I glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres podržava kandidaturu Zaeva i Tsiprasa za Nobelovu nagradu
To što je Obama sa sumnjivim zaslugama primio ovu nagradu, kao i niz dubioznih biših dobitnika među kojima su i, primjerice, Yasser Arafat i Henry Kissinger, a nije recimo Mahatma Gandhi, dovoljno govori o dvojbenim vrijednostima koje ona predstavlja, pa nije potpuno nezamislivo i to da bi je mogao dobiti i Donald Trump. Komisija će lako uočiti da netko tko se naziva “predsjednikom mira” ima drugačije ideje na pameti kad svoje Ministartvo obrane preimenuje u Ministarstvo rata. Ili kad izvan vlastitih teritorijalnih voda raketira brodove na kojima plove ljudi koje je proglasio teroristima i/ili krijumčarima droge bez sudskog procesa kojime bi taj postupak opravdao. Da će Komisija imati drugačije ideje moglo se već prepostaviti i dan ranije kad je nagradu za književnost odnio tmurni mađarski pisac, genijalni László Krasznahorkai, a u navodu obrazloženja stoji da ju je zaslužio “vizionarskim opusom koji usred apokaliptičnog terora potvrđuje moć umjetnosti.” Ivan Laić za Ravno do dna
Oporbena političarka iz Venezuele i simbol borbe za demokraciju, dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2025. godine. Odbor ju je nagradio za njezin neumorni angažman protiv autoritarnog režima Nicolása Madura i zalaganje za miran prijelaz ka demokraciji. Unatoč političkoj zabrani, progonu i kratkom uhićenju, Machado je ostala ključna figura oporbe. Nagradu su neki očekivali za Donalda Trumpa, no odbor je odlučio podržati borbu za slobodu u Venezueli. Index
„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji
“Bijela tortura” (White Torture) naziv je knjige Nargese Mohammadi, dobitnice Nobelove nagrade za mir o teškoj sudbini iranskih aktivista u zatvoru. Po njoj je snimljen istoimeni dokumentarni film Gelareha Kakavanda. Aktivistica za zaštitu ljudskih prava i potpredsjednica je iranskog Defenders of Human Rights Centera (DHRC), koji je iranska vlada zabranila 2008. godine. I ona je u posljednjih 25 godina više puta hapšena i osuđivana na dugogodišnje zatvorske kazne. Islamskoj Republici se ne sviđa kada se preispituje njena bilanca kršenja ljudskih prava. Unatoč svim naporima režima: neuspješni su bili pokušaji da se Mohammadi ušutka. Počela je dokumentirati patnje onih koji su bili s njom u zatvoru. Izraz “bijela tortura” odnosi se na psihološku metodu koja se primjenjuje u Iranu: zatvorenici su na duže, neodređeno vremensko razdoblje zatvoreni u izolacijskoj ćeliji u kojoj je sve potpuno bijelo. U međuvremenu se nastavlja paćenički put Narges Mohammadi: ona se, od svog prvog uhićenja 1998. godine, po peti put našla iza rešetaka. DW
Nagradu je dobila za svoju borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i zbog napora za promicanje ljudskih prava i slobode za sve. Popis nominiranih bio je tajan, ali bilo je poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija. Neki promatrači ukazivali su na Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini, koja je uhićena i pretučena jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja nametnuta ženama. U tom slučaju kao potencijalne dobitnice navodili su aktivistkinje Masih Alinedžad i Narges Mohammadi ili Alijansa za demokraciju i slobodu u Iranu, a prognoza se na kraju pokazala točnom. HRT
Biti neposlušna u vremenima u kojima se neposlušnost ne tolerira odlika je hrabrih žena. Među takve se svakako ubraja i Kenijka Wangari Maathai, rođena na današnji dan 1940. Pionirka gotovo u svim područjima svoga djelovanja, Wangari je,među ostalim, prva Afrikanka kojoj je uručena Nobelova nagrada za mir 2004., prva doktorica veterinarske anatomije na području Istočne i Središnje Afrike te osnivačica ekološko-socijalnog pokreta The Green Belt Movement. Svojim aktivizmom rušila je duboke kulturne obrasce koji su definirali afrički identitet i pritom aktivirala zanemarene članove društva, prije svega žene i siromašne. Wangari nije dovoljno etiketirati akademskim ili društvenim titulama doktorice veterine, političarke, ekologinje, feministkinje ili braniteljice ljudskih prava. Ona je svojim djelovanjem uvelike nadilazila ove pomalo sterilne pojmove, a tome svjedoči i crtica da je njezin muž podnio zahtjev za razvod braka navodeći da je Wangari “prepametna za ženu” i da ju se stoga “teško može kontrolirati”. Voxfeminae
Bjeloruski aktivist i borac za ljudska prava te dvije organizacije za ljudska prava, ruska organizacija za ljudska prava Memorial i ukrajinska organizacija Centar za građanske slobode ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za mir. Bijaljacki je posvetio život promicanju demokracije i mira u Bjelorusiji, a vlasti su ga dugo pokušavale ušutakti. U pritvoru je od 2020. godine bez suđenja. Osnivač je Centra za ljudska prava Viasna (Proljeće), koji je osnovan 1996. godine kao odgovor na brutalno gušenje uličnih prosvjeda od strane bjeloruskog autoritarnog vođe Aleksandra Lukašenka. Ruska organizacija za ljudska prava Memorial osnovana je 1987. godine u bivšem Sovjetskom Savezu, osnovali su je aktivisti za ljudska prava koji su željeli da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene. Index
Sir David Attenborough nominiran je za Nobelovu nagradu za mir
Abij je s eritrejskim predsjednikom Isaiasom Afverkijem u ljeto 2018. godine potpisao sporazum o obnovi međusobnih odnosa, čime je dovršeno razdoblje od gotovo 20 godina ratnog stanja zbog granice između dviju država.