Analitičari: Kao i Prvi svjetski rat, ovaj se rat vodi neograničenim iscrpljivanjem - Monitor.hr
16.08. (14:00)

Čija brana prva popusti

Analitičari: Kao i Prvi svjetski rat, ovaj se rat vodi neograničenim iscrpljivanjem

Analitičari to vide u povratku teškog kopnenog rata u Europi između vojski dviju država, u geopolitičkoj gluposti pokretanja sukoba i oholosti elite u uvjerenju da se on može lako dobiti, u sumornom zastoju kampanje obilježene blatom, u rovovima i bunkerima, u nedostatku smislenih teritorijalnih dobitaka unatoč golemim žrtvama. Besmislene kosturnice Verduna i Somme imaju reprizu u Bahmutu. Prvi ozbiljni rat u trećem tisućljeću mora se voditi na zemlji – što je odmak od ‘post-kinetičkog’ kibernetičkog i informacijskog rata koji su predviđali i zapadni i ruski generali. I Prvi i Drugi svjetski rat uključivali su mnogo varijacija u ishodima: to nije bila jednostavna, jednoobrazna priča o ofenzivnom uspjehu. U Ukrajini su se i ofenzivni uspjesi rata i njegovi obrambeni zastoji dogodili u kombinaciji s bespilotnim letjelicama, preciznim oružjem, hipersoničnim projektilima i svemirskim nadzorom. Ni u jednom od ovih ratova alati nisu unaprijed odredili rezultate. Index


Slične vijesti

Četvrtak (07:00)

Primirje za izbore

Galić: Rat u Ukrajini se bliži kraju

Prvi razlog namjera je Putina da proglasi pobjedu prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Pritom će naravno prešutjeti da je agresija pokrenuta s ciljem deukranizacije i denacifikacije cijele Ukrajine. S druge strane isticat će se da je na početku agresije Ukrajina bila na sjevernim granicama Krima, a sada je granica na Dnjepru. Što se tiče Ukrajine, Zelenski ne pokazuje da je spreman za bilo kakve pregovore. Dapače, najavljuje nove ofenzive iako nikome nije jasno s kojim oružjem i streljivom. Zelenski ima jako važan osobni razlog zbog kojeg ne želi primirje – predsjedničke izbore koji bi se trebali održati u ožujku 2024., a na koje mu se baš i ne ide. Najviše ga je strah da bi mu protukandidat mogao biti trenutni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, koji ionako govori o neuspjehu ukrajinske ofenzive . Index

17.11. (13:00)

Nije svatko za ratnika

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju

Otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka. Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli. Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina – 14.313 – pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju. Index

14.11. (10:00)

Ostali na prvoj liniji

Stošić za Forbes: Ovih pet hrvatskih firmi nastavilo je poslovati u Ukrajini unatoč ratu

Ruska okupacija ostala je ograničena na jug i istok zemlje, odnosno četiri oblasti koje su ilegalno anektirali, iako ih ne kontroliraju u potpunosti. Zahvaljujući tome, Jadran Galenski Laboratorij, Infobip, Span, Podravka i Dalekovod, zadržali su svoja predstavništva i podružnice u Ukrajini do danas.Sve tvrtke kažu kako unatoč nestabilnim i rizičnim uvjetima u Ukrajini ulažu napore u osiguravanje nastavka poslovanja. Prema većini podataka može se zaključiti da strahoviti rat u Ukrajini, unatoč padu BDP-a ove zemlje za 29,2 posto, nije znatno poremetio trgovinu s Hrvatskom. Dapače, i uvoz i izvoz kontinuirano rastu, pri čemu tvrtke spomenute u ovom tekstu zasigurno igraju vodeću ulogu. Petar Stošić za domaće izdanje Forbesa.

