Budućnost pogreba: Živi lijes od gljiva - Monitor.hr
06.09. (10:00)

Na kraju te popapaju gljive, ma priroda je prekrasna

Budućnost pogreba: Živi lijes od gljiva

Kako bi se razgradio jedan lijes u zemlji treba proći više od deset godina. Ta je misao potakla jednog Nizozemca da osmisli „živi lijes“ koji se razgrađuje brže i nije štetan za okoliš. Napravljen je od micelija gljiva, a pridonosi procesu razgradnje tijela u zemlji, dok u isto vrijeme uklanja otrovne tvari iz tla. U obliku je obične kutije i treba mu deset dana da naraste, a da se razgradi tek dvije godine. Za izradu ovakvog lijesa, Bob i njegov tim miješaju željenu vrstu micelija s organskim supstratom u kalupu. Micelij jede ovaj supstrat, stvarajući trodimenzionalnu strukturu koja raste kako bi ispunila oblik plijesni u kojoj se nalazi. Za to je potrebno otprilike sedam dana. Kada se položi ispod zemlje, razgradit će se unutar 45 dana. Green


Slične vijesti

17.06. (13:41)

Video: kako se pravilno beru vrganji

06.06. (11:17)

Sezona je vrganja, pripremiti udobnu odjeću, pletenu korpu i pravac – šuma

25.05. (19:00)

Ekološki Super Mario za biljke

Top pet prirodnih fungicida

Prirodni fungicidi se lako pripremaju, sastojci poput sode bikarbone, češnjaka, kamilice su dostupni, a nisu štetni za uzgajane biljke. Kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i pepelnice bit će nam potrebna jedna žlica sode bikarbone, 1 l mlijeka i 5 do 10 l vode. Vrlo učinkovit fungicid se može pripremiti od češnjaka. Djelovat će i kao insekticid i biostimulator. Dovoljno je nekoliko češnjeva usitniti, nije ih potrebno guliti, i preliti sa 1 l vode. Ostavi se da odstoji najmanje 12 h, preko noći. Gotovo sredstvo se procijedi. Pripravak od ljuski crvenog luka dat će najbolju zaštitu od plamenjače. Dovoljno je 200 g lukovine potopiti u 10 l vode. Dobra je i kamilica, čije suhe cvjetove preliti s litrom proklučale vode. Ima i fungicid od tri vrste povrća. Za više recepata posjetite Agroklub

11.10.2022. (01:00)

Mnogima omiljena šumska poslastica

VIDEO: Spremate se za berbu gljiva? Evo par korisnih savjeta

Ne postoji bezveze izraz “raste ko gljive poslije kiše”. Upravo nakon zadnjih kiša mnogi su se uputili u šumu kako bi ubrali vrganje, sunčanice i druge jestive gljive. Valja pripaziti da se ne uberu one otrovne. Nedavno je objavljena i korisna knjiga o otrovnim gljivama, napisana na stručan način. Kako tvrdi stručnjak u priloženom videu, najbolje je otići u bukovu šumu, koja je trenutno najbogatija gljivama. Uz naravno, dozvolu Hrvatskih šuma koju možete ispuniti i isprintati online.

18.05.2022. (09:00)

Lunarne tajne

Raos: Ima li gljiva na Mjesecu?

Teorija je stara, ali su problemi novi. Ako je do nas došao komadić Marsa, kako ćemo u njemu pronaći tragove života? Ili, na drugi način: uzmemo li stijenu s Mjeseca, možemo li u njoj pronaći tragove života sa Zemlje, jer je razumno pretpostaviti da i Zemlja obasipa Mjesec svojim stijenama kao što Mjesec obasipa nju. Znanstvenici su pomiješali osušene kolonije jednostanične gljive Cryomyces antarcticus sa smjesom minerala koja sastavom odgovara Mjesečevom tlu (regolitu) te ih 16 mjeseci izložili nedaćama svemirskog vakuuma i zračenja pričvrstivši ih za Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi znak uspjeha istraživanja bio je nalaz da se spektar melanina nije promijenio, što znači da bi melanin bio dobar biomarker za pronalaženje tragova života na Mjesecu no i na drugim tijelima Sunčevog sustava. Nenad Raos za Bug.

31.10.2021. (20:00)

Ni u šumu bez dozvole

Dnevno u šumi smijemo ubrati do 3 kilograma gljiva, 10 kilograma kestena i busen mahovine

Svi volimo jesenske plodove, no kao i u svemu, valja biti umjeren. Iako je plodove šumskog bogatstva dozvoljeno skupljati i koristiti kako za osobne, tako i za komercijalne potrebe, postoji Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta, koji definira točne količine koje se na dnevnoj bazi mogu skupiti za osobne svrhe. Skupljanje u komercijalne svrhe podrazumijeva sakupljanje u svrhu prerade, trgovine i u tom slučaju sklapa se ugovor s nadležnom Upravom šuma. Važno je pritom reći – ako ste krenuli u šetnju šumom i „za svaki slučaj“ ponijeli vrećicu u koju ćete ubaciti šaku češera, pokoji list, cvijet koji ćete osušiti za herbarij, treba vam dozvola za sakupljanje, ali i – osobna iskaznica. ICV

14.10.2017. (17:16)

Zabranjeni zabavni lijekovi...

Psihodelične gljive pomažu kod slučajeva neizlječive depresije

Halucinogeni sastojak iz psihodeličnih gljiva može pomoći u “resetiranju” mozga ljudi s neizlječivom depresijom – utvrdili znanstvenici s Imperial College London, a piše Nature. Dali su jednu dozu halucinogena psilocibina 19 pacijenata, a kod svakog drugog nestali su simptomi depresije te su se im dogodile promjene aktivnosti mozga, što je potrajalo čak pet tjedana. Ovo potiče nadu za lijek za depresiju, ali upozoravaju stručnjaci da ljudi ne bi smjeli pokušavati sami se izliječiti. Telegraph

28.09.2017. (18:56)

Fino za poludit

Koje su najotrovnije gljive u Hrvatskoj?

Mnogi se s dolaskom jeseni upuštaju u berbu gljiva, no osim vrganja u šumi se mogu pronaći i otrovne vrste koje treba izbjegavati. Pun kufer donosi slike opasnih gljiva koje djeluju primamljivo i slično jestivima pa bi mogle zavarati neiskusne. Ako pak želite znati više o gljivama, u Hrvatskom gljivarskom savezu može se proći tečaj i dobiti gljivarska iskaznica. Ne zaboravite i da formalno za branje gljiva treba dozvola Hrvatskih šuma.

05.09.2017. (13:04)

Gljive: Brezova guba – čuva pluća

24.05.2017. (17:15)

Na saft

Istraživanje: Gljive su najsigurnija rekreacijska droga

Halucinogene gljive najmanje su opasna droga, pokazuje istraživanje. Najveća opasnost kod gljiva je da se uberu i pojedu krive gljive koje mogu izazvati otrovanje. Također, nije ih dobro kombinirati s alkoholom ili u nepoznatom okruženju jer može doći do napada panike i slučajnog ozljeđivanja. Guardian