Banke pooštrile uvjete: Za 7.000 kuna plaće može se dobiti 50.000 eura kredita - Monitor.hr
10.09.2018. (14:30)

Banke pooštrile uvjete: Za 7.000 kuna plaće može se dobiti 50.000 eura kredita

Država je izmjenom Ovršnog zakona država povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe pa će kupci nekretnina, uključujući one koje subvencionira država, teže doći do kredita. Npr. bračni par koji zajedno ima 8.000 kuna mjesečnih prihoda do ove je godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina. Od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1.860 kuna – za što se mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina.


Slične vijesti

18.10. (13:00)

Samo da se zna

Grubišić o subvencijama za stan: To ne daje vlada, nego drugi porezni obveznici koji možda ne mogu do kredita

O vladinim mjerama pomoći za kupnju manjih stanova mladima financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da Vlada sa subvencijama samo dolijeva ulje na vatru. “Koliko mi je poznato, odabrano je 17-18 tisuća kredita uz takvu vrstu intervencije. Vlada je transmisijski organizam. Pomažu drugi porezni obveznici koji možda nisu kreditno sposobni da bi digli kredit za stan. Nerijetko imamo taj scenarij gdje oni koji se nameću kao spasitelji su bili najveći kontributori problemu. Evo sad imamo ograničavanje cijena goriva. Umjesto arbitrarnog ograničavanje cijena, i kad vidite da 60 posto ide državi, možda da se država odrekne svog dijela. Ipak imamo bar jedan dio državne potrošnje koji je upitan i nesuvisao.” N1

17.10. (12:00)

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list

04.02. (22:30)

Novaca kao snijega u Alpama!

Udruga franak o presudi Ustavnog suda: 70.000 hrvatskih obitelji može od banaka tražiti povrat 10 milijardi kuna

Glavni rezultati presude Ustavnog suda o kreditima u francima:

1. 125.000 potrošača koji su imali CHF kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima.

2. 70.000 ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite trebaju bez ikakvih čekanja i kalkulacija tužiti banke i sudski zatražiti preplaćene iznose kredita. Sa zateznim kamatama banke im duguju oko 10 milijardi kuna. Ipak, 55.000 ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati na odluku Suda EU po predmetu C-567/20, nakon čega će nedvojbeno biti utvrđena prava potrošača nakon konverzije CHF kredita.

3. Svakome tužitelju pripada između 50% i 80% kunskog iznosa realiziranog kredita.

27.08.2020. (20:00)

Nove odgode ili restrukturiranja?

Ističe period “posebnih statusa” kredita u bankama, prijeti novi val blokiranih

No, koliko će toga ostati stabilno, a koliko će kredita morati otpisati, još se ne izjašnjavaju. Sve to prijeti novim blokadama za dužnike, tvrtke i građane koje je kriza pogodila, ali i neželjenim scenarijem da banke te loše plasmane, kao što su i do sada radile, prodaju dalje agencijama za naplatu potraživanja. S druge strane, iako kamate nikad nisu bile niže, novi krediti sve se teže dobivaju: banke su postrožile procedure odobravanja, da si valjda, uz ove postojeće poluproblematične partije, ne navuku i nove. Novi list

 

12.08.2020. (17:30)

Scheiße

Korona može biti smrtonosna i za banke

Jedna od posljedica korone biti će velik broj kredita koji neće moći biti vraćeni. U slučaju da se gospodarstvo brzo oporavi, oko 6% volumena poslovnih kredita morat će biti otpisano kao gubitak, a ako se nevolje nastave – čak 28%. Gubitak banaka mogao bi biti 127 milijardi eura, u najgorem čak 627 milijardi. Najteže će pogođene biti ‘slabe’ među bankama, primjerice lokalne štedionice. Procjenjuje se kako bi do kraja slijedeće godine preko 20.000 tvrtki u Njemačkoj moglo nestati u stečaju. DW

31.07.2020. (01:00)

Život na veresiju

Iako su iznosi kredita za stanovništvo porasli u svibnju, očekuje se slabljenje potražnje

Prema valutnoj strukturi, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva u svibnju se zadržao na 54,4 posto, kao i u travnju. Kunski krediti stanovništvu krajem svibnja iznosili su 73,1 milijardu kuna, uz usporavanje godišnje stope rasta na sedam posto, u odnosu na 8,2 posto u travnju… RBA-ovi analitičari očekuju da će, s obzirom na narušeni optimizam, očekivanja i pogoršanja na tržištu rada te više averzije prema riziku, potražnja za kreditima idućih mjeseci oslabjeti. Tportal

27.05.2020. (16:30)

Zaduživanje kao luksuz

Banke postrožuju kriterije: Građani će do kredita dolaziti teže nego dosad

Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita. Novi list

14.12.2019. (16:30)

Hrvatska pozitivna banka

Cijene stambenih kredita ispod 3 posto, ali negativne kamate – nisu moguće

Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj dosegnule su rekordno niske razine s prosječnih 2,8 posto kamata, pa se Slobodna Dalmacija zapitala je li moguće da krediti zarone u minus, u negativne kamate. Da bi se to dogodilo trebala bi se ispuniti tri preduvjeta – monetarna ekspanzija Europske središnje banke trebala bi se pojačati toliko da referentne kamate padnu još dublje u minus; rizik hrvatske države trebao bi se smanjiti toliko da prinosi na obveznice postanu negativni; nakon uvođenja eura svi troškovi rizika trebali bi pasti na razine najrazvijenijih zemalja.

02.07.2019. (13:00)

HPB smanjila kamate na kredite: Stambeni od 2,90%, nenamjenski 5,25%