Bosna i Hercegovina: Završna faza genocida?

Posljednji događaji u Bosni i Hercegovini (BiH) ponovno pokazuju koliko su krhki postojeći mir i stabilnost. Iako je Evropska unija (EU) najavila da će se aktivnije baviti Bosnom i Hercegovinom poslije konstituiranja novih vlasti na nivou države Bosne i Hercegovine, BiH može ostati bez te podrške zbog drugih događaja. Konflikt u Ukrajini, situacija na nemirnom Bliskom istoku, sjevernoj Africi, enorman porast broja izbjeglica iz Afrike, predstavljaju realnu opasnost da Zapadni Balkan ponovno dođe u pozadinu evropske politike, jer se EU mora još uvijek aktivno baviti svojom članicom, Grčkom.

Situacija u Bosni i Hercegovini je kulminirala zbog najnovijih akcija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) zbog hapšenja pripadnika marginalizirane i brojčano manjinske etničke zajednica Bošnjaka nastanjenih na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska (RS). Radi se o građanima, koji su tokom rata u BiH 1992-95.godine bili protjerani sa svojih ognjišta. Akcija je dugo pripremana operacija vlasti iz Republike Srpske na čelu sa predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom i predstavlja kontinuitet djelovanja vlasti u RS-u. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas na nesrpske povratnike i njihovu imovinu na području RS-a je izvršeno i zabilježeno skoro 2000 napada, koji nisu krivično sankcionirani.

Hapšenja nastavak politike etničkog čišćenja

Hapšenja koja su uslijedila nakon ubojstva policajca u Zvorniku 26.aprila 2015.godine su samo nastavak organiziranog napada od strane vlasti RS-a i predstavljaju svojevrsni državni terorizam, kojeg realiziraju političke elite u RS-u od potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naoružanom mladiću, koji je pucao u policajca su srpske (para)policijsko-vojne strukture ubile oca 1992.godine, dok se ubijeni policajac nalazi na spisku osoba, koje su povezane i odgovorne za genocid u Srebrenici izvršen jula 1995.godine. Naoružanom mladiću poslije ubojstva oca, ostatak porodice je protjeran sa kućnog ognjišta 1992.godine. Poslije rata teškim naporima vratio se na porušeno ognjište sa majkom.

Policajci sudjelovali u vojnim zločinima i genocidu

Zabrinjavajuća je činjenica, da je upravo iz Policijske stanice Zvornik znatan dio zaposlenih policajaca sudjelovao u počinjenim ratnim zločinima, pojedinci su odgovorni i za počinjeni genocid u Srebrenici jula 1995.godine. Dakle, u sigurnosnom sektoru rade pojedinci, koji bi morali biti predmet obrade sigurnosnih službi. Paradoks je, da u sigurnosnom sektoru rade pojedinci sa hipotekom počinjenih ratnih zločina i nezamislivo je, da osobe koje bi trebale biti predmet obrade sigurnosnog sektora rade u tom sektoru. Radi se o svojevrsnom obliku državnog terorizma, koji se rijetko bilježi u povijesti političkih sistema, dok međunarodna zajednica na čelu sa Uredom visokog predstavnika (OHR) nije uspjela da zaštiti povratnike i osigurati realizaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Policija iz Republike Srpske, koja je presudama najviših međunarodnih sudova proglašena, između ostalog, odgovornom za zločine genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini danas pod krinkom borbe protiv terorizama realizira završnu fazu genocida u BiH, odnosno brižljivo planiranim hapšenjima nastoji etnički očistiti teritoriju RS-a i osigurati dodatni uslov “etnički čiste teritorije”, koji proizlazi iz referendumske deklaracije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) usvojene na kongresu ove stranke 25.aprila 2015., koja govori o referendumu o nezavisnosti RS.

