• 14.05. (07:30)

    Namjenska pravila

    HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

    HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna

    04.05. (12:30)

    Banke pooštrile kriterije

    Građani s prosječnom plaćom odsad za 30-ak posto manje kreditno sposobni

    Neke banke počele su primjenjivati preporuke HNB-a da za gotovinske kredite u obzir uzimaju iste kriterije kao za stambene. Lani su ti kriteriji pooštreni zbog izmjena Ovršnog zakona, pa je sad zaštićena četvrtina, a ne kao prije, trećina plaće. Građani s prosječnom plaćom tako će, osim stambenih, i za uzimanje nenamjenskih kredita biti za 30-ak posto manje kreditno sposobni u odnosu na prošlu godinu. HRT

    23.04. (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    10.09.2018. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    10.09.2018. (14:30)

    Banke pooštrile uvjete: Za 7.000 kuna plaće može se dobiti 50.000 eura kredita

    Država je izmjenom Ovršnog zakona država povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe pa će kupci nekretnina, uključujući one koje subvencionira država, teže doći do kredita. Npr. bračni par koji zajedno ima 8.000 kuna mjesečnih prihoda do ove je godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina. Od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1.860 kuna – za što se mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina.

    18.01.2018. (22:35)

    Tri frtalja kruha

    Banke sve teže daju kredite građanima – ne mogu ovršiti cijelu plaću

    Poslovne banke od početka ove godine češće odbijaju klijente koji traže kredit, a HNB objašnjava da je prošle godine promijenjen Ovršni zakon u korist dužnika pa se, u slučaju poteškoća s otplatom, građanima s plaćom manjom od prosjeka (5.960 kuna) ne može više ovršiti tri četvrtine plaće, nego jedna četvrtina. Novom listu iz poslovnih banaka potvrđuju da će se primjenom novih zakonskih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće. Računica je npr. da ako je plaća nekome 5.200 kuna, zaštićeni dio je 3.900 kuna, a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 1.300 kuna itd.

  • 14.05. (07:30)

    Namjenska pravila

    HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

    HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna

    04.05. (12:30)

    Banke pooštrile kriterije

    Građani s prosječnom plaćom odsad za 30-ak posto manje kreditno sposobni

    Neke banke počele su primjenjivati preporuke HNB-a da za gotovinske kredite u obzir uzimaju iste kriterije kao za stambene. Lani su ti kriteriji pooštreni zbog izmjena Ovršnog zakona, pa je sad zaštićena četvrtina, a ne kao prije, trećina plaće. Građani s prosječnom plaćom tako će, osim stambenih, i za uzimanje nenamjenskih kredita biti za 30-ak posto manje kreditno sposobni u odnosu na prošlu godinu. HRT

    23.04. (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    28.01. (13:00)

    Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

    Iscrpnije...
    21.01. (22:00)

    Hrvati opet sve češće podižu kredite, podsjeća na 2008. godinu. Krediti stanovništvu iznose 124,4 milijarde kuna

    Iscrpnije...
    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    28.12.2018. (10:00)

    Hrvati dižu ogromne kredite s visokim kamatama na duge rokove, guverner zabrinut

    Iscrpnije...