06.11. (11:00)

U pat poziciji

Galić: Nazire se kraj rata u Ukrajini

Ni SAD ni EU više nisu spremni i ne mogu financirati Ukrajinu u dosadašnjem obimu, a stanje na bojištu je takvo da niti jedna strana ne može ostvariti značajna napredovanja. Ukrajinske snage ne da nisu stigle ni do Azovskog mora ni do Melitopolja, već nisu uspjele doći niti do Tokmaka koji je na pola puta do Melitopolja. Suočen s gorkom istinom neuspjeha predsjednik Zelenski okrenuo se kritiziranju svih, od zapadnih saveznika pa do običnih Ukrajinaca kojima nije do borbe. Umjesto nove pomoći Washington je počeo pritiskati Zelenskog da pristane na mirovne pregovore i okončanje rata. Procjene su da će Putin vrlo rado pristati na okončanje rata ili barem primirje jer u ožujku naredne godine ima predsjedničke izbore. Ni Putin nema puno izbora. Ispregovarati nekakav mirovni sporazum i za domaću javnost proglasiti pobjedu. Potom vratiti ruske vojnike u vojarne i krenuti u predizbornu kampanju. Mario Galić za Index

12.10. (00:00)

Bit će kako u Washingtonu kažu

Ukrajinski rat, koristi i štete: Budućnost pomoći Ukrajini ovisi o SAD-u

Od siječnja ove godine do danas, od 1200 kilometara duge fronte, tek je nešto manje teritorija od površine Kijeva izmijenilo ruke: Bahmut je otišao Rusima, a Robotine Ukrajincima. Uz ogromne žrtve na obje strane. No, bez neke prekretnice u toku rata. U međuvremenu, Ukrajina propada: uništena joj je luka Odesa, razorena im je industrija čelika u Mariupolju, uništena je brana Harkovka… Ukrajina, i njena sposobnost da se brani od Putina, uvelike ovise o novčanoj i vojnoj pomoći SAD-a. Ukoliko se Trump vrati na vlast, što je Zelenski uspio vratiti, vratio je. Bidenova administracija je pod pritiskom republikanskih zastupnika povukla prijedlog za 6 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Koji je plan? Kakvi su čiji interesi? Sankcije Zapada su zapravo neučinkovite dok god Rusija može računati na Kinu. Od rata jedino profitiraju malobrojne korporacije u SAD-u, koje proizvode oružje i izvoze fosilna goriva. Ostatak društva pati i dublje ulazi u dug. H-alter

07.10. (20:00)

Egzistencijalni stres

Zašto se izbjegli Rusi ipak vraćaju u domovinu

Slobodna Dalmacija - Zašto sve više ljudi napušta Rusiju? Mobilizacija,  homofobija, ekonomija... - evo priča iz egzila od Švedske do Srbije

Godine 2022. Rusiju je, prema procjenama demografa zasnovanima na statistikama zemalja domaćina i informacijama dobivenim od tamošnjih vlasti, napustilo 500.000 do 800.000 ljudi. Postojala su dva vala emigracije: neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nakon objave mobilizacije. “Mnogi ljudi nisu stigli do zemalja u koje su zapravo željeli otići. Većina je bar jednom promijenila zemlju. Čula sam i da je jedan mladi par boravio u ukupno šest zemalja, ali to je apsolutni maksimum”, kaže moskovska sociologinja Ljubov Borusjak u intervjuu za DW. Prema njenim riječima, mnogi ljudi su stigli u zemlje u kojima nikada nisu mislili da će završiti, praktički bez dokumenata i s vrlo malo novca. “Neki od njih su se kasnije vratili u Rusiju, barem privremeno”, dodala je Borusjak. Deutsche Welle

01.10. (22:00)

Nemoguće je razumjeti sebe ako ne razumijemo ono što se događa u drugim dijelovima svijeta

Tvrtko Jakovina: Rat u Ukrajini je početak redizajniranja svijeta u kojemu živimo

Tvrtko Jakovina

U nekim zemljama Trećeg svijeta postoje tradicionalni antizapadni otkloni zbog kolonijalne prošlosti i to je naprosto dio njihovog društvenog bića. S druge strane, neke od zemalja – naročito one bliže Rusiji – ne žele se izjašnjavati o sukobu – jer bi se nekome zamjerile. Na sastanku nesvrstanih u Bakuu, na kojemu je sudjelovalo 86 država, baš nitko nije spomenuo Ukrajinu, a na summitu G20 u New Delhiju Ukrajinu nisu spominjale čak ni Sjedinjene Države jer su očito izabrale da im je važniji savez s Indijom, Japanom i Australijom koji zaustavlja Kinu. Takvu odluku ne možete razumjeti ako ne znate kompletnu sliku. Neke zemlje su geografski predaleko, a nekima je dosadilo da se sada ponovno događa europski rat koji dolazi u fokus nasuprot svih drugih ratova koji već godinama traju u raznim dijelovima svijeta. Dakle, očito imamo promijenjeni svijet u kojemu je Zapad postao usamljeniji nego što je to bio ranije. Tportal

09.09. (19:00)

Njemu je svijet videoigrica

Zašto Muskov razvoj predstavlja zabrinjavajući presedan?

