Cijena svinjetine otišla u nebo, prilika za proizvođače - Monitor.hr
23.02.2020. (15:30)

Nema ptice do prasice

Cijena svinjetine otišla u nebo, prilika za proizvođače

Domaći uzgajivači ne pamte potražnju za svinjskim mesom kao u posljednje vrijeme, a cijene su se gotovo udvostručile, javlja HRT. Nezapamćen manjak svinjskoga mesa u cijeloj Uniji izazvala je afrička svinjska kuga. U Hrvatskoj izvoz svinjetine skromno raste, a uvozimo više od 50% svinjetine za domaću potrošnju. Od visokih cijena najviše će profitirati uvoznici.


Slične vijesti

22.09. (16:00)

Ionako bi išle pod nož, ali ovako neće završiti na tanjuru

Afrička svinjska kuga poharala Slavoniju: eutanazija tisuća svinja i pad samodostatnosti

U Slavoniji će zbog afričke svinjske kuge biti eutanazirano gotovo 12 tisuća svinja na farmama u Sokolovcu i Nemetinu. Profesor Ivica Kisić upozorava na alarmantnu situaciju, pad samodostatnosti s 40 na oko 30 posto i neminovan rast cijena svinjetine. Ovdje nam nisu krive ni klimatske promjene ni Bruxelles. Netko je pogriješio u biosigurnosnim mjerama, protokolu koji je trebao raditi netko od djelatnika farme i to je izvor problema. Uz ASK, Hrvatska gubi i peradarske farme zbog salmonele, što dodatno smanjuje domaću proizvodnju. Svinjogojci ističu da je reakcija države došla prekasno te da je ovo tek početak, posebno za Baranju, gdje se proizvodi trećina svinjskog mesa. Index, HRT… Svinjska kuga nije opasna za ljude. Razlog ubijanja tisuća svinja leži u gospodarskim razlozima i sprječavanju širenja bolesti koja može potpuno uništiti nacionalnu svinjsku proizvodnju. Index

25.04. (18:00)

Pajceki kroz povijest – kratki vodič za svinjoljupce

Evolucija svinja: Od neolita do globalne industrije i prerade svinjskog mesa

Svinje su pripitomljene još u neolitiku prije 9 tisuća godina, a zbog svoje prilagodljivosti, plodnosti i ukusnog mesa postale su temelj prehrane diljem svijeta. Svejedi su, mogu jesti gotovo sve, uključujući korijenje, ostatke hrane, voće, povrće…, što ih čini lakima za hranjenje čak i u uvjetima siromašnih resursa. U Srednjem vijeku su bile ključne za prehranu Europe. Mnoge su bile puštene da slobodno pasu po šumama, a praksa žirenja zadržala se sve do kasnijeg srednjeg vijeka. Danas se uzgajaju uz pomoć visoke tehnologije, a Kina prednjači u proizvodnji. Hrvatska se suočava s padom broja svinja, dok Srbija bilježi rast. Autohtona crna slavonska svinja, fajferica, vraća se u fokus zbog kvalitete mesa i tradicije. Agroklub

23.01. (14:00)

Manje kobasica, više briga

Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

30.01.2019. (23:30)

Pa da, normalno za tropsku državu...

Hrvatska najviše izvozi čokoladu, najviše uvozi – svinjetinu

Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine izvezla robe u vrijednosti 1,64 milijardi eura, što je 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao 4 posto na 2,55 milijardi eura. Najviše se izvozilo prehrambene i poljoprivredne proizvode, a među njima najviše čokoladu (6,3%), cigarete (5,3%) i ribu (5,2%), dok se najviše uvozilo svinjsko meso (5,6%), hranu za životinje (4,9%) te kruh, peciva i kolače (4,8%). Poslovni…

10.02.2017. (08:53)

Posljednji roktaj

Svinja za pršute imamo dovoljno, problem su europske svinjarije

“Osnovno je pravilo to da se u slučaju oznake izvornosti svi procesi proizvodnje odvijaju unutar definiranog područja, a za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla dovoljno je da se samo završni procesi, najčešće je to prerada u proizvod, odvijaju unutar zadanog zemljopisnog područja”, objašnjava eurozastupnica Biljana Borzan. Tako se istarski pršut sav proizvodi u Istri, dok dalmatinski može biti napravljen i od butova mađarskih svinja. Za sve pršutare u Hrvatskoj trenutačno se ne može proizvesti dovoljno svinjskih butova, kaže čelnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić za tportal.