Analiza Foreign Policyja: Ujedinjeni narodi kakve poznajemo neće "preživjeti" rat u Ukrajini - Monitor.hr
05.11. (12:00)

"Agregat bez stvarnih ovlasti" činili bi SAD, Japan, Indija, EU, Kina i Rusija

Analiza Foreign Policyja: Ujedinjeni narodi kakve poznajemo neće “preživjeti” rat u Ukrajini

“Zamislimo situaciju: nakon rata u Ukrajini u kojem su obje strane upotrijebile nuklearno oružje kako bi se trebao graditi (novi) svjetski poredak?”, pita se ugledni Foreign Policy u svojoj analizi i zaključuje da će Ujedinjeni narodi kakve poznajemo “teško preživjeti Putinovu invaziju”. Napoleonski ratovi doveli su do velikog Bečkog kongresa, Prvi svjetski rat vodio je do Lige naroda, Drugi svjetski rat do Ujedinjenih naroda, zatim do Svjetske banke i MMF-a, NATO-a i drugih regionalnih saveza. Konačna pretpostavka je da postojeći UN, 75 godina star sustav, više nije u stanju odgovoriti na brojne probleme s kojima se suočava međunarodna zajednica. Grozna krvoprolića i svakodnevni teror moraju natjerati državnike da se pozabave neuspjehom koji se više ne da ignorirati. Jutarnji


Slične vijesti

Utorak (20:00)

Putinovi planovi siju strah

Nije zima ono najgore, i Ukrajinci i Rusi strahuju od proljeća

Pripremaju li Rusi masovnu ofenzivu? Smrt ministra Bjelorusije jako je čudna i bitna

Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori zadnjih tjedana najavljuju veliku rusku proljetnu ofenzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tijek rata, već ga i dokončati. I mediji naklonjeni Ukrajini spominju mogućnost da bi ruska proljetna ofenziva mogla ozbiljno ugroziti ukrajinske obrambene mogućnosti. Stoga pozivaju Zapad da im isporuči puno više oružja, streljiva i vojne opreme nego dosad.  Najveći ruski problem je što bi glavni adut proljetne ofenzive trebala biti masovnost. A da bi to ostvarili, trebaju oformiti ogromne pričuvne postrojbe veličine između milijun i dva milijuna vojnika. Ukrajinski Glavni stožer tu brojku povećava na pet milijuna. Tvrdnju temelje na dokumentu “Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini” koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Stoga ne čudi što se Rusijom širi panika da će, najvjerojatnije nakon pravoslavne nove godine (14. siječnja), Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Index

Utorak (09:00)

Ko to more platit?

“Maršalov plan” nije čarobna riječ u Kijevu: Tko će i kako obnavljati Ukrajinu nakon rata

Як українські міста постраждали від російського вторгнення та що потрібно для їх відбудови

Procjenjuje se da, ako se zbroje isporuke naoružanja, krediti i humanitarna pomoć, koji su do sada stigli u Ukrajinu, onda su EU, SAD i druge zemlje već potrošile više od 90 milijardi eura. Kako se čulo potkraj listopada u Berlinu, na stručnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, Ukrajina poručuje da joj je za preživljavanje ove zime, za grijanje, struju i vodu potrebno 4-5 milijardi dolara mjesečno. Prema tadašnjem stanju, procijenjeno je da je uništeno oko 130.000 kuća, a djelomično ili potpuno je uništeno i 2.400 škola i 400 poduzeća. Uništene su i brojne prometnice, željeznička infrastruktura, mostovi i još mnogo toga. Ukrajinski premijer Denis Šmihal procjenjuje da bi za „novi Marshalov plan“ za obnovu bilo potrebno oko 750 milijardi američkih dolara. Gospodarski pad je iznosio 30 posto, uz inflaciju od 26 posto. Lupiga

Ponedjeljak (09:00)

I mir košta

Rusija: Koliko je realno plaćanje odštete Ukrajini

Rezolucije Opće skupštine UN-a nisu pravno obvezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice. To izražava političku namjeru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna popravi tu štetu. Pravno obvezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao donijeti Međunarodni kazneni sud koji može suditi pojedince za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije. Konfisciranje ruske imovine kao reparacije nije moguća bez pravnog temelja. Ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično s pravne točke gledišta, no malo je vjerojatno da bi Rusija pristala na takav Mirovni ugovor. DW

Nedjelja (16:00)

Vlasti u Astani ne podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu

Dok u Moskvi sve češće spominju Kazahstan, mnogi se prisjećaju zlokobnih Putinovih riječi iz 2016.

