Sudan – treća država koja normalizira odnose s Izraelom
Sudan – treća država koja normalizira odnose s Izraelom
Istraživački novinari Al Jazeere (I-Unit) proveli su forenzičku analizu događaja od 7. listopada, kada su borci Hamasa pokrenuli napad na Izrael koji je transformirao politiku Bliskog istoka. Dokumentarac October 7 otkriva pozadinu službene priče da su borci Hamasa kršili ljudska prava, da bi putem prikupljenih snimaka prikazali kako su neke od tih priča – lažne. To uključuje tvrdnje o zločinima poput masovnog ubijanja i odrubljivanja glava bebama, kao i tvrdnje o raširenom i sustavnom silovanju – priče koje su političari u Izraelu i na Zapadu širili kako bi opravdali žestinu naknadnog bombardiranja Pojasa Gaze, koje je do objave dokumentarca ubio više od 30 tisuća ljudi. Tamo gdje su navodno pronašli ostatke spaljenih beba, utvrđeno je kako tamo nikakvih beba nikad nije ni bilo. Dokumentarac je mučan, ali poučan. Gledanje na vlastitu odgovornost. Al Jazeera
Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)
Cionistički rabini koji pozivaju na istrebljenje palestinskog naroda u Gazi obavljaju time ritual svojevrsnog ideološkog striptiza: skidaju svoje rabinske odore i prikazuju se u bijedi vlastitih religijskih uvjerenja. Bog koji kroz njih govori bog je politike, kapitala, geostrateških interesa, kupoprodajnih odnosa… Ulovljeni u mrežu industrijaliziranja svijesti posredstvom masovnih i mobilnih medija, mi ipak ulovimo i pokoju informaciju o ljudima koji se pozivaju na Boga da bi proizvodili smrt.
U svom Prilogu kritici Židovskog pitanja, Karl Marx se u svojim ranim, Ekonomsko-filozofijskim manuskriprima, dotaknuo problema emancipiranja Židova u europskoj sredini, posebno Njemačkoj. Zapisao je niz rečenica koje danas zvuče puno realističnije nego u vrijeme njihova nastanka. Marx je naime problem židovstva vidio dublje od političkog problema religijske slobode. Jednako tako u židovstvu je detektirao crtu koja tek danas, s eksplozijama u Gazi – izlazi na površinu. Židovstvo naime Karl Marx ne gleda samo kao religijsku orijentaciju. U njemu ovaj, dijelom svog obiteljskog stabla Židov, pronalazi elemente koji povezuju svjetovne interese, bogatstvo, želju za posjedovanjem i pitanje odnosa religijske hijerarhije prema istinskim potrebama svakog ljudskog bića. Sead Alić za Epohu.
Mjesto radnje su naselja u okrugu Masafer Yatta u južnom dijelu planinskog lanca Hebron. Pratimo tamošnju situaciju počevši od ljeta 2019. godine, kada u okrug dolazi izraelska vojska tvrdeći kako je područje proglašeno poligonom za vojnu obuku te da se sva naselja ruše a stanovnici moraju otići. Posrijedi je rodni kraj mladog pravnika i palestinskog aktivista Basela Adre, koji prvo kamerom a poslije i svojim pametnim telefonom snima što se događa u njegovu zavičaju. “No Other Land” svoju je svjetsku premijeru imao ove zime na Filmskome festivalu u Berlinu u Programu Panorama gdje je osvojio nagradu za najbolji dokumentarac. Jutarnji
Izraelska je vojska uspješno testirala novi obrambeni sustav koji nadolazeće rakete uništava s pomoću snopa svjetlosti, piše Telegraph. Iron dome samo je dio štita koji obavija Izrael. Iznad njega se nalazi Davidova praćka, dizajnirana za onesposobljavanje neprijateljskih zrakoplova i raketa srednjeg do dugog dometa kao što su krstareće rakete ispaljene s udaljenosti do 200 milja. Iznad toga su Arrow 2 i Arrow 3, nudeći zaštitu od balističkih projektila koje na zemlju ispaljuju zemlje poput Irana. S obzirom na to da rat prijeti i sa sjevera i da je 160.000 Hezbollahovih raketa usmjereno u pravcu Tel Aviva, izraelska bi protuzračna obrana uskoro mogla biti na najvećem testu ikada. Jutarnji
Out of Star Trek: Israel Is Confirmed To Be Using the “Iron Beam” High Energy Laser Weapon System for the first time. #IsraelAttack #GazaConflict #Israel #Mossad #Military #UFO #UAPTwitter #ufox pic.twitter.com/LQcgaSN7eU
— Investigate Earth Podcast (@InvestigateEar1) February 6, 2024
U očima mnogih Izraelaca i njihovih pristaša širom svijeta - čak i onih koji bi mogli kritizirati neke od njegovih politika - Izrael je, na kraju krajeva, dobroćudna demokratska država, koja traži mir sa svojim susjedima i jamči jednakost svim svojim građanima. Oni koji kritiziraju Izrael pretpostavljaju da je, ako je išta pošlo po zlu u ovoj demokraciji, to bilo zbog rata 1967. godine. S ovog gledišta, rat je pokvario pošteno i marljivo društvo nudeći lak novac na okupiranim teritorijama, dopuštajući mesijanskim grupama da uđu u izraelsku politiku, i iznad svega pretvarajući Izrael u okupatorski i ugnjetavački entitet na novim teritorijama.
