ChatGPT nas zaglupljuje? Ovisi kako ga koristimo - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Od video-igrica do ChatGPT-ja – đavo nikad ne spava, samo redizajnira sučelje

ChatGPT nas zaglupljuje? Ovisi kako ga koristimo

Andrea Milat za Novosti analizira društvenu i moralnu paniku koja redovito prati nove tehnologije, u ovom slučaju velike jezične modele (LLM-ove) poput ChatGPT-ja. Polazi od ideje da je takva panika rezultat internalizirane protestantske etike, koja danas živi pod krinkom liberalizma. Posebna pažnja posvećena je studiji MIT Media Laba “Your Brain on ChatGPT”, koja pokazuje da korištenje ChatGPT-ja tijekom pisanja eseja smanjuje moždanu aktivnost, kognitivno opterećenje i osjećaj vlasništva nad tekstom. Sudionici koji su koristili LLM imali su slabije pamćenje napisanog i manje kreativne radove, a kod njih je zabilježena i “nakupljena mentalna pasivnost” čak i nakon prestanka korištenja alata. Zaključak nije tehnofobičan: opasnost LLM-ova nije u njihovoj nadmoći, već u našoj spremnosti da im prepustimo misaone procese koje bismo trebali njegovati sami.


Slične vijesti

05.01. (19:00)

Kada svijest zadaje glavobolje

Druga stana meditacije: mijenja neurološke obrasce u mozgu, ali može uzrokovati i destabilizaciju

Oxfordski priručnik o meditaciji iz 2021. spominje stanje “meditacijske bolesti”, odnosno nemogućnost buđenja nakon meditacije. Među simptomima koje su pronašli u budističkoj literaturi bilježe halucinacije, teror, depresiju, letargiju, težinu, vrtoglavicu, svrbež ruku, bol, ponos, pretjeranu vrućinu ili hladnoću u tijelu i noćne emisije (“uzrokovane demonskom opsjednutošću”), ali kanonski budistički izvori ne spominju često ove oblike meditacijske bolesti, ističe se.

U studiji “Raznolikost kontemplativnog iskustva” Britton i suradnici identificirali su širok raspon izazova s kojima se suočavaju redovni meditanti i to u čak sedam domena: kognitivnoj, perceptivnoj, afektivnoj, somatskoj, konativnoj (motivacijskoj), osjećaju samopouzdanja i društvenoj interakciji. Izazovi uključuju tešku tjeskobu, depersonalizaciju i promjene u percepcijama granicama sebe i drugih.  Svim tradicijama zajedničko je da naglašavaju važnost pažljivog i stručnog vođenja kroz meditaciju. Sada kada znamo da meditacija stvarno djeluje i da mijenja kognitivne – psihološke – i neurološke obrasce u mozgu, važno je znati u što se upuštamo. Andrea Milat za Novosti

20.09.2019. (13:30)

Klik, laži i mediji

Andrea Milat: Kako je klikbejt novinarstvo otežalo slučaj “Duhaček”

O tome da se u Duhačekovom slučaju vjerojatno neće moći dokazati da je cijela ova hajka počela huškanjem na portalu Narod.hr što bi trebalo predstavljati govor mržnje, trenutno se nalazimo u situaciji da je novinar jednog liberalnog medija uhićen nakon pisanja drugog portala… Budući da u političkoj areni ionako nema sadržajne razlike među strankama, političare, osim medija, u Hrvatskoj nitko ne kontrolira. Duhačekov Index u tome ima izrazito važnu ulogu. Zauzvrat je vršenje javne medijske funkcije postalo nepoželjnom društveno praksom. Kada radnike u javnom sektoru nazivaju uhljebima — zaboravljajući da među njih, jednako potplaćeni i nezadovoljni, spadaju i policajci — mediji čitatelje otuđuju od sebe. To što ih oni i dalje klikaju jednostavna je posljedica nedostatka izbora: mala zemlja, malo tržište i mali mediji – piše Andrea Milat na Bilten.org. A tu je i komentar Matije Babića u vezi slučaja Duhaček, na koji se članak referira.