Ako se Zemlja zagrije za 3°C, ovako bi mogli izgledati Zadar, Split i Pula - Monitor.hr
16.10. (08:30)

Ako se Zemlja zagrije za 3°C, ovako bi mogli izgledati Zadar, Split i Pula

Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću. Zimo


Slične vijesti

21.11. (07:00)

Budućnost stanovanja

Ambiciozan projekt: Gradit će plutajući grad koji može izdržati nalet uragana pete kategorije

Grad Busan u Južnoj Koreji osvarit će snove ljubitelja SF-a i na svojim će prostorima dati izgraditi plutajući grad, a učinit će to dizajner  OCEANIX u suradnji s UN-ovim programom ljudskih naselja (UN-Habitat). Heksagonalne platforme obložene vapnencem proizvodile bi vlastitu hranu, energiju i pitku vodu, a kavezi ispod njih služili bi za uzgoj školjkaša te bi bile otporne na poplave i dizale se s razinom mora, a pedviđen je utrošak oko 200 milijuna dolara i jedan prototip bio bi gotov do 2025. Jutarnji list

14.11. (09:00)

Ne može bez kompromisa

Postignut dogovor na konferenciji o klimi u Glasgowu

Usvojen je globalni sporazum čiji je cilj barem održati živima nade da bi se globalno zagrijavanje moglo održati na 1,5 stupnjeva Celzija i tako spasiti svijet od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Klimatski pakt iz Glasgowa spominje fosilna goriva – prekid subvencija uz ojačanje ciljeva za njihovo smanjenje do 2030. godine. Iran, Kina, Saudijska Arabija i Indija su bile protiv postpunog ukidanja, pa je dogovor pao na postupno smanjenje. Nacional

04.11. (14:00)

Pusta obećanja

Klimavi pregovori u Glasgowu

U startu bilo jasno da će konferencija u Glasgowu o klimi biti još jedan sastanak međunarodne zajednice obilježen nepomirljivim razlikama između nemoćne većine stanovnika Zemlje i političkih elita koje se u Glasgowu uglavnom razbacuju brojkama o obećanim milijardama. Razlike su nepomirljive i među industrijaliziranim zemljama koje kalkuliraju kako sačuvati vlastite ekonomije i onima u razvoju koje, poput Kine i Indije, puno zagađuju ali smatraju da bi ove prve trebale snositi veći teret, i na koncu između obje te skupine i najmanje utjecajnih a najranjivijih zemalja svijeta – piše Tena Erceg. Novosti

01.11. (22:00)

Distopijska budućnost

Alarmantna poruka šefa UN-a na sastanku svjetskih čelnika: ‘Kopamo si vlastite grobove

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, na Skupu za spas svjetske klime (COP26) poslao je dramatične poruke o scenariju koji nas čeka nastavimo li s praksom uporabe fosilnih goriva. Pozvao je na češće sastanke i ažurnije djelovanje država, a smatra da se svake godine treba revidirati planove jer je dosadašnja praksa petogodišnjih planova po njemu preslaba. U Glasgowu je 120 svjetskih čelnika, a kao osnovni problem predstavljen je slab rezultat velikih ekonomija u sprječavanju emisije ugljičnih spojeva te se njihovo prepoznavanje problema smatra nedostatnim. Pregovori će trajati dva tjedna. Večernji list

28.08. (14:00)

Prirodno oružje protiv klimatskih promjena

Znate li koliko stabala treba zasaditi u gradovima da se nadoknadi emisija ugljika?

Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green

 

16.08. (12:00)

Crveni alarm za čovječanstvo

Imamo još samo par godina da izbjegnemo klimatsku katastrofu, izvješće UN-a navodi konkretna rješenja

Novi izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda prikazao je dosad najalarmantniju, ali i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena, njihovim uzrocima i mogućim rješenjima. Izvještaj je svijetu rekao ono što već zna, ali i dalo do znanja da je situacija još hitnija nego se činilo. Ako zaista mislimo ograničiti zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, globalne emisije ugljika trebaju doseći vrhunac oko 2025. godine, a zatim se brzo spustiti prema nuli.