Mit o tome da je demokratski Izrael upao u nevolje 1967. godine, ali da je i dalje ostao demokracija, šire čak i neki zapaženi palestinski i pro-palestinski učenjaci - ali on nema historijske temelje. Prije 1967. Izrael definitivno nije mogao biti prikazan kao demokratija. Država je podvrgla petinu građana vojnoj vladavini zasnovanoj na drakonskim britanskim obaveznim hitnim propisima, koji Palestincima uskraćuju osnovna ljudska ili građanska prava. Lokalni vojni guverneri apsolutno su vladali životima ovih građana: mogli su za njih osmisliti posebne zakone, uništiti im kuće i egzistenciju i poslati ih u zatvor kad god im se prohtije. Magazin Plus
Izrael nije i ne može biti u ratu s Gazom. Gaza nije država. To je palestinski teritorij koji je Izrael nezakonito okupirao 1967. Kao što dobro znamo, ljude koje netko naziva teroristima netko drugi može nazivati borcima za slobodu. Državom je ne čini ni to što je nakon povlačenja izraelske vojske kontrolu u Gazi preuzeo Hamas. Jesu li Yitzak Shamir (izraelski premijer od 1986. do 1992) i njegova organizacija Stern Gang bili teroristi? Britanska vlada i većina europskih zemalja su smatrali da jesu, ali mnogi Židovi nisu tako mislili. Što se tiče Hamasa, nema sumnje da Hamas koristi taktiku terorizma i čini ratne zločine. Ali to isto radi i izraelska država već (više od) sedam desetljeća. Zaboravljate da je za razliku od Al Qaede, koja nikada nije bila povezana s afganistanskim zajednicama, Hamas duboko integriran u društvo Gaze. Yanis Varoufakis za Peščanik.
Odgođeno četverodnevno primirje počelo je u petak, u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu. Ono uključuje dodatnu humanitarnu pomoć Gazi kroz Egipat, a onda, ako sve prođe po planu, se očekuje oslobađanje prve skupine talaca kasnije danas – oko 15 sati po hrvatskom vremenu. Egipat je objavio da će se 130.000 litara dizela i četiri kamiona plina dnevno isporučivati Gazi. Očekuje se oslobađanje 50 žena i djece, nekih od oko 240 ljudi koje je Hamas uzeo kao taoce tijekom svojih napada 7. listopada. Specijalni zrakoplov dovezao je kući u Moskvu 103 ruska državljana evakuirana iz Gaze. Index, tportal…
Sporazum će predstavljati prvo primirje u ratu u kojem su izraelska bombardiranja sravnila dijelove Gaze kojom vlada Hamas. Prema podacima vlasti u Gazi, u tim je napadima ubijeno 13.300 civila u gusto naseljenoj enklavi, a otprilike dvije trećine od 2.3 milijuna stanovnika ostale su bez krova nad glavom. Prije nego što je okupio vladu u punom sastavu, Netanyahu je jučer održao konzultacije o sporazumu sa svojim ratnim kabinetom i širim kabinetom za nacionalnu sigurnost. Prema izraelskim izvorima, Hamas drži više od 200 talaca, zatočenih 7. listopada, kad su njegovi borci upali u Izrael i ubili 1200 ljudi. Index