Baterije kod električnih automobila više se ne kvare kao nekad - Monitor.hr
18.05. (17:00)

I to su popravili

Baterije kod električnih automobila više se ne kvare kao nekad

Prije deset godina kvarovi baterija kod električnih automobila i plug-in hibrida bili su posebno alarmantni. No vremena se mijenjaju… Sada studija koju je proveo Recurrent pokazuje da se litij-ionska baterija u električnom automobilu vrlo rijetko kvari i da, kada se dogodi, popravke uglavnom pokrivaju jamstva. U nekim slučajevima, jamstvo se produljuje do 8 godina i to vam daje povjerenje pri kupnji jednog od ovih vozila. Razlog za manjak brige je evolucija baterijskih paketa, koji su već 2015. otkazivali u samo 1,6% slučajeva, u usporedbi sa 7,5 odnosno 3,9% zamjena koje su bile potrebne 2011. odnosno 2014. godine. Revija HAK


Slične vijesti

Subota (10:00)

Svaka baterija je dobra

Raos: Teoretski gledano – najbolje su baterije temeljene na vodiku, potom litiju pa – aluminiju

Zašto? Zbog prvog Faradayevog zakona elektrolize. On kaže da je količina metala (zapravo, bilo čega) izlučenog na elektrodi (u slučaju metala na katodi) proporcionalna njegovoj ekvivalentnoj težini. Treba samo pogledati u Periodni sustav elemenata pa vidjeti da će naboj od 96 487 C izlučiti jedan gram vodika, 7 grama litija ili 27/3 = 9 grama aluminija. To bi značilo da se u gramu vodika može uskladištiti sedam puta više naboja nego u gramu litija, a devet puta više nego u gramu aluminija.

Istina, litij je po sposobnosti skladištenja naboja nešto bolji od aluminija (Li:Al = 7:9), ali je aluminij mnogo jeftiniji i dostupniji od litija. Zašto onda ne raditi aluminijske umjesto litijskih baterija? Za aluminijsku ili, točnije, aluminij-zračnu bateriju treba alkalni elektrolit, koncentrirana natrijeva lužina, a aluminij s lužinom reagira burno, uz razvijanje vodika. Nekako ga treba zaštititi – a upravo se o tome radi, o novoj vrsti zaštite koju su iskušali kineski znanstvenici. Nenad Raos za Bug.

02.06. (14:00)

I baterije doživljavaju "željezno" doba

Razvili novu vrstu katodnog materijala od željeza za izradu litij-ionskih baterija

To bi zamijenilo skuplje i rijetke metale poput kobalta i nikla i otvorilo put za jeftinije, sigurnije i održivije baterije s većom gustoćom energije. S obzirom na to da koristimo željezo, čija cijena može biti manja od jednog dolara po kilogramu te male frakcije nikla i kobalta, koji su nezamjenjivi u trenutnim visokoenergetskim litij-ionskim baterijama, cijena naših baterija potencijalno je mnogo niža. Ova promjena ne mijenja osnovni rad baterija, na primjer, tijekom pražnjenja, litijevi ioni kreću se kroz elektrolit od anode do katode na bazi željeza i obrću tijekom ponovnog punjenja. Katoda na bazi željeza obećava veću gustoću energije, veću sigurnost (stabilnija je) i nižu cijenu. Revija HAK

09.05. (14:00)

Bitno da ne presuše

Kinezi pripremaju baterije s vodom: Kažu da su bolje od litij-ionskih

Vodene baterije koriste vodu kao otapalo za elektrolite, čime se povećava njihova sigurnost. Tradicionalne litij-ionske baterije imaju visoku gustoću energije, ali je njihova sigurnost ugrožena zbog zapaljivih organskih elektrolita, komponente koja omogućuje punjenje i pražnjenje baterije. Međutim, one općenito imaju manju gustoću energije zbog ograničene topljivosti elektrolita i niskog napona baterije. Sada su znanstvenici u Kini razvili vodenu bateriju visoke gustoće energije koja se temelji na prijenosu više elektrona halogena. Testirali su svoj elektrolit s vanadijevom anodom te otkrili da se životni ciklus baterija može produljiti na 1000 ciklusa, pokazujući značajnu stabilnost. Znanstvenici su također spomenuli da je energetska gustoća njihovih baterija čak premašila gustoću nekih čvrstih materijala i mogla bi se po cijeni usporediti s tradicionalnim litijevim baterijama. Revija HAK

03.05. (13:00)

To ti je mašina

Kinezi imaju prvi veliki brod na baterije: Njihov kapacitet je veći od 50.000 kWh

Najveći električni kontejnerski brod na svijetu krajem prošlog mjeseca isplovio je na prvo putovanje iz luke u Šangaju u Kini. Sada je brod počeo redovito opsluživati nekoliko lučkih gradova duž obale ove zemlje. Brod Greenwater 01 pripada logističkoj tvrtki Cosco i duljine je 119,8 metara i širine 23,6 metara. Brod ima ukupni kapacitet baterije veći od 50.000 kWh kroz zamjenjive kutije za baterije koje su dizajnirane kao spremnici i postavljene na palubu. Ukupno ima mjesta za 36 kutija za baterije koje sadrže litij-željezne fosfatne (LFP) baterije. Kada je brod u luci, kutije za baterije mogu se istovariti i zamijeniti napunjenim baterijama. To skraćuje vrijeme punjenja broda. Plovilo pokreću dva elektromotora snage po 900 kW, a najveća brzina je 19,4 km/h. Osim 36 kutija za baterije, brod također utovaruje 700 standardnih kontejnera. Revija HAK