Konkretna rješenja za zaustavljanje kataklizme:

  • Zabrana nove infrastrukture fosilnih goriva. Nema novih elektrana na ugljen, nema novih operacija vađenja nafte i plina i nema proširenja zračnih luka
  • Postojeće elektrane na ugljen mogle bi se brzo zamijeniti obnovljivim izvorima energije poput vjetroelektrana
  • Radikalno bi se mogla poboljšati energetska učinkovitost zgrada
  • Prirodni plin bi se mogao eliminirati u zgradama, zamijeniti grijanjem i kuhanjem koje koristi električnu energiju
  • Kopneni promet mogao bi se dekarbonizirati (odstraniti emisije ugljika nastale izgaranjem fosilnih goriva) masovnim prelaskom na električna vozila (automobili, kamioni, autobusi, vlakovi) te s automobila na bicikle, pješačenje i javni prijevoz.

Tehnički gledano, sve bi se ovo moglo postići i u idućih 10 godina. Prave prepreke su u načelu političke. Index

13.08. (10:30)

Treba djelovati odmah

10 činjenica koje pokazuju da smo u klimatskom izvanrednom stanju

  1. U atmosferi je više ugljičnog dioksida nego ikada u ljudskoj povijesti
  2. Na putu smo da prijeđemo razinu zatopljenja od 1.5 stupnjeva Celzijevih
  3. Ekstremni toplinski uvjeti postali su češći i žešći
  4. Dvije trećine ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih 20 godina bile su pod utjecajem ljudi
  5. Prosječne populacije divljih životinja pale su za 60 posto u samo 40 godina… RTL

11.08. (16:30)

Paklene vrućine: Sutra je cijela hrvatska obala u crvenom

Državni hidrometeorološki zavod je za sutra upalio crveni alarm za riječku, splitsku i dubrovačku regiju gdje će biti pakleno vruće s temperaturama i do 36 stupnjeva. Područje Mediterana proglašeno je žarišnom točkom jer je porast temperature u njemu izraženiji nego u većem dijelu Europe, to prati ljetno smanjenje oborina za 30-ak posto, što bi, zajedno s toplinskim valovima u Hrvatskoj, moglo značajno utjecati na vodne resurse, upozorava DHMZ. Ekstremne vrućine zabilježene su i u Tunisu – 49 stupnjeva, te 47 na Siciliji.

10.08. (17:30)

Užareni planet

Svi detalji alarmantnog izvješća: Bit će 10 puta više poplava i požara, stižu ekstremne plime

Izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji funkcionira kao Odbor za klimu Ujedinjenih naroda objelodanilo je zastrašujuće podatke istraživanja 14 tisuća znanstvenika koji su pregledali tisuće znanstvenih radova te donijeli zaključke o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima. Tako je potpuno jasno kako je ljudski faktor presudan pokretač tih promjena te da je nužno ublažiti posljedice iskorištavanja ugljena i fosilnih goriva. Izvjestan je porast temperature od 1,3 stupnjeva Celzijusa, a do kraja stoljeća i 2,7 ne uspijemo li zaustaviti svoje djelovanje zbog kojega nas očekuju toplinski valovi, požari, poplave i druge katastrofe prouzročene zagrijavanjem Zemlje. Jutarnji list

09.08. (15:00)

Kuhanje žaba u velikom loncu, voda kipi

Najdramatičnije izvješće UN-a o klimatskim promjenama dosad: Toplinski udari postat će sve gori, Arktik će ostati bez leda

Znanstvenici su upozorili kako će kroz sljedeća dva desetljeća temperature najvjerojatnije narasti za 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Time će biti prekršen cilj iz Pariškog klimatskog sporazuma i to će dovesti do raširene devastacije i ekstremnih nevremena. Naglasili su da bi rast temperatura moglo stabilizirati veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istaknuli su i kako ne mogu isključiti da će morske razine narasti i do dva metra prije kraja stoljeća. “Ovo izvješće je crveni alarm za čovječanstvo. Zvona za uzbunu su zaglušujuća i dokazi su nepobitni. Emisije stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma guše naš planet i ugrožavaju milijarde ljudi”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. N1