Anomalije u CERN-u: Jesu li "pingvinski raspadi" put do nove fizike? - Monitor.hr
Jučer (18:00)

Kad čestice odbiju poslušnost

Anomalije u CERN-u: Jesu li “pingvinski raspadi” put do nove fizike?

Eksperiment LHCb u CERN-u otkrio je odstupanja u raspadu B-mezona koja prkose Standardnom modelu fizike. Analizom rijetkih “elektroslabih pingvinskih raspada”, znanstvenici su uočili nepravilnosti s pouzdanošću od četiri standardne devijacije. Ovo sugerira postojanje nepoznatih sila ili čestica, poput leptokvarkova, koje bi mogle objasniti tamnu tvar i gravitaciju. Iako je za službeno otkriće potreban “zlatni standard” od pet sigma, golemi novi skupovi podataka prikupljeni nakon 2018. godine mogli bi uskoro potvrditi revoluciju koja će iz temelja promijeniti naše razumijevanje svemira. Bug


Slične vijesti

04.08.2025. (08:00)

Jer očito nije dovoljno što svemir postoji – sad to moramo i objasniti

Antimaterija u kvantnoj paučini: CERN stvorio prvi “antikubit”

Znanstvenici u CERN-u prvi su put uspjeli zadržati antiproton u kvantnom stanju superpozicije čak 50 sekundi, stvarajući tako prvi “antikubit”. Ovaj proboj omogućuje desetke puta preciznija mjerenja magnetskog momenta antiprotona i potencijalno otkriva razliku između materije i antimaterije – ključnu za razumijevanje zašto svemir nije nestao odmah nakon Velikog praska. Novi sustav BASE-STEP omogućit će sigurniji transport antimaterije u tiša okruženja, gdje se nadaju otkriti zašto smo uopće ovdje. Spoiler: možda zato što antimateriji nije bilo do druženja. Index

04.04.2025. (15:00)

Njihov mali Svemir

CERN radi na još većem sudaraču čestica, bio bi dug oko 90 kilometara

Ovaj planirani nasljednik Velikog hadronskog sudarača (LHC) trebao bi imati opseg 91 km i bio bi više od tri puta veći od trenutačnog LHC-a. Budući kružni sudarač trebao bi, nadaju se u CERN-u, odgovoriti na neka od najvećih pitanja moderne fizike, uključujući prirodu tamne tvari, svojstva Higgsova bozona i asimetriju između materije i antimaterije. Procijenjeni trošak prve faze iznosi 15 milijardi švicarskih franaka, a izgradnja bi mogla započeti početkom sljedećeg desetljeća. Predviđa se da bi započela s radom za otprilike 15 godina. Bug

31.10.2017. (22:14)

U elitnom društvu

Što će Hrvatskoj donijeti ulazak u organizaciju za nuklearna istraživanja?

Hrvatska je napokon ušla u prvu fazu pregovora za pridruživanje CERN-u, Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja koja upravlja najvećim svjetskim laboratorijem za fiziku elementarnih čestica. Članstvo u CERN-u koje košta milijun franak godišnje, nije može biti odličan vjetar u leđa tehnološko-gospodarskom razvoju zemlje. Tvrtke iz zemalja članica imaju se pravo javljati na nebrojene natječaje za izvedbu dijelova najnovije opreme i njeno održavanje i sudjelovati u razvoju tehnologije. Jugoslavija je bila jedna od osnivačica CERN-a 1954. godine i još ondje rade dijelovi proizvedeni u Radi Končaru. Novi list

20.03.2016. (23:33)

Očima znanstvenika

Devet najboljih znanstvenih profila na Instagramu

Ljubitelji svemira i zaljubljenici u znanost zahvaljujući Instagramu mogu uživati u fotografijama svemirskih misija i planeta te pratiti znanstvena otkrića. Instagram profili NASA-e, Medicinske škole Harvard, CERN-a, MIT-ja, Rovera Curiosity, General Electrica s njihovim najnovijim otkrićima te Znanstvenog muzeja u Londonu neki su od najpopularnijih profila povezanih sa znanošću koji svakodnevno nude zanimljive i jedinstvene fotografije zajedno s novostima iz svijeta znanosti. CNN

11.08.2015. (23:57)

Hram znanosti

Put u središte CERN-a

Želite li odati priznanje jednoj od rijetkih preživjelih manifestacija čovjekova duha – dobroj, staroj znanosti – i otići na svojevrsno “znanstveno hodočašće” u jedan od njezinih “hramova”, onda se posjet Europskom centru za nuklearna istraživanja u blizini prekrasnoga ženevskog jezera, na samoj granici Švicarske i Francuske, čini pravim izborom. Ako je duh čovječanstva ostao negdje sačuvan u zamjetnijem obliku, onda se on svakako nalazi u entuzijazmu znanstvenika (mahom fizičara) koji ga danas redovito pohode. H-alter

14.07.2015. (19:57)

Nove granice

CERN-ovi znanstvenici otkrili novu česticu

Znanstvenici koji rade na CERN-ovom Velikom hadronskom sudaraču (LHC) otkrili su novu česticu pentakvark. Da ona postoji prvi se put predvidjelo ’60-ih, ali, slično kao i Higgsov bozon prije njega, i pentakvark je desetljećima mučio znanstvenike, sve do ovog otkrića. “Čini se da je već sama riječ ‘pentakvark’ prokleta na neki način, jer bilo je već toliko otkrića koja su opovrgnuli novi rezultati koji su onda pokazali da su prethodni zapravo samo fluktuacije”, kazao je Patrick Koppenburg, koordinator za LHC. BBC, Index

16.02.2015. (15:03)

Veliki hadronski sudarač u CERN-u mogao bi ove godine otkriti novu česticu, još važniju od Higgsova bozona – supersimetričnu česticu