26.04. (14:00)

U teoriji lijepo zvuči, malčice je drukčije u praksi

Baterija koju pokreće mikroskopska crna rupa

Kako napraviti bateriju, što tanju i što većeg kapaciteta sa što manjim ugljičnim otiskom, pitanje je koje zaokuplja pažnju istraživača širom svijeta. Snaga crnih rupa mogla bi se iskoristiti za proizvodnju čiste energije, tvrde dvojica fizičara, prema Reissner–Nordströmovoj metrici, rješenju Einsteinovih jednadžbi polja ili opće teorije relativnosti. Haug i Spavieri vjeruju da se takva baterija “ne bi urušila u veću crnu rupu jer bi elektromagnetsko odbijanje neutraliziralo silu gravitacije.” Iako ništa ne može pobjeći iz crne rupe, sićušna crna rupa mogla bi uništiti drugu, što bi oslobodilo određenu količinu energije. A baterija teška jedan kilogram mogla bi generirati 470 milijuna puta veću energiju od litijeve baterije od 200 kilograma, kažu istraživači koji priznaju da bi to bio ogroman tehnološki skok za koji još nismo spremni. Bug

23.04. (16:00)

Samo da se toliko brzo ne prazni

Baterija koja se puni u nekoliko sekundi: Korejci su razvili sustav s velikim potencijalom i za električna vozila

Natrij-ionski elektrokemijski uređaji za pohranu energije privlačniji su od tradicionalnog litij-ionskog elektrokemijskog pohranjivanja energije. Pod vodstvom profesora Jeung Ku Kanga s Odjela za znanost o materijalima i inženjerstvo, istraživački tim integrirao je anodne materijale koji se obično koriste u baterijama s katodama prikladnim za superkondenzatore. Kombinacija je omogućila bateriji da postigne visoke kapacitete skladištenja te brze stope punjenja i pražnjenja. Studija pokazuje da baterija može biti održiva alternativa litij-ionskim baterijama. Revija HAK

11.03. (23:00)

Treba to i nositi

Prosječna litij-ionska baterija sadrži oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kilograma kobalta i 5,9 kilograma litija

Ako se ne recikliraju, ovi metali idu u otpad. To je još i oko 80 kg bakra te oko 30 kg grafita za ukupnu masu od nekih pola tone (za prosječni električni automobil). Premda se predviđa da će litij-ionska baterija sadržavati manje metala 2030. godine, recikliranje tih materijala i dalje će biti važno kako bi se održao korak s rastućom globalnom potražnjom za litij-ionskim baterijama. Ili ćemo dobiti neku novu tehnologiju. Revija HAK

10.01. (12:00)

Microsoftova AI formula

Umjetnom inteligencijom u rekordnom roku razvili novi materijal za bateriju

Microsoft tvrdi kako je uz pomoć umjetne inteligencije kreirao novu kemiju baterija za električne automobile sa 70 posto manje litija. Upotrijebili su Azure za procjenu svih elemenata za koje je mislio da bi mogli biti zamjena za litij, a iz tog je algoritma predložio 32 milijuna potencijalnih anorganskih materijala. Zatim je od sustava zatraženo da eliminira sve kombinacije koje su bile nestabilne, one koje su bile previše reaktivne i, konačno, filtrirao je rezultate. Od 32 milijuna potencijalnih kemikalija suzili su popis na 23, od kojih je pet poznato već otprije. Sintetizirali su kombinaciju koja uključuje manje količine litija i natrija. No, nova baterija još je u ranoj fazi i tek ju treba optimizirati. Revija HAK

16.12.2023. (19:00)

Dosad što smo znali o tim rupama je samo da su crne

Crne rupe kao baterije i dobivanje vode iz zraka

Gravitacijska sila crnih rupa toliko je jaka da joj ništa ne može pobjeći; znači li to da bi njihovu ogromnu snagu jednoga dana mogli koristiti kao izvor energije? Teoretski i to je moguće, tvrde kineski znanstvenici. Oni u radu koji objavljuje časopis Physical Review D nude ne samo jedan, nego dva načina na koji bi se crne rupe jednom mogle koristiti kao izvor energije. U prvom hipotetskom scenariju oni bi u crnu rupu ubrizgavali masivne, električki nabijene čestice sve dok ona ne počne odbijati sve dodatne naboje. U skladu s Einsteinovom teorijom opće relativnosti, koja kaže da se masa može tretirati kao ekvivalent energiji, raspoloživa energija crne rupe bila bi iz kombinacije električnih naboja ubrizganih u njega kao i mase tih električnih naboja. Istraživači su izračunali da bi baterije crnih rupa mogle pretvoriti oko četvrtinu unesene mase u energiju u obliku električnog polja. Time bi učinkovitost baterije bila oko 250 puta veća od učinkovitosti atomske bombe. Znanstveni pregled tjedna donosi Bug.