Sudan – treća država koja normalizira odnose s Izraelom
Može li se smaknuće šefa neke države opravdati, osim u najekstremnijim slučajevima? Ukoliko je odgovor potvrdan, tko onda odlučuje koji vođa je „legitimna meta“, a koji to nije? Po kojoj logici bi Hameneija bilo dopušteno ubiti, a Benjamina Netanyahua ne? Je li dopušteno smaknuti Vladimira Putina, ali ne i Donalda Trumpa? Tko od njih predstavlja veću prijetnju svijetu? Sve ovisi o perspektivi promatrača. Ukoliko ostavimo po strani pretpostavku koju je Izrael sam izmislio, a prema kojoj mu je dopušteno činiti ono što je ostatku svijeta zabranjeno, tada na ova pitanja više nije lako odgovoriti. Pritom, pozivanje na izraelsku iznimnost zbog Holokausta i masakra 7. listopada sve manje „drži vodu“ – i svijetu je toga dosta. Odgovor mora biti univerzalan. Izraelski novinar Gideon Levy za dnevni list Haaretz iz Tel Aviva. (Lupiga)
Trump je u četvrtak navečer rekao da će odluku o eventualnom izravnom uključenju u sukob donijeti u roku od dva tjedna. Time, navodno, želi dati prostor diplomaciji dok se istovremeno procjenjuje može li i to moćno američko oružje postići efekt kakvom se nadaju, a u ovom je trenutku otklonjena mogućnost korištenja američkog taktičkog nuklearnog oružja u uništavanju iranskih postrojenja. Prije nešto više od dvadeset godina, američki predsjednik George W. Bush također je izbore osvojio „izolacionističkom“ kampanjom, da bi se našao suočen s dvojbom razvija li Irak nuklearno oružje ili ne koja ga je, bez konkretnih dokaza, dovela do rata koji je imao posljedice koje nisu prevladane ni do danas. Uspostavilo se, naknadno, kako tog oružja u Iraku nije bilo. Te su katastrofalne posljedice uključivale 4 480 mrtvih američkih vojnika i još oko 32 tisuće ranjenih, dok je u Iraku poginulo preko 100 tisuća civila. Financijska je šteta bila najmanje 806 milijardi dolara. Rušenje Iraka dovelo je do ISIL-a. Faktograf…
Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah, i sada na Iran. Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje. Izrael je tehnološka velesila i u slučaju skorog prestanka sukoba gospodarstvo bi se moglo brzo oporaviti, vjeruju. No, sve ovisi o tome koliko će ratovi trajati. DW
Benjamin Netanyahu suočava se s najtežim izazovom u svojoj političkoj karijeri od 7. listopada 2023. Najsmrtonosniji napad u povijesti Izraela dogodio se upravo za njegova mandata, gospodarstvo zemlje stenje pod teretom dugotrajnog rata u Gazi, a samom Netanyahuu sudi se za korupciju. Ipak, mnogo manje eksponirano, ali politički jednako važno pitanje moglo bi se pokazati kao ključna prekretnica u njegovoj vladavini. Radi se o novačenju mladih ultraortodoksnih muškaraca u izraelsku vojsku, prenosi Independent. Pitanje novačenja ultraortodoksnih muškaraca već je godinama izvor napetosti između sekularnog i religioznog dijela izraelskog društva, a te su napetosti samo pojačane poslije izbijanja rata u Gazi, kada je javnost sve jasnije počela uviđati teret koji nose vojni obveznici. Politički utjecajna ultraortodoksna zajednica, koja danas čini oko 13 posto populacije Izraela, tradicionalno je bila oslobođena vojne službe pod uvjetom da njezini članovi neprekidno studiraju u vjerskim školama. No, prije 80 godina ih je bilo nekoliko stotina, sad ih ima više od 60 tisuća. Objavili na tportalu prije nego je krenuo napad na Iran…
Jedrilica Madleen, s Grete Thunberg i drugim aktivistima, pokušala je simboličnom misijom doploviti do Gaze s manjom količinom humanitarne pomoći. Organizator, Koalicija Freedom Flotilla, tvrdi da su ih presreli 200 km od obale Gaze u međunarodnim vodama. Izrael ga je zaplijenio i priveo u luku Ashdod, nazivajući ga “jedrilicom za selfije”. Aktivisti će biti deportirani, a pomoć dostavljena Gazi. Amnesty i druge organizacije misiju opisuju kao optužnicu protiv međunarodne zajednice koja ne uspijeva zaustaviti izraelsku blokadu. Pravne reakcije i politički pritisci već su pokrenuti. Index— Brod je nosio pomoć iz Catanije, a akciju je navodno organizirao Zaher Birawi, kojeg Izrael sumnjiči za veze s Hamasom. tportal
Novo istraživanje YouGova otkriva da je javna podrška Izraelu u šest zapadnoeuropskih zemalja najniža od 2016. godine. Posebno negativan stav zabilježen je u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Italiji i Španjolskoj. Iako dio ispitanika podržava pravo Izraela na samoobranu, većina smatra da je reakcija u Gazi bila pretjerana. Suosjećanje s Palestincima nadmašuje ono prema Izraelu, a vjera u mir sve je slabija – čak i kod inače optimističnih Francuza. Europljani gledaju Bliski istok sve manje kroz prizmu lojalnosti, a sve više kroz prizmu humanitarnog šoka. tportal
Izraelska vlada i Hamas dogovorili su se o sporazumu koji će privremeno zaustaviti borbe u Gazi i omogućiti postupno oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika, javlja izvor upoznat s pregovorima za CNN. Izraelski dužnosnik potvrdio je za Times of Israel da je postignut sporazum o prekidu vatre i taocima. Novine, pozivajući se na visokog arapskog diplomata, izvještavaju da će SAD, Katar i Egipat uskoro izdati zajedničku izjavu kojom će najaviti sporazum. tportal
Netanyahu je ubojstvo političkog vođe Hamasa okarakterizirao kao kraj ove organizacije koja vlada Palestinom, no promatrači se neće složiti. To je svakako veliki udarac, ali politika eliminacije vođa u prošlosti nije ni prije uistinu oslabjela Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela, tim više što je Sinvar stigao na čelo nakon atentata prijašnjeg vođe Ismaila Hanija. “Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovno razvijajući svoju vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizirani sukobom s Izraelom”. Političko vodstvo Hamasa nalazi se u Kataru, a Netanyahu sigurno neće stati na ovome. DW