Ako nestanu pčele, čovječanstvu su preostale 4 godine - Monitor.hr
10.08.2020. (23:00)

Kukci koji život znače

Ako nestanu pčele, čovječanstvu su preostale 4 godine

Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane, pa ni ljudi. Većini odraslih kukaca, pa tako i pčelama, napominje prof. Tlak Gajger, ekstremno visoke vanjske temperature mogu prouzročiti ugibanje. Pčele koriste mnoge zanimljive načine kako bi se rashladile tijekom vrućih dana, poput traženja skloništa u sjenovitim dijelovima njihova staništa, unošenjem vode u gnijezda, pa čak i smanjivanjem ili prekidanjem letačke aktivnosti. 24 sata


Slične vijesti

Danas (05:45)

Ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao bi zbog klimatskih promjena za jedno desetljeće biti važan kao što je izvoz nafte i plina trenutno

15.01. (09:00)

Kipuća južna hemisfera

U Australiji izmjerena rekordna temperatura od 50,7 Celzijeva stupnja

Izvještaji lokalnih medija kažu da je ovogodišnja količina oborina bila između 0 i 50 milimetara do studenog i prosinca i to je znatno ispod normalne razine. Prosječna temperatura za ovo doba godine obično je oko 36 Celzijevih stupnjeva. Velike vrućine uzrokuju i požare, a zapadna Australija već je doživjela velike požare u prosincu prošle godine, kada je 6.000 hektara zemlje izgorjelo u blizini rijeke Margaret, izvan grada Pertha. Prijavljeni rekordni iznos dolazi nakon što je europska klimatska agencija Copernicus potvrdila da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih na svijetu. Green

11.01. (15:00)

Trujemo planet, trujemo sebe

Zdravlje ekosustava, divljih i domaćih životinja i ljudi neraskidivo su povezani

Novinarka i autorica dokumentarnih filmova Marie-Monique Robin nedavno je objavila knjigu La fabrique des pandémies, a u kojoj omogućuje laicima da pristupe znanju 62 uglednih znanstvenika o razlozima eksponencijalnog razvoja zaraznih bolesti na našoj planeti. Znanstvenici koje sam intervjuirala dijele isto uvjerenje na osnovu svojih istraživanja, iskustava i predviđanja: uništavanje biodiverziteta je glavni razlog pojave infektivnih zoonotičkih bolesti, to jest bolesti koje sa životinja prelaze na ljude. A glavni činilac kojim se može objasniti taj razvoj je deforestacija, sječa šuma – kaže Robin. Peščanik

26.12.2021. (00:00)

Kome ćemo ostaviti ovakav svijet?

Eko-anksioznost počela utjecati i na intimne odnose

Kako prenosi portal Vice, nedavna su istraživanja pokazala da čak 38 posto Amerikanaca između 18 i 29 godina smatra da bi parovi koji planiraju proširiti obitelj u obzir trebali uzeti klimatske promjene, a trećina žena između 20 i 45 godina to smatra presudnim čimbenikom zbog kojeg se odlučuju imati manje djece. Također, mnogi odabiru ne donositi djecu na svijet jer će se upravo ona morati nositi s potencijalno katastrofalnim posljedicama ignoriranja klimatskih promjena. Osim što eko-anksiozni žive s kontinuiranim unutarnjim sukobom između ostvarenja svojih snova (npr. širenje obitelji) i onoga što je dobro za budućnost svijeta (npr. smanjenje ugljičnog otiska), brine ih i kontracepcija. Naime, UN Population Fund procijenio je da oko 10 milijardi prezervativa svake godine završi na otpadu, a budući da se ne mogu reciklirati te sadrže kemikalije i aditive, jasan je njihov negativan utjecaj na okoliš. Lider

12.12.2021. (08:00)

Voda duboka

Širi se priča da mediji šute o naglom rastu leda na Grenlandu. Što je prava istina?

Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

21.11.2021. (08:00)

Budućnost stanovanja

Ambiciozan projekt: Gradit će plutajući grad koji može izdržati nalet uragana pete kategorije

Grad Busan u Južnoj Koreji osvarit će snove ljubitelja SF-a i na svojim će prostorima dati izgraditi plutajući grad, a učinit će to dizajner  OCEANIX u suradnji s UN-ovim programom ljudskih naselja (UN-Habitat). Heksagonalne platforme obložene vapnencem proizvodile bi vlastitu hranu, energiju i pitku vodu, a kavezi ispod njih služili bi za uzgoj školjkaša te bi bile otporne na poplave i dizale se s razinom mora, a pedviđen je utrošak oko 200 milijuna dolara i jedan prototip bio bi gotov do 2025. Jutarnji list

14.11.2021. (09:00)

Ne može bez kompromisa

Postignut dogovor na konferenciji o klimi u Glasgowu

Usvojen je globalni sporazum čiji je cilj barem održati živima nade da bi se globalno zagrijavanje moglo održati na 1,5 stupnjeva Celzija i tako spasiti svijet od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Klimatski pakt iz Glasgowa spominje fosilna goriva – prekid subvencija uz ojačanje ciljeva za njihovo smanjenje do 2030. godine. Iran, Kina, Saudijska Arabija i Indija su bile protiv postpunog ukidanja, pa je dogovor pao na postupno smanjenje. Nacional

04.11.2021. (14:00)

Pusta obećanja

Klimavi pregovori u Glasgowu

U startu bilo jasno da će konferencija u Glasgowu o klimi biti još jedan sastanak međunarodne zajednice obilježen nepomirljivim razlikama između nemoćne većine stanovnika Zemlje i političkih elita koje se u Glasgowu uglavnom razbacuju brojkama o obećanim milijardama. Razlike su nepomirljive i među industrijaliziranim zemljama koje kalkuliraju kako sačuvati vlastite ekonomije i onima u razvoju koje, poput Kine i Indije, puno zagađuju ali smatraju da bi ove prve trebale snositi veći teret, i na koncu između obje te skupine i najmanje utjecajnih a najranjivijih zemalja svijeta – piše Tena Erceg. Novosti

01.11.2021. (22:00)

Distopijska budućnost

Alarmantna poruka šefa UN-a na sastanku svjetskih čelnika: ‘Kopamo si vlastite grobove

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, na Skupu za spas svjetske klime (COP26) poslao je dramatične poruke o scenariju koji nas čeka nastavimo li s praksom uporabe fosilnih goriva. Pozvao je na češće sastanke i ažurnije djelovanje država, a smatra da se svake godine treba revidirati planove jer je dosadašnja praksa petogodišnjih planova po njemu preslaba. U Glasgowu je 120 svjetskih čelnika, a kao osnovni problem predstavljen je slab rezultat velikih ekonomija u sprječavanju emisije ugljičnih spojeva te se njihovo prepoznavanje problema smatra nedostatnim. Pregovori će trajati dva tjedna. Večernji list