu kliče kritika i nema tog udruženja kritičara koje ga ne stavlja na liste najboljih filmova.

Slijede redom nominacije i nagrade za taj izuzetan film koji u hrvatska kina stiže 18. veljače.

Film je nominiran u tri najvažnije kategorije za ovogodišnji Zlatni globus (Najbolji film, režija i scenarij) a sigurno će biti jedan od glavnih kandidata za Oscare.

Glumački ansambl Spotlighta predvode Michael Keaton, Rachel McAdams i Mark Ruffalo.

LONDON FILM CRITICS CIRCLE FILM AWARDS

NOMINIRAN: Film godine

NOMINIRAN: Scenarist godine

NOMINIRAN: Najbolja sporedna glumica

CRITICS CHOICE AWARDS – BFCA

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji sporedni glumac

NOMINIRAN: Najbolja sporedna glumica

NOMINIRAN: Najbolji glumački ansambl

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji originalni scenarij

NOMINIRAN: Najbolja montaža

NOMINIRAN: Najbolja glazba

DETROIT FILM CRITICS SOCIETY

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji sporedni glumac

NOMINIRAN: Najbolji glumački ansambl

NOMINIRAN: Najbolji scenarij

ST LOUIS FILM CRITICS ASSCOSCIATION

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji sporedni glumac

NOMINIRAN: Najbolji originalni scenarij

NOMINIRAN: Najbolja montaža

HOUSTON FILM CRITICS SOCIETY

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolja režija

NOMINIRAN: Najbolji sporedni glumac

NOMINIRAN: Najbolji originalni scenarij

SAN FRANCISCO FILM CRITICS CIRCLE

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji originalni scenarij

PHOENIX CRITICS CIRCLE

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji triler

NOMINIRAN: Najbolji sporedni glumac

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji scenarij

SAN DIEGO FILM CRITICS SOCIETY

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji orginalni scenarij

NOMINIRAN: Najbolji glumački ansambl

CHICAGO FILM CRITICS ASSOCIATION

NOMINIRAN: Najbolji film

NOMINIRAN: Najbolji redatelj

NOMINIRAN: Najbolji orginalni scenarij

NOMINIRAN: Najbolja montaža

SOUTHEASTERN FILM CRITICS ASSOSCIATION

OSVOJIO: Najbolji film

OSVOJIO: Najbolji glumački ansambl

OSVOJIO: Najbolji orginalni scenarij

OSVOJIO: Top film 2015.

OSVOJIO: Najbolji redatelj

INDIANA FILM JOURNALISTS ASSOCIATION

OSVOJIO: Najbolji film

OSVOJIO: Najbolji orginalni scenarij

OSVOJIO: Najbolji sporedni glumac

Zimski će solsticij nastupiti 22. prosinca u 04.48, ali kako je to ipak mrvicu nezgodno kinoprikazivačko vrijeme, projekcija odabranih jednominutnih, najkraćih filmova u najdužoj noći, održat će se u kinu Tuškanac večer prije, u ponedjeljak, 21. prosinca u 19 sati. Organizatori su Hrvatski festival jednominutnih filmova i Hrvatski filmski savez.