Karta Kazahstana i okolnih zemalja - kartu Kazahstan susjednih zemalja (Srednja Azija - Azija)

Rusija odavno svojata sjever Kazahstana, a 2022. problemi su eskalirali jer Astana ne podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Vladimir Putin je – ali to je prošlo ispod radara – još prije šest godina rekao da “Kazahstanci nikada nisu imali državnost prije raspada Sovjetskog Saveza”, a u prosincu 2021. Vjačeslav Nikonov, predsjednik Odbora za obrazovanje i znanost u ruskoj Dumi, također je zaključio da Kazahstan “jednostavno prije nije postojao”. “Sjeverni Kazahstan uopće nije bio naseljen. Etnički Kazahstanci su postojali, ali puno dalje, prema jugu. Teritorij Kazahstana veliki je dar Rusije i Sovjetskog Saveza”, rekao je Nikonov na državnoj televiziji. Sredinom godine na gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je u razgovoru s Putinom odbacio i osudio priznanje paradržavnih tvorevina Luhansk i Doneck, okupiranih dijelova Ukrajine. Službeno, rusko-kazahstanski odnosi su korektni, ali u stvarnosti Moskva sve jače stišće, a Kazahstan, bogat naftom i uranom, nastoji se osloboditi tog zagrljaja koji guši. Jutarnji

Nedjelja (11:00)

Putin je uveo neofašističku ideologiju rusizma

Oleksandr Levčenko: “Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko su suvremeni Führer i Duce”

BIVŠI UKRAJINSKI AMBASADOR, LEVČENKO: 'Panika u Kremlju zbog priprema za povratak Krima Ukrajini' | Slobodna Bosna

“Moskva je u glave ruskih građana utuvila nekakvu njihovu posebnost i misiju koju oni navodno moraju pokazati cijelom svijetu. To je vrlo blizu koncepcije nebeskog naroda i moralne i kulturne dominacije nad susjednim nacijama, što su izmislili ruski šovinisti. U razumijevanju ove ideologije to znači da ovi narodi moraju biti pokoreni. Ustvari, to je čisti fašizam – kad svoj narod staviš puno iznad svih ostalih, a svi drugi moraju biti pokoreni vojno (agresivni ratovi), politički (pripajanja tuđih teritorija Ruskoj Federaciji) i kulturno (potpuna rusifikacija i nametanja korištenja ruskog jezika i sustava vrijednosti). Jedan od ideologa ruskog fašizma je filozof Aleksandar Dugin, koji se nedavno usudio poslati skrivenu prijetnju Putinu nakon što je ruska vojske izgubila ukrajinski grad Herson. Sada je Dugin u Moskvi organizirao tzv. ‘kulturni front’ s ciljem ‘borbe s antiRusijom unutar Rusije’”, piše bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko. Nacional

Subota (18:00)

Znakoviti datum invazije: za 24. veljače bio dogovoren test mreže preko koje bi se Ukrajina i Moldavija odvojile od Rusije i Bjelorusije

Moskva i ovaj put koristi energiju kao oružje: Moldaviju guta mrak

MOLDAVIJA U MRAKU: Gradovi u kolapsu, ne rade semafori, prodavnice zatvorene, nema interneta... KRIVI IM RUSI! (FOTO) | Happy BSC portal

Gotovo preko noći Moldavija je morala početi kupovati oko 80 posto električne energije i polovicu prirodnog plina iz Europe, što predstavlja najoštriji i najbolniji prijelaz s ruskih na zapadne opskrbe energijom koji je doživjela bilo koja zemlja bivšeg sovjetskog bloka. Europska unija poručila je da će pomoći s financiranjem, ali novac nije jedini problem. Kabel od 400 kilovolti iz Rumunjske, preko kojeg zemlja sada ostvaruje većinu svojih energetskih veza s obje strane granice s Ukrajinom, prolazi kroz elektranu u Pridnjestrovlju (Transnistriji), separatističkom proruskom teritoriju koji se odcijepio od Moldavije uz pomoć ruskih snaga 1992. godine. Cijena plina za potrošače porasla je čak šest puta u godinu dana, a obitelji sada troše od 70 do 75 posto prihoda samo na režije. Jutarnji