Elon Musk je sabotirao napad Ukrajine na Krim zbog straha da Rusi ne bace nuklearnu bombu!' | 24sata

Elon Musk je “živahan” i neodgovoran. Njegove izjave na društvenim mrežama ponekad su impulzivne i nepromišljene. Čini se da je to uloga koju je izabrao za sebe, s dalekosežnim posljedicama. Je li američka vlada trebala obuzdati Muska kako bi postavila primjer drugim tajkunima koji sebe smatraju samozvanim čuvarima svjetskog poretka? Intrigantno je da je Musk navodno bio u kontaktu s Bijelom kućom i Pentagonom, ali njihov odgovor nije jasan. Bidenova administracija mora objasniti više o svojoj ulozi u svemu tome. Ovaj razvoj događaja postavlja zabrinjavajući presedan. Bez sumnje će biti više megabogatih pojedinaca s istom kombinacijom bogatstva, moći i ega koji će se htjeti okušati u geopolitici. Postoje razlozi zašto su diplomacija i međunarodni odnosi prepušteni izabranim vladama na Zapadu, s mnoštvom vanjskopolitičkih savjetnika, a ne u ruke jednog čovjeka, piše SkyNews. Nacional

09.09. (13:07)

"Odluka nažalost nije bila moja"

Nestao Putinov liječnik koji je bio upoznat s njegovim zdravstvenim stanjem

Who Is Viktor Trukhin and Where Is He Now? Putin's Top Doctor Is Reported Missing - Biography and Wikipedia — Thedistin

Čelnik vodećeg ruskog Instituta za cjepiva, za kojeg se vjeruje da zna medicinske tajne Vladimira Putina, je nestao. Viktor Truhin (59) nestao je dan prije nego što ga je Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) otpustila zbog navodne prijevare velikih razmjera. Truhin je 11 godina bio direktor Istraživačkog instituta za cjepiva i serume u Sankt Peterburgu. Ovaj pravnik po obrazovanju u potpunosti je upoznat s najnovijim ruskim istraživanjima o razvoju cjepiva, seruma i “bakterijskih pripravaka”. Truhin je napisao oproštajno pismo osoblju svog “jedinstvenog” instituta, najavljujući svoj odlazak i rekavši: “Ova odluka, nažalost, nije bila moja.” Njegove aplikacije WhatsApp i Telegram otvorene su nakratko 5. rujna, ali se on nije javio. Net

 

05.09. (13:00)

Kad ti država postane maćeha

Baltičke zemlje pripremaju nove mjere protiv stanovnika ruske i bjeloruske nacionalnosti

Large rusi

  • Latvijske su vlasti početkom kolovoza objavile kako će od 1. rujna na adrese oko 6000 ruskih državljana s prebivalištem u toj zemlji početi stizati službene obavijesti o potrebi napuštanja latvijskog teritorija. Predviđeni rok za napuštanje Latvije bit će tri mjeseca, a ako ruski državljani u tom roku ne napuste zemlju mogli bi biti prisilno deportirani. Kulminacija je to nedavnog zaoštravanja odnosa baltičkih zemalja prema ruskim i bjeloruskim državljanima koji u njima žive. Odnos baltičkih država prema pripadnicima ruske, ali i drugih postsovjetskih manjina, notorno je kompliciran i problematičan… Latvijska je vlada ujesen 2022. naprasno odlučila ukinuti boravišne dozvole bivšim “ne-državljanima” mlađim od 75 godina koji su u nekom trenutku odlučili uzeti rusko državljanstvo, uz iznimku onih koji do 1. rujna 2023. polože ispit iz latvijskog jezika.
  • Premda latvijski političari tvrde da je odabir ruskog državljanstva predstavljao jasan signal o lojalnosti susjednoj državi, mnogi su ga “ne-državljani” odabrali zbog praktičnih prednosti: od bezviznog režima s Rusijom i Bjelorusijom, preko znatno nižeg starosnog praga za odlazak u rusku mirovinu (osobito za žene), do činjenice da je rusko državljanstvo osiguravalo trajni boravak u Latviji bez polaganja jezičnog ispita… Novosti