Bartova vizija baleta ‘Romeo i Julija’ 19. ožujka premijerno u zagrebačkom HNK
Balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva premijerno će biti izveden u subotu, 19. ožujka u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Riječ je o šestom baletnom uprizorenju najpoznatije ljubavne priče tragičnoga završetka u našoj kazališnoj kući, ovaj put u koreografiji i režiji francuskoga umjetnika iznimne reputacije Patricea Barta, koji je mnogim svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama. Kao dugogodišnji prvak Baleta, koreograf i baletni pedagog pariške Opere, uveliko je zaslužan za reputaciju toga velikog baletnog kazališta te je svojim radom utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike, u svojoj zemlji, ali i diljem svijeta. U predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom, koji osobito vodi računa o karakterizaciji likova, sudjelovat će solisti i ansambl Baleta HNK uz pratnju Orkestra Opere zagrebačkoga HNK. Uvrštavanjem u repertoar ovoga djela inspiriranoga jednom od najslavnijih tragičnih drama, naše se kazalište pridružuje obilježavanju 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea.
Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja.
Tema vječnog umjetničkog djela Romeo i Julija su ljubav, religija, smrt, ali i snaga, mržnja, suparništvo, seksualnost i moć, kompleksnost ljudskih odnosa i njihovih motivacija; piše Patrice Bart u povodu premijere, nastavljajući, Julija vjeruje u privid kako vlada svojim životom, ali ona pada kao prva žrtva vezana s Romeom koji predstavlja sladak okus zabranjena voća. Oni su spleteni u mrežu ljubavi i smrti. Povratak u Shakespeareov svijet posredstvom plesne umjetosti je tjelesna i intelektualna plovidba. Oslanjajući se na glazbu Prokofjeva, ta plovidba je umjetnčki izazov za svakog koreografa.
Izvedbom baleta ravnat će maestro Nikša Bareza. U predstavi nastupaju: Iva Vitić Gameiro, Andrea Schifano, Natalia Horsnell, Guilherme Gameiro Alves, Tomislav Petranović, Duilio Ingraffia, Azamat Nabiullin, Andrej Barbanov, Miruna Miciu, Takuya Sumitomo, George Stanciu, George Baldovin, Simon Yoshida, Svebor Svečak, Milka Hribar Bartolović, Andrej Izmestjev, Kornel Palinko i mnogi drugi.
Romeo i Julija nije romantičan balet, kakvi su Giselle ili Silfida, no nije ni veliki klasični balet kakve je stvarao slavni i do danas citirani koreograf Marius Petipa u svojim djelima poput Bajadere ili Labuđega jezera. Dokaz tomu je i činjenica što svi koreografi koji se prihvaćaju rada na tim velikim klasičnim baletima ne mogu zanemariti izvornik, dok isti postupak kada se radi o baletu Romeo i Julija nije obavezan. Svaki koreograf koji kreira balet Romeo i Julija donosi svoju viziju i svoju verziju Shakespeareova djela savršeno dopunjenoga Prokofjevljevom glazbom.