Dokaze potvrđuju činjenice, da je predsjednik SNSD Milorad Dodik otvoreno podržavao raketiranje Zagreba 2. i 3.maja 1995.godine o čemu smo pisali u našoj analizi Zašto Republika Hrvatska ne procesuira Milorada Dodika?. Očekuje se reagiranje Tužilaštva Hrvatske (DORH) o ovom slučaju, jer počinjeni ratni zločini ne zastarijevaju. Važno je, da se obnovi i proširi sudski postupak protiv Milorada Dodika, koji je završen 2005.godine i koji je sadržavao 33 tačke optužnice o njegovim kriminalnim aktivnostima. Novi dokazi potvrđuju, da je u tom sudskom procesu, došlo do falsificiranja određenih dokumenata i da su izvršeni pritisci na svjedoke o čemu postoje određena saznanja i dodatno su prikupljeni i prikupljaju se dokazi.

Antisemitski ispadi SNSD-a

Zabilježeni su antisemitski ispadi u SNSD-u. Evidentirano je nekoliko antisemitskih izjava članova njegove stranke SNSD. Primjeri su: Nikola Špirić, Dubravko Suvara i Rajko Vasić (http://www.ifimes.org/ba/8445-zasto-republika-hrvatska-ne-procesuira-milorada-dodika ). Kod Milorada Dodika nema obilježja antifašizma, jer je njegov osnovni kriterij vrednovanja čovjeka kroz brojanje njegovih krvnih zrnaca, godinama blokira usvajanje zakona o zabrani korištenja fašističkih obilježja i svakodnevno poziva na nacionalnu homogenizaciju.

Istovremeno Dodik marginaliziranoj etničkoj zajednici Bošnjaka u RS negira pravo na nazivanje svog jezika bosanskim jezikom, negira genocid počinjen u Srebrenici, koji je potvrđen presudama ICTY ali i Suda BiH i na sudovima izvan Bosne i Hercegovine.

Degutantno je, da Milorad Dodik, koji prebrojava krvna zrnca građanima Bošnjačke nacionalnosti izjavljujući, da muslimani ne mogu biti sudije, a poslije ode na proslavu pobjede nad fašizmom u Moskvu 9.maja predstavljajući sebe kao deklariranog (anti)fašistu. Radi se o pojavi društvene mimikrije, kada se pojedinci pretvaraju. Postoje, jer se pretvaraju, da su nešto što uistinu nisu, ostavljaju utisak da nisu ono što stvarno jesu. Dodik je eklatantan primjer društvene mimikrije. Njegova mimikrija dolazi do izražaja i u njegovom odnosu prema Jevrejima i državi Izrael.

Međunarodna zajednica prešutno podržava napade na povratnike

Koliko djelovanje međunarodne zajednice pogoduje stvaranju atmosfere nesigurnosti i straha u BiH, ali i razbijanju BiH, najilustrativnije se može detektirati na primjeru dva dokumenta usvojena tokom 2015.godine u BiH. Jedan dokument usvojen je i proglašen od strane hrvatskih predstavnika u BiH putem Hrvatskog narodnog sabora (HNS) o stvaranju trećeg entiteta, a drugi SNSD-ov dokument o referendumu. Navedeni dokumenti predstavljaju povratak na devedesete godine prošlog stoljeća kada su tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević preko stvaranja Hrvatske republike Herceg-Bosne (HR-HB) i “Srpske republike BiH” pokušali razbiti BiH. Danas predstavnici međunarodne zajednice u povodu ova dva dokumenata daju zvanična saopćenja, da je BiH stabilna država i da je BiH neupitna država. Umjesto da poduzimaju ovlasti predviđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom i sankcioniraju navedene akcije na razbijanju BiH, najviši predstavnici međunarodne zajednice se ponašaju kao svojevremeno UNPROFOR u BiH, što može imati opasne posljedice po sigurnost i ugrožavanje opstojnosti BiH. Borba protiv terorizama se osigurava zajedničkim sigurnosnim sistemom, visoko standardiziranim profesionalnim djelovanjem i suradnjom, a ne nikako zloupotrebama sistema, koji je na sceni u Republici Srpskoj.

Događaj u Zvorniku signal za reformu sigurnosnog sektora

Upravo je događaj u Zvorniku jasan signal međunarodnoj zajednici i OHR-u, da je sigurnosni sistem u BiH rascjepkan i da je potrebno izvršiti reformu policijskog sektora stvaranjem jedne policije BiH slično kao što je urađeno sa Oružanim snagama BiH. Izbjegavanjem reforme policijskoj sektora i neuspostavljanje jedinstvene i efikasne policije može doći do ugrožavanja sigurnosti u regiji ali i EU.

Čistke koje je u MUP RS sproveo Milorad Dodik početkom godine nisu samo usmjerene za obračun sa političkim neistomišljenicima u cilju očuvanja vlasti, nego i za nastavak formalnog zaokruživanja teritorija na kojem su počinjena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava od 1991-1995.godine. Slučaj ubojstva i ranjavanja policajaca u Zvorniku se idealno uklopio u nastavak etničkog čišćenja nesrpske populacije sa teritorija RS-a, ali i za paralelno jačanje MUP RS-a odnosno (para)vojnih formacija u RS-u. Također, Dodik pokušava da preko navedenog slučaja iz Zvornika formira svoju obavještajnu službu unutar RS-a, odnosno pokušava da razbije dvije državne agencije (OSA i SIPA) i njihove ovlasti prebaci na entitetski nivo u cilju formiranja entitetskih obavještajnih službi. Izazov za međunarodnu zajednicu je, da ne dozvoli rasparčavanje ionako rascjepkanog sigurnosnog sistema u BiH, zaustavi velikodržavne akcije Dodika na entitetskom nivou i preko izbora najboljih kadrovskih rješenja u agencijama za provođenje zakona osigura profesionalan i zakonit rad navedenih agencija.

Posebno je potrebno rasformirati (para)vojno-policijske i obavještajne strukture, jer njihovo postojanje blokira djelovanje legalnih institucija. Njihovo postojanje ne isključuje mogućnost da za događajem u Zvorniku stoji režim Milorada Dodika. Analitičari su do sada upozoravali na postojanje tajnih lokacija sa naoružanjem i vojnom opremom posebno širem području Banja Luke kao i na području Romanije. Trgovina ljudima, narkoticima i oružjem ka Zapadnoj Evropi odvija se značajnim dijelom i preko Republike Srpske, što omogućava da određeni pojedinci ostvaruju velike zarade omogućavanjem tranzita i pružanju odgovarajuće zaštite navedenom međunarodnom kriminalu. Dio novca namijenjen je i za financiranje (para)sigurnosnog aparata. Vodeći zapadne obavještajne službe moraju povećati svoje djelovanje na teritoriji entiteta Republika Srpska zbog prisutnog povećanog međunarodnog kriminala.

Dodik eksponent Rusije i njenih interesa

Svjetske izazove u borbi protiv terorizma vlasti u RS koriste za razbijanje BiH i uz pomoć Rusije ponovo uvode BiH u stanje krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, što je tada rezultiralo regionalnim ratom, koji je zaustavljen NATO bombardiranjem Beograda i vojnom intervencijom na Kosovu. Upravo je Aleksandar Vučić, premijer Republike Srbije, u vrijeme Dodikove referendumske deklaracije prepoznavajući da upravo Srbija može iz Dodikovog djelovanja izvući “najdeblji kraj”, pozvao na srpsko-bošnjački dijalog što je bio nož u leđa Dodiku i njegovim ratnohuškačkim akcijama. Dodik pokušava projicirati situaciju iz 1991.godine, ali posrnula Srbija sa Aleksandrom Vučićem nije spremna podržavati sulude akcije Dodika i njegovih političkih marioneta. Svaka neposredna podrška Dodiku je ustvari podrška ruskim interesima na Zapadnom Balkanu. Stvara se utisak, da bošnjačka politika zbog unutarnjih slabosti i rascjepkanosti propušta povijesni poziv na međunacionalni dijalog jednog od najjačih srpskih lidera u novijoj srpskoj povijesti.

Slučaj Zvornik je idealna prilika da se raskrinka svaka buduća akcija iz Republike Srpske na razbijanju BiH. Pored međunarodne zajednice, odgovornost leži i na političkim liderima, koji navodno žele opstojnost BiH ili su deklarativno za BiH. Međutim, svoju posvećenost borbi protiv terorizma ne smiju miješati sa borbom za državotvornost te države. Radi se o dva dijametralno suprotna interesa i učestvovanje u svjetskoj alijansi za borbu protiv terorizma ne može biti uzrok, koji će štetiti opstojnosti države Bosne i Hercegovine. Politički lideri se moraju osloboditi predrasuda, da je učestvovanje u alijansi protiv međunarodnog terorizma kočnica da se jasno djeluje na putu zaštite opstojnosti svoje države.

U posljednjih nekoliko godina smo upozoravali na urušavanje sigurnosnog sistema i neadekvatnim kadrovskim rješenjima počevši od imenovanja Fahrudina Radončića za ministra sigurnosti/bezbjednosti BiH do nižih nivoa u sigurnosnoj hijerarhiji i povezanosti pojedinaca u sigurnosnom sistemu BiH sa Moskvom. O tome smo više pisali u analizi „BiH: Transverzala Moskva – Beograd – Banja Luka – Sarajevo“, više na http://www.ifimes.org/ba/8494-bih-transverzala-moskva-beograd-banja-luka-sarajevo#sthash.S4D7eHyq.dpuf 28.8.2012.

Završna faza genocida

Milorad Dodik ulazi u završnu fazu provođenja genocida nad Bošnjacima. Haaške presude i presude sudova u BiH kao i presude sudova izvan BiH potvrdile su i osudile krivična djela ratnih zločina i zločina genocida. Finale će biti donošenje presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Dodika zabrinjava činjenica, da sve što je stvoreno krivičnim djelom mora biti eliminirano tako da će donošenje presuda Karadžiću i Mladiću predstavljati uvod u neminovne promjene unutarnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine. Demografske projekcije pokazuju, da bi na narednom popisu Bošnjaci mogli predstavljati i do 30% stanovništva RS. Zbog toga je za režim Milorada Dodika važno zaustaviti novi val povratka, a postojeće povratnike zastrašiti i prisiliti na ponovno iseljavanje.

Ugrožen bezvizni režim i strane investicije

Napeta atmosfera u Bosni i Hercegovini i ratnohuškačka retorika najviše štete nanosi potencijalnim stranim investitorima, ali i otvara mogućnost za ukidanje bezviznog režima za građane Bosne i Hercegovine zbog oružanih napada u pojedinim dijelovima te države. Nitko neće ulagati u napetoj atmosferi, u neizvjesnost, koja može prerasti u trajnu nestabilnost. Dodiku odgovara kreiranje konstantnog konflikta, jer mu omogućava političko preživljavanje.

Zbog toga je za budućnost Bosne i Hercegovine posebno važno utvrđivanje istine, omogućiti ostvarivanje pravde, koja će voditi ka uspostavljanju pomirenja, trajnog mira i dugoročne stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Pojedinci, koji su sudjelovali u ratnim zločinima i zločinu genocida duboko su involvirani u sigurnosno-obrambene strukture institucija entiteta Republika Srpska, a time posljedično i u iste institucije na nivou Bosne i Hercegovine. Potrebno je izvršiti temeljitu provjeru tih kadrova unutar sigurnosno-obrambenih struktura i izvršiti sudsko procesuiranje počinioca ratnih zločina. Nezamislivo je, da se svakodnevno suočavaju žrtve genocida sa počiniocima zločina, koji u uniformama policije i pod hipotekom počinjenih ratnih zločina osiguravaju javni red i mir.

Posebno je važno da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, koja još nije prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta (EP) od 15. januara 2009. godine sa kojom EP poziva države članice EU i države zapadnog Balkana, da obilježi 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici, da to što prije učine. U rezoluciji, koja je jednoglasno donesena u EP, naglašeno je, da je se potrebno podsjetiti i prikladno pokloniti svim žrtvama zločina, koji su počinjeni za vrijeme ratova na Balkanu. Sličnu rezoluciju bi trebala donijeti i Generalna skupština UN-a na svom redovnom zasjedanju u septembru 2015.godine.

EU mora temeljito redefinirati svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, koji je još uvijek „bure baruta“ i može ponovno postati regija nestabilnosti i novi sigurnosni izazov za EU.

BiH

Kako izbjeći uhićenje? Napišite vlastiti ustav

Nalog za Dodikovo privođenje otvorilo je veliku krizu u susjednoj nam državi

Dodik je osuđen jer nije poštovao odluke visokog predstavnika. Na presudu je odgovorio zakonima kojima se zabranjuje djelovanje državnih organa na teritoriju RS. Uz njega još su dvojica osumnjičena za ugrožavanje ustavnog poretka BiH separatističkim zakonima usvojenim nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku od 26. veljače. Dodik je prisustvovao sjednici Narodne skupštine RS-a na kojoj se raspravljalo o novom entitetskom ustavu, koji RS definira kao suverenu i nedjeljivu, s pravom na samoopredjeljenje i uspostavu vlastite vojske. Dokument je u sukobu s ustavom BiH, a analitičari i međunarodni akteri upozoravaju na sigurnosne rizike i moguću eskalaciju. Premijer RS-a Radovan Višković poručio je kritičarima da “pucaju iz prazne puške”, dok situacija izaziva sve veće napetosti. Zasad se ne čini da će do uhićenja doći, a međunarodne snage pomno prate situaciju, spremne na mogućnost sukoba. Novosti

Nitko ne ugrožava teritorijalni integritet. Teritorij BiH nema teritorijalni integritet, ona je teritorij postavljen iz dva entiteta i tri konstruktivna naroda. Od ta dva entiteta jedan je monoetnički, a to je Republika Srpska, a drugi je dvoetnički, bošnjačko-hrvatski. Hrvati i Bošnjaci pristali su da imaju to. Ja bih volio da Hrvati imaju poseban entitet, ja sam to od početka zagovarao, ali očigledno je da su Hrvati iz Bosne platili cijenu hrvatske samostalnosti i onda su strpani u ovu priču koja se zove Federacija, ali mislim da njima pripada pravo na visoku autonomnu oblast Herceg Bosne, ili kako već hoće, i to će se na kraju tako završiti… rekao je sam Dodik za Dnevnik Nove TV.

BiH Milorad Dodik Republika Srpska

ZBrčko

Distrikt Brčko: I Daytonski sporazum nalaže mogućnost izmjene arbitražne odluke

Arbitražni tribunal za Brčko je 1999. godine donio odluku da Brčko bude distrikt pod „ekskluzivnim suverenitetom Bosne i Hercegovine (BiH)”, s vlastitim organima vlasti. Nakon što je Republika Srpska osporila ingerencije državnih institucija, uključujući Sud i Tužiteljstvo BiH te Državnu agenciju za istrage i zaštitu SIPA, ponovno se otvara pitanje što će biti s Brčkom. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ne odustaje od teze da je Brčko vlasništvo tog entiteta, iako Brčko nikada nije pripadalo isključivo jednom entitetu ili jednom narodu. No, ako bi se to dogodilo i Brčko pripao RS, onda bi bila nagrađena zločinačka ideologija koju je VRS provodila i u Brčkom, kaže vojno-politički analitičar za DW.

BiH Bosna i Hercegovina Brčko Daytonski sporazum distrikt Brčko

A što dalje?

Dodik: Presuda je politički motivirana. Moramo biti veseli

Milorad Dodik proglašen je krivim zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, što je potonji ranije proglasio kaznenim djelom. U prvom reagiranju na nepravomoćnu presudu od godine dana zatvora i mjeru zabrane obnašanja pozicije predsjednika Republike Srpske, srpski čelnik u BiH Milorad Dodik rekao je u srijedu da nema razloga za zabrinutost.Danas donosimo zakon o zabrani rada tužiteljstva i suda BiH na području Republike Srpske, formirat ćemo vlastiti VSTV i odbaciti odluke nametnute od strane državnih institucija. Dodikov odvjetnik Anto Nobilo izjavio je da je presuda donesena pod pritiskom međunarodnih diplomata. Presuda Dodiku izazvala je brojne reakcije u BiH i regiji. tportal

BiH Christian Schmidt Milorad Dodik Republika Srpska

I kad kamen počne kliziti, ne možeš ga zaustaviti ni vezama ni koncesijama

Katastrofa u Jablanici otkrila ilegalne radnje i drugih kamenoloma te otvorila pitanje odgovornosti

Nedavne poplave i odroni u Bosni i Hercegovini, koji su najteže pogodili Jablanicu, ponovno su otvorili pitanje sigurnosti kamenoloma. Kamenolom u Donjoj Jablanici, koji je nastavio s radom unatoč odbijenicama za koncesiju, navodno je doprinio katastrofi. Stručnjaci i vlasti istražuju utjecaj ilegalnih iskopavanja na nedavne odrone koji su usmrtili najmanje 15 ljudi. Istraga uključuje moguće ljudske faktore, a katastrofa je naglasila potrebu za strožom regulacijom sektora eksploatacije prirodnih resursa u BiH. Novosti

BiH Jablanica kamenolom odron kamenoloma

18 mrtvih u BiH, mjesta sravnjena sa zemljom. Proglašeno nacionalno stanje prirodne katastrofe

Samo na području Jablanice u poplavama i odronima koji su tijekom protekle noći pogodili BiH poginulo je 16 osoba, dok su se u Fojnici utopile tri osobe pa se ukupan broj smrtno stradalih popeo na 19, a strahuje se da bi taj broj mogao biti i znatno veći (Nacional)
Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za pomoć stanovništvu stradalom u poplavama u BiH, evo kako možete pomoći: pozivom na donatorski telefon 060 90 11, uplatom na žiro račun otvoren u Erste banci: IBAN: HR0524020061500137627 MODEL: 00, POZIV NA BROJ ZA APEL: 754 (N1)
Jablanica je odsječena od ostatka Bosne i Hercegovine u pravcu Mostara, Prozora i Blidinja, dok je u smjeru Konjica uspostavljen promet za putnička, kombi i terenska vozila (tportal)
Gradovi odsječeni, kuće srušene, kritično i u Kreševu i Kiseljaku (HRT)
Općina Drvar proglasila je stanje elementarne nepogode, Lokalne ceste su blokirane, a poplavljena je i regionalna cesta prema Glamoču (N1)
Srbija nudi pomoć, Vučić: Dovoljno je da nam iz BiH kažu i odmah šaljemo helikoptere, čamce... (Index)
U Hrvatskoj na nekim mjestima kritično, Kupa se približava kritičnoj razini, prešla 800 cm: interventne snage u Karlovcu (N1), u Ogulinu ugroženo 20-ak objekata i oko 40-50 podrumskih prostora, rastu i Sava i Odra (HRT)

BiH Jablanica katastrofalne poplave poplave poplave u BiH

Tisuće djece rođene nakon silovanja tijekom rata u BiH konačno dobile svoja prava

Djeca rođena uslijed ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini dobila su status civilne žrtve rata gotovo 30 godina nakon okončanja nasilja u toj zemlji, priopćilo je jučer Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH. BiH nema službene podatke o tome koliko je djece rođeno nakon silovanja. Procjene udruženja “Zaboravljena djeca rata” govore da ih je između 3000 i 5000. Izmjenama Zakona o civilnim žrtvama rata Federacije BiH djeca rođena nakon silovanja u ratu prvi su put dobila status civilne žrtve rata. Tim izmjenama žrtvama rata daje se prednost u korištenju zdravstvenih usluga i povoljnijih uvjeta školovanja do 35. godine te se nalaže prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Index

BiH Bosna i Hercegovina

Mostarska kuhinja

Starešina: Ili će Plenković osigurati da Dragan Čović ode ili će Čović postići da odu obojica

Umjesto da se u interesu Hrvata u BiH i Hrvatske povuče iz politike (uz bilo koje obrazloženje), Čović je bacio Washingtonu rukavicu u lice i pohitao svomu političkom savezniku i ruskom ovisniku Miloradu Dodiku da pripreme reformu izbornoga zakonodavstva uoči dolaska Tima Europa. Tada je stigla druga važna poruka, ovoga puta iz američkog veleposlanstva u Sarajevu: promjena izbornoga zakona nije moguća bez promjene Ustava, za koju je potrebna dvotrećinska većina. Dakle, plan izmišljenog uspjeha je propao. A s njime i planirani efekti ‘strateškog posjeta‘ Tima Europa Sarajevu. Mark Rutte dobro zna tko odlučuje o glavnom tajniku NATO-a. Ursula von der Leyen jednako dobro zna čije je mišljenje presudno u izboru predsjednika/ce Europske komisije. Andrej Plenković i Dragan Čović u ringu su ostali sami. Višnja Starešina za Lider.

BiH Dragan Čović kolumne Višnja Starešina

Spaliti vunu, kaže, grehota je, i priča kako je neki čovjek s Pešteri to učinio, pa mu udarila bolest u ovce i sve mu pomrle

Sinan Gudžević: Nekada je vuna bila jedno od mjerila imetka, a danas nije ništa

Ovoga ljeta mi često u sjećanje dođe davni rođak Rahim Gudžević. Čobanin tuđih ovaca, cijeli život najamnik od Đurđevdana do Mitrovdana, nije čitao ni pisao, a mnogoj je zvijezdi na nebu dao ime. Imao je odgovor na svako pitanje koje bismo mu mi dječaci kraj ovaca postavili. Kad smo ga jednom upitali, kad će biti kraj svijeta, rekao je: “Ovo naše selo je na kraju svijeta. A svijetu će doći kraj kad kraj počne kod nas. A to će biti kad nestane pčela, i kad ovcama ne poraste vuna, te se ne mogne ništa s njih šišati.” Selo je tada, kad je Rahim ovo kazao, imalo više stotina ovaca, a pčele je imalo nekoliko kuća. Pčele nisu bile neka jaka zanimacija mojih rođaka, ovce jesu. Čudno ljeto ove godine prizvalo je Rahimove riječi. U pčele je udarila kuga i ne množe se, a ovaca je u selu samo osam. U ovce nije udarila kuga, nego je selo spalo na tri stanovnika, pa nema ni ovaca. A kuga je udarila u vunu. Sudbina ovčije vune pouzdan je znak da selo umire, kako se to kaže, u prisustvu vlasti. Umrli su razboji, kudelje, vretena, preslice i prelje, umire drndanje, povesma i pređa. Vunu ne otkupljuje niko, stočari ne znaju šta bi s njome. Novosti

BiH blog ovčja vuna Sinan Gudžević

Posljednji iz generacije one prave gospode

Sjećanje na Dževada Karahasana – čovjeka, književnika, profesora

“Došla sam u posljednjoj generaciji doktoranata i rekao je da će završiti akademsku karijeru sa jednim od nas. To sam bila ja, neko tko radi u njegovoj Zenici. Izabrali smo temu, krenuli u rad i onda su krenule bolesti. To je bio jedan atipičan odnos, pravi mentorski odnos, gdje je Dževad Karahasan meni mentor života”, ispričala je Merima Handanović. “U nekim trenucima kada je zaista bilo teško lijepim očima promatrati život, kad sam doktorat pisala u bolničkom krevetu, zbog njegovih poziva i e-mailova, meni je život čak i tada izgledao lijep”, rekla je Handanović. “Mislim da je Dževad Karahasan posljednja generacija one prave gospode. To je čovjek lijepih manira, koji je poštovao svakog – od siromaha do akademika, dijelio ljude samo po tome koliko su dobri. Šetajući s njim do utvrde Schloßberg u Grazu ljudi su ga zaustavljali i molili da se slikaju s njim. Saznala sam da je jesenas, kad je bio zadnji put u Sarajevu, odgodio svoju kemoterapiju da bi meni potpisao doktorsku disertaciju. Bio je spreman riskirati svoje zdravlje samo da njegova studentica ne bi ispaštala”, prisjeća se Merima. Aljazeera

BiH Dževad Karahasan književnost

U povodu smrti jednog od najvećih glasova bosanske i europske književnosti

Dževad Karahasan: Uplašen čovjek nije sposoban za slobodu

Dževad Karahasan - Tragač za fitrom | Preporod.info

Književnik Dževad Karahasan preminuo je 19. svibnja u 70. godini, javila je njegova obitelj. Tim povodom donosimo nekoliko ulomaka o njegovim oštroumnim promišljanjima o ljudima, sebi, pisanju, svijetu i životu:

Ja imam dojam da sam od samog rođenja sa svojom smrću na „ti“, s njom nemam nikakvih problema, nemam straha. Ozbiljno mislim da su ove biologističke teorije poput Darvinove i njegovih učenika o tome kako je naš temeljni strah, strah od smrti, netočne. Čisto logički, kako bih se ja mogao bojati svoje smrti?! Ona je u meni kako sam ja na svijetu. Rastao ja, rasla ona.U neko doba ja prestao rasti, ona nastavila.
Nametnuta nam je nepodnošljiva kič ideja života. Sve je to unutar tretmana ljudi kao izvora kapitala. Tvrtke nam pokazuju da nas tretiraju kao svoje vlasništvo. Jer bolest košta. Ako smo bolesni, proizvodimo manje, bogata kopilad zarađuju na nama.
Ovo je svijet egzaktnih znanosti koje svijet shvaćaju samo prema činjenicama, jednostrano. Svijet koji pokazuje bizaran strah od duha i svega unutarnjeg, subjektivnog. Ne volim taj svijet jer je to svijet moći. U svim ljudskim društvima imali smo ljude željne moći, ali nikada nije bilo takvog poricanja svega unutarnjeg kao danas.
Strah je važan dio naših „nacionalističkih fantazmi“ (hvala na formulaciji), strah od onih drugih, koji „pripremaju naše uništenje“. Drugi dio tih fantazmi je uvjerenje da smo zbog puke pripadnosti ovom narodu bolji od onih drugih (ljudi silno vole da budu bolji od drugih). Treći dio tih fantazmi je narativ o našoj veličanstvenoj prošlosti i strašnom stanju u kojem se danas nalazimo. U tom narativu je sadržano obećanje da ćemo, čim dovoljno poludimo, vratiti sve ono što smo u slavnoj prošlosti imali. Iz iskustva znam da se najteže trijeznimo ako smo se napili miješajući pića, a u ovim našim fantazmama imate upravo mješavinu pića.
Čvrsto vjerujem da je rad vredniji i važniji od kapitala, a to je ‘ljevičarska anomalija’ koja se danas ne oprašta.
Mene najviše pogađa barbariziranje svijeta koje nužno ide uz neoliberalni kapitalizam ili ‘kapitalizam skakavaca’ – skakavci ne mogu zavladati svijetom jer pojedu sve, baš sve na što naiđu, pa na kraju i oni umru od gladi. Taj kapitalizam poznaje samo jednu vrijednost – onu financijsku – a svaki pogled na svijet koji priznaje samo jednu vrijednost je totalitaran.
Barbarska društva funkcioniraju kao masa u kojoj je osjećaj pripadnosti i čežnja za totalnim poistovjećivanjem s masom izrazito snažna. Civilizirano društvo sastoji se od pojedinaca, slobodnih ljudi koji svoju pripadnost artikuliraju, misle, propitkuju.Trenutno nisu veliki izgledi da bi na Balkanu moglo doći do stvaranja jednog takvog društva koje razmišlja kritički, ali mogu i želim da se nadam da će ga moji studenti jednog dana doživjeti. Žurnal /N1

BiH Dževad Karahasan EU književnost