25.06.2019. (19:30)
Nezavršena priča
Ajme ljepote!!! – djevojčica i njen pas
https://twitter.com/dodo/status/1143247421616484352
https://twitter.com/dodo/status/1143247421616484352
Istraživanje provedeno u listopadu u hrvatskim školama pokazalo je da značajan broj djece tijekom boravka u školi ne pojede ništa. Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “dijelu djece školski obrok jedini cjelovit obrok u danu”, u trećini osnovnih škola se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine, a preko 15 posto ravnatelja navodi da se od početka koronakrize povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Time se povećao i broj ovršnih postupaka prema roditeljima koji to više nisu mogli plaćati. N1…
Relativno mlad otac, otprilike u ranim tridesetima, patetično čavrlja s tri-četiri godine starom kćerkom koja sjedi u velikim šoping-kolicima dok čekaju u redu na blagajni supermarketa. Poučeni brojnim sličnim primjerima, u zraku predosjećamo nadolazeću neugodnost. Valjda joj je nehotice umjesto kinder jajeta, koje je curica iščekivala, otvorio i ponudio neku drugu čokoladicu iz palete slatkiša koji su joj kupljeni. Uslijedili su djetetov cunami bijesa, plač i histerično urlanje, sada je otac postao glupan, kreten, budala… u optici njenog povrijeđenog ega. Svjedočenje tako mučnom egzorcizmu skoro me nagnalo da se umiješam, pomognem i predložim mu da djevojčici ponudi mogućnost da mu odbačenu čokoladicu razmaže po licu – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
Jeziv članak u Deutsche Welleu. Od 2018. do 2020. je u Europi nestalo 18.292 djece koja su stigla kao „maloljetne izbjeglice bez pratnje” i za koju su bile nadležne institucije europskih država. Ovo je zapravo dio stvarne brojke jer Francuska, Danska i Rumunjska ne prikupljaju ove podatke, dok Bugarska ne pravi razliku između maloljetnika koji dođu sa starateljima i onih koji dođu sami. Podatke je prikupila novinarska grupa Lost in Europe.
Stjecajem okolnosti su ih dobili, ali to ne znači da su dobri roditelji. Stav u društvu je još uvijek takav je da ako si roditelj, da onda sve znaš. Svaka obitelj u vrijeme pandemije će biti u nekoj krizi, netko će je lakše riješiti, a netko će krenuti sa zlostavljanjem – rekla je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra u Ministarstvu obitelji, nakon smrti malene djevojčice iz Nove Gradiške. Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, rekla je da “smo kao društvo vrlo tolerantni prema nedozvoljenom ponašanju roditelja i dajemo vrlo velike šanse roditeljima, a na uštrb djeteta”. Bogdanović je dodala, o posvajanju, da smo “postali i društvo koje jako voli birati, svi bi malu bebu plave kose i plavih očiju”. HRT
Ured Pravobraniteljice za djecu zaprimio je prošle godine 76 prijava koje se odnose na nasilje i 64 prijave koje se odnose na zanemarivanje djeteta obitelji – izjavila je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević za N1 gdje je pričala o groznom slučaju iz Nove Gradiške. Prema podacima MUP-a kaznena djela povrede djetetovih prava koje se najčešće događa u obitelji, odnosno od roditelja i osoba koje su djeci bliske, bila su u porastu 44 posto u 2020. u odnosu na godinu ranije.
Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti, oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije do te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocija koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost – izjavila je psihologinja Tanja Sever u Otvorenom. S druge strane se događa zasićenje isporukom informacija čime raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem.
2004. godine u Hrvatskoj je bilo 20% djece s viškom kilograma – danas ih je 35%, i to 37% dječaka i 33.1% djevojčica, pri čemu je trend porasta kod dječaka zaustavljen, ali raste kod djevojčica, kaže prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Dio problema je u ishrani – 66% djece ne konzumira voće svakodnevno, veliki broj djece ne doručkuje, povećala se konzumacija slatkih namirnica. Na to je stigla pandemija koja je unazadila djecu po pitanju sporta, zdravlja i navika. Ravnateljica OŠ Meterize iz Šibenika Margit Vrbičić smatra da će posljedice biti deformiteti kralježnice, pretilost i motorička insuficijencija. Klinička nutricionistica, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, smatra da je ponašanje odnosno primjer roditelja ključan i procjenjuje da je moguće ako se trendovi nastave, da ta generacija, koji su danas djeca, neće nadživjeti svoje roditelje. HRT
35% osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima višak kilograma, najviše u Dalmaciji
57,4% odraslih u Hrvatskoj ima previše kilograma, čak 67,6% muškaraca u Hrvatskoj ima višak kilograma, kao i 35% djece, a preko 20% opće hrvatske populacije je debelo – rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica WHO-ovog istraživanja o debljini za RH. U idućih 30 godina ako ne smanjimo trend porasta debljine životni vijek smanjit će se za 3,5 godine jer je debljina zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire 90-93% ljudi. Rješenje: treba paziti na unos i potrošnju. HRT
Osobe mlađe od 20 godina za 43 posto su manje osjetljivi na covid-19 nego osobe koje imaju više od 20 godina. Također, manja je vjerojatnost da će djeca prenijeti koronavirus na druge osobe jer je infektivnost kod njih na 63% infektivnosti odraslih. Usto, djeca će češće imati negativan rezultat na PCR test, iako su zapravo zaražena. Economic Times