Subota (14:00)

Finski poučak

Vojni analitičari: Unatoč zimi Ukrajinci bi trebali nastaviti s preciznim dalekometnim napadima

23863333

Unatoč zimskim uvjetima ratovanja ukrajinska bojišnica i dalje je vrlo aktivna, a ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Wallace tvrdi da Ukrajinci sad nipošto ne smiju stati: “S obzirom na prednost koju Ukrajinci imaju u opremi, obuci i kvaliteti osoblja u odnosu na demoralizirane, loše obučene i opremljene Ruse, bilo bi u interesu Ukrajine da zadrži zamah tijekom zime.” Mark Kimmitt, umirovljeni brigadni general američke vojske, smatra kako ne smiju prestati precizni dalekometni napadi na ruska skladišta streljiva, zapovjedne centre i opskrbne rute. “To će spriječiti Rusiju da obnovi borbene kapacitete čak i nakon dolaska novomobiliziranih vojnika i iranskih dronova.” U poznatom Zimskom ratu 1939./40. Finci su na -40 C stupnjeva uništavali sovjetske poljske kuhinje, gađali Sovjete dok su se grijali oko vatre, likvidirali ih masovno snajperima iz šuma, a svima koji su tvrdili da će “Crvena armija za sedam dana u Helsinkiju pojesti sladoled” zapjevali su: “Njet Molotov” Slobodna

Subota (09:00)

Dream Krim

Kakve su šanse da Ukrajina vrati Krim i zašto je taj poluotok toliko važan Rusiji

Rusi postigli jedan od važnih ciljeva! Anektirani Krim povezan je kopnenim koridorom s Donbasom - Novi list

Nekad smatran biserom Ruskog Carstva, ovaj strateški važan teritorij na Crnom moru ima dugačku povijest, uključujući otpor nacistima u Drugom svjetskom ratu i nedavnu aneksiju koju je pokrenuo Vladimir Putin 2014. Zamjenik ukrajinskog ministra obrane Volodimir Havrilov rekao je da bi ukrajinske snage mogle ponovno zauzeti Krim do kraja prosinca, a da će rat s Rusijom biti gotov do proljeća. Također je istaknuo da je vraćanje Krima samo pitanje vremena, dodajući da bi ovom cilju mogao pomoći neke nepredviđeni događaj u Rusiji, poput iznenadnog pada Putinovog režima. “Krim je jako velik dio ruske povijesti i Rusija nikad nije osjećala da Krim nije dio njezina teritorija. Iz vojne perspektive gledano, uključujući američke vojne autoritete, šanse da Ukrajina ikad više vrati Krim su vrlo, vrlo male”, smatra umirovljeni zapovjednik britanskih zračnih snaga Sean Bell. N1

23.11. (19:00)

Ako izdrže 6 mjeseci na bojištu, bit će pomilovani

Jevgenij Prigožin leti u udaljene ruske zatvore kako bi regrutirao osuđenike

Video Reveals How Russian Mercenaries Recruit Inmates for Ukraine War - The New York Times

Plaćenička skupina Wagner, usko povezana s Kremljem, regrutirala je oko 23.000 osuđenika i poslala ih da se bore u Ukrajini, piše The Telegraph. “Podaci pokazuju da se broj osuđenika nikada prije nije tako naglo smanjio, čak ni za vrijeme amnestije”, ističe Mediazona, ruska web stranica koja djeluje u egzilu. U ruskim zatvorima i dalje kaznu služi oko 325.000 muškaraca. Osuđenicima u dobi od 22 do 50 godina koji se prijave obećana su pomilovanja u zamjenu za šestomjesečni boravak na ratištima u Ukrajini. Zatvorenici se prvo šalju u kampove za obuku koja obično traje nekoliko tjedana, a nakon toga kreću na bojišnicu u istočni Donbas u Ukrajini. “Ako pokušate pobjeći ili samo pomislite na predaju, bit ćete ubijeni”,  upozorava ih šef Wagnera Jevgenij Prigožin u motivacijskom govoru. Jutarnji

23.11. (14:00)

Pol kile streljiva molim i dvije granate za HAMARS. Može na 6 rata?

NATO na prekretnici: “Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene”

Amerikanci Kijevu šalju novu pomoć. Stiže još dalekometnih sustava HIMARS, ali i precizne navođene granate - Novi list

Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji