18.07.2018. (17:29)
Većina ljudi koji hodaju ulicom i primijete da su zidovi pošarani pitaju je li to umjetnost ili zločin. Najsuhiji odgovor bi bio: kazneni zakon postoji, u njemu postoji stavka o oštećenju tuđe imovine u koju spada šaranje po zidovima. Ono što je sad tu važno za napomenuti je da su grafiti, ‘street art’ i murali vrste likovnog izražavanja u javnosti – kažu autori novog HRT-ovog serijala. U Zagrebu postoje brojni zidovi koji se 30 godina nisu čistili i sadrže slojeve raznih grafita i natpisa. Snimali su i u Berlinu i Japanu. U Tokiju se recimo čiste zidovi, a imaju i oštre kazne. Supkultura okuplja i legalne grafitere i muraliste koji se na neki način natječu tko će napraviti bolji rad. Najpoznatiji je umjetnik Banksy koji je sve digao na viši nivo, smatraju autori.
Izložba Zagrebačka street art scena u Galeriji VN donosi fragmentiran kolaž paste-upova sa Zagreb Street Art Festivala, prikazujući raznolikost ulične umjetnosti. No, premještanjem u galerijski prostor gubi se njezina subverzivnost, a institucionalizacija street arta otvara pitanje autentičnosti. Istodobno, dok gradske vlasti podržavaju murale, masovno brišu grafite, stvarajući selektivnu vizualnu politiku. Umjetnici poput Cheza upozoravaju na nedostatak legalnih zidova za mlade, dok institucionalizirani street art riskira postati ukras gentrifikacije. Dakle, sloboda izražavanja ili kapitalizacija pobune – što nam ostaje? Kulturpunkt
Za razliku od “visoke” umjetnosti koja je razumljiva samo uskom broju eksperata koji poznaju gramatiku ili formu djela, socijalna dimenzija javne umjetnosti leži u njezinoj interaktivnosti i uključivosti. U međuprostorima urbanih kapilara, na mjestima svakodnevnog života, umjetnička intervencija treba biti osjetljiva na lokalne prilike, promovirati osjećaj pripadnosti unutar zajednice ili reflektirati kolektivne brige i potrebe te procesima izvedbe težiti uključivanju građana i razvoju demokratskih praksi. Umjetnost u javnom prostoru, kao nešto vidljivo i pristupačno, oplemenjuje lokalitet pridajući mu specifičan genius loci koji se raspoznaje vizualnim i diskurzivnim putem. Upravo je zato recepcija od strane lokalne zajednice nužna za uspostavu dvosmjerne komunikacije kakvu umjetničke intervencije podrazumijevaju, ili barem priželjkuju. Kulturpunkt
Street Art Today napravio je listu najboljih murala 2017. godine. Jedan od njih je golema vjeverica napravljena od smeća koja se može vidjeti u Dublinu, a koju je osmislio portugalski ulični umjetnik Bordalo 2. Tu je i moćni Banksyjev mural u engleskom Doveru, koji je napravio povodom Brexita.
Stotine umjetnika udružilo je snage kako bi Schöneberg u Berlinu dobio najveći street art muzej, koji se naslanja na Berlinski zid. U duhu slobodne forme ulaz se ne naplaćuje. Fascinantne instalacije i murali krase interijer, ali i vanjske zidove Muzeja urbane suvremene umjetnosti koji dočekuju posjetitelje. Pun kufer
Arteist ima zanimljiv tekst o uličnoj umjetnosti u kojem propituje ima li ona doista estetsku i značenjsku vrijednost ili je sve samo marketinški trik. Jedan primjer toga je nedavno postavljeni kolaž, projekt francuskoga umjetnika Juliena de Casabiance postavljen na fasadu kuće iznad Dolca, inspiriran slikom Moje gnijezdo Vlahe Bukovca.
Od 2. do 15. svibnja u Vukovaru je održan festival ulične umjetnosti u sklopu kojeg je šest svjetskih umjetnika oslikalo grad zanimljivim 3D grafitima. Projekt je nazvan Vukovart. Jedan od umjetnika, Juandres Vera, je izveo pravi performans u eksperimentalnoj izvedbi svoje 3D slike gdje je jednu sliku prekrio drugom – video [video_icon].
Yazan Halwani je jedan od zapaženijih arapskih uličnih umjetnika. Poznat je po tome što je oslikao ulice Bejruta (i brojnih drugih gradova na svijetu) portretima pisca Khalila Gibrana, legendarnih pjevačica Fairuz i Sabah, ali i lokalnih heroja svakodnevice, poput Alija Abdullaha, beskućnika koji je umro jedne zimske noći u Bejrutu, i Faresa, dvanaestogodišnjeg prodavača cvijeća, koji je izbjegao iz Sirije i postao simbol ulice Hamra u Bejrutu. Cilj mu je, kaže, “slikanje ljudi koji nas povezuju, umjesto znakova razdvajanja koji nas okružuju”. H-alter
Zagrebačka scena ulične umjetnosti nikad nije bila življa. Oduševljavajući murali iskaču posvuda, čak i u povijesnom dijelu grada. Znak je to transformativnosti javne umjetnosti jer, nekad tihi, gotovo napušteni Gornji grad, procvao je u živo kulturno središte, piše Andrea Pisac na svom blogu Zagreb Honestly i navodi primjere Gulivera na Opatovini, životinjica na Art Parku, očiju kod MSU-a itd.
Foto: Ulična umjetnost u Manchesteru o socijalnim temama