Gledatelji će moći vidjeti filmove My music in color Iregi Varaiya, Kenija (2011), My short film Georgea Paula, Australija i Cita a ciegas Ignacija F. Rodóa, Španjolska, (2012), Umwerfend Roberta Erlera, Njemačka, Magia Ivana Lobona, Španjolska, Speedrun-Matrix Vasilija Čagina, Rusija, Svjetlo je za druge Miodraga Pažina, Hrvatska i Dance is… Ramona Pyramisa, Nizozemska (2013), Agatha Mattea Picardija, Italija, The Sound of Ants Gordana Beglera, Hrvatska, War correspondent Rohina Roduccionesa, Brazil, Ab ovo Dime Ivanova, Rusija, Education for all Geralda B. Junawana, Filipini, One in a million Darrena Langlandsa, Velika Britanija, Mama über alles Lorenza Clementea, Italija, Indo e vindo Regisa Schwerta, Brazil, Tuck me in Ignacija F. Rodóa, Španjoska, Transformaçoes nostagicas Olyvie Victoriye Bynum, Brazil, Double identity Ticijana Bellonija, Italija, Posavski Podgajci Zvonimira Tivona, Hrvatska, Pac! Alicie Błaszczynske, Poljska, Perecivel Laísa Araúja, Brazil, The new voyage Lin Po-Yua, Tajvan, Meeting Michała Barańskog, Poljska, Saat Teymoura Ghaderija, Iran, Warning TV Iana Giedrojća, Poljska, Se o mundo fosse um filme Fernanda Gouveie, Brazil, Camorra Artura Czajkowskog, Poljska, Atak Jarosz Lamów Artura Hanaja, Damiana Krakowiaka i Aleksandre Witt, Poljska, Chocha bar Jacqueline Farda, Italija, Lar doce Lar Wylkera Marangonija, Brazil, A day in Tuscany Mattije Bicchija, Italija, Wyspa Daniela Zagórskog, Poljska, Irra! Zombies outra vez? Bruna Caetana, Portugal, Bonson Michała Jarczyka, Poljska, Take it easy Marije Easylab, Portugal i Ricordo…un minuto da neonato Massimiliana Bocce, Italija (2014) te Shadow puppet autora iz Kine, Shadows Alme Imamović, Nizozemska, Merely one way to die in the midst Aleksandra Muharemovića, Hrvatska, Abbey road Bernharda Zimmermanna, Njemačka, Valentine’s day Tomera Werechsona, Izrael, Ad rem-girl Bartosza Kruhlika, Poljska, Testament Zorana Ćatića, Bosna i Hercegovina, Kopfkino Franka Lautera, Njemačka, Azil Radiše Stanišića, Srbija, Inati se Slavonijo Mladena Damjanovića, Hrvatska, The former roses Franka Ter Horsta, Nizozemska, Un’ altra Etiopija Alessia Zeriala, Italija, Dijalog_out Vedrana Lukeca, Hrvatska, Vale Alfreda Zhua, Velika Britanija, Emboutellage Séraphina Zounyekpea, Benin, Draw hope Nikolaja Jacobija, Španjolska, Ulov Lucije Majnarić, Hrvatska, Ti i ja Jovana Ćike Novakovića i Dušana Nađevića, Srbija, I see you Chen Lin, Tajvan, Othello pod nadzorom Amara Bukvića, Ivana Grčića, Ivana Marušića Klifa, Siniše Ružića i Enesa Vejzovića, Hrvatska, Jour du marche Séraphina Zounyekpea, Benin (2015) kao i još dva poljska filma, Struktura plastyczna Pauline Wojnik i Krótka historia o fotografii Paveła Bajerskog.

Od šezdeset filmova, svih naravno kraćih od šezdeset sekundi, koji predstavljaju presjek kroz zadnjih pet (od ukupno 23 održana) Hrvatskih festivala jednominutnih filmova, najviše je poljskih, čak deset, pa hrvatskih (osam) i brazilskih (šest) predstavnika. Na festivalu, koji se održava od 1993. godine u organizaciji GFR film-video Požega i Hrvatskog filmskog saveza te pod patronatom UNICA-e, prijavljeno je do danas više od četiri tisuće jednominutnih filmova iz sedamdesetak zemalja.

U prvom danu prikazivanja nove Ratove zvijezda: Sila se budi pogledalo je preko 20.000 gledatelja što je najbolji rezultat ikad u danu otvaranja nekog filma u hrvatskim kinima. Sedmi nastavak iz legendarnog filmskog serijala režirao je J. J. Abrams, a u glavnim ulogama pojavljuju se Harrison Ford, Carrie Fisher, Lupita Nyong’o i Adam Driver. Monitor

U prvom danu prikazivanja nove Ratove zvijezda pogledalo je preko 20.000 gledatelja što je najbolji rezultat ikad u danu otvaranja nekog filma u hrvatskim kinima.

​​Jedan od najiščekivanijih filmova desetljeća, a zasigurno najiščekivaniji film godine, Ratovi zvijezda: Sila se budi već je u prvom danu kino distribucije dokazao status fenomena popularne kulture modernoga doba.

Sedmi nastavak iz legendarnog filmskog serijala režirao je J. J. Abrams, dok je George Lucas, kreator cijele franšize, na ovome​ filmu radio kao kreativni savjetnik.

Nastavak sage Ratovi Zvijezda događa se 30 godina nakon radnje filma ‘Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija’ (1983). Uz omiljene likove iz prijašnjih epizoda novi nastavak donosi nam i neka nova lica: Finna, Rey i Poe Dameron.

Uloge: Harrison Ford (Han Solo) , Mark Hamill (Luke Skywalker), Carrie Fisher (Leia), Lupita Nyong’o (Maz Kanata), Adam Driver (Kylo Ren), Daisy Ridley (Rey), John Boyega (Finn), Gwendoline Christie (Captain Phasma).

​Film “Ratovi zvijezda: Sila se budi” igra u kinima u distribuciji 2i Filma u​ 2D, 3D, IMAX 3D i 4DX formatima.