“Čistopis” prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju: 50 posto više cijene cigareta i alkoholnih pića - Monitor.hr
23.07.2018. (13:42)

“Čistopis” prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju: 50 posto više cijene cigareta i alkoholnih pića

Intencija je Ministarstva zdravstva da osim što se iz trošarina na cigarete za zdravstvo izdvaja 32 posto, da se za 50 posto podignu trenutačne cijene kutije cigareta i taj iznos uplaćuje u zdravstvenu blagajnu. To znači da bi se, primjerice, na kutiju cigareta koja košta 20 kuna, dodalo 10 kuna za zdravstvo. Očekuje se da bi se po toj stavci moglo uprihoditi oko milijardu i pol do dvije. Slično je i s alkoholom… Članak ima cijene kutije Marlbora u svim europskim zemljama i one se kreću od 85,7 kuna u Irskoj do 7,2 kune u Ukrajini, u Hrvatskoj je cijena 28 kn.


Slične vijesti

04.04.2023. (10:00)

Disciplina kičme

Nezaposleni koji nisu u sustavu HZZ-a moraju se redovito javljati HZZO-u ako žele zadržati obvezno zdravstveno osiguranje

Zakonom se propisuje obveza nezaposlenim osobama, osiguranicima HZZO-a, koji su na dan stupanja na snagu Zakona (1. travnja 2023.) zatečeni u statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, jer su se u propisanom roku prijavile HZZO-u, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a najkasnije do 29. lipnja 2023. osobno pristupe u najbližu jedinicu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. Ista obaveza ostaje na snazi tj. navedeni osiguranici moraju se jednom u tri mjeseca osobno javljati HZZO-u radi daljnje redovite provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen, osim za vrijeme dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a. N1

17.02.2022. (09:00)

Rad je pola zdravlja

Tko ne bude tražio posao preko HZZ-a izgubit će zdravstveno

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u sklopu čišćenja registra i rješavanja “lažnih” osiguranika priprema zakonske izmjene kojima će, 20-ak godina od njezina ukidanja, vratiti odredbu po kojoj nezaposlena osoba stječe zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu. To pak znači da bi se u narednom razdoblju na HZZ moglo prijaviti još 100.000 ljudi, nezaposlenih koji ne traže posao preko burze, jer će u protivnom ostati bez zdravstvenoga. Na burzi je trenutno 129.459 osoba. Jutarnji

13.01.2022. (11:00)

HZZO čisti evidenciju, besplatno osiguranje moglo bi izgubiti čak 300.000 ljudi

Najmanje 300.000 osiguranika HZZO-a moglo bi uskoro ostati bez prava na zdravstveno osiguranje nakon što se u djelo provede najava ministra Beroša o ‘čišćenju’ viška osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje. Riječ je mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo, a ostali su na popisu osiguranika i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj, koje su im ovdje jeftinije nego u državi u kojoj trenutno žive. Novi list

02.11.2018. (08:30)

Život u ćošku

Australija – najuspješnija bogata država, kako?

Australija nije imala recesiju već 27 godina, proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno je rasla tri puta više nego njemačka, a nacionalni dohodak u istome razdoblju prosječno je rastao četiri puta više nego američki. The Economist razlaže koji su njihovi elementi uspjeha: godišnje im se doseli 190 tisuća ljudi, javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a, stjecanje mirovine vezala je gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, slično je reformirala i zdravstveno osiguranje, stranački sustav izrazito naginje centrizmu. Navode i dva propusta: prava Aboridžina i emisije štetnih stakleničkih plinova. Novac.hr je preveo dio teksta.

05.02.2018. (14:21)

3 u 10

Plaćanje bez dopunskog zdravstvenog: Tri stvari na pregledu – 10 kuna

Maksimalan iznos koji osigurana osoba može platiti kod doktora primarne zaštite tijekom jednog posjeta ordinaciji iznosi deset kuna – poručili su iz HZZO-a na reakcije obiteljskih liječnika na nova pravila da će svaki postupak u ordinaciji posebno koštati po deset kuna. Dakle, ako pacijent, koji nema dodatno, prilikom jednog posjeta obavi prvi pregled, da krv i ispere mu se zvukovod platit će sve skupa 10 kuna. Ako pacijent ponovno dođe liječniku jer mu se stanje pogoršalo ne mora platiti participaciju, ako je riječ o istoj dijagnozi, ako je nešto drugo u pitanju onda opet vadi Jurja Dobrilu. Večernji

17.05.2017. (16:47)

Bol me snašla u tuđini

Kako do europske zdravstvene iskaznice?

Ako putujete u inozemstvo dobro je sa sobom ponijeti Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, na koju besplatno imaju pravo svi osiguranici HZZO-a. Kartica je korisna ukoliko vam tijekom puta zatreba liječnik, no kartica nije alternativa putnom osiguranju jer ne pokriva troškove privatnog liječenja ili spašavanja. Kako bi dobili karticu dovoljno je poslati zahtjev, to se može napraviti online, sve što treba je upisati OIB i MBO, procedura traje 8 dana.

09.11.2016. (12:15)

Bolnica na kotačima

Remote Area Medical – najveća klinika na otvorenom

Tisuće Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja tri su dana ove jeseni pohodili Wise County Fairgrounds u Virdžiniji kako bi se liječili u najvećoj privremenoj bolnici u državi. Većina je siromašna, imaju zdravstvene probleme i pouzdaju se u volontere iz kolektiva Remote Area Medical koji 30 godina liječe besplatno u privremenim bolnicima na otvorenom. Iako 33 milijuna Amerikanaca, što bi bio svaki deseti, nema zdravstveno osiguranje, država ne dopušta širenje RAM-a – prisutni su u Tennesseeju, a uz posebna odobrenja su se proširili na tek nekoliko saveznih država. VQR ima zanimljivi, nešto duži članak.

13.06.2016. (09:05)

Dežurni krivac

U zdravstvu nedostaje barem 288 tisuća zaposlenih

Iako je hrvatsko zdravstvo prošlo nekoliko reformi, i dalje je u minusu 2,5 milijarde kuna. U prošloj se sanaciji uložilo 3,5 milijardi u sustav, no “ključni problem hrvatskog zdravstva je hrvatsko gospodarstvo”, smatra direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković: “Nama nedostaje 288 tisuća zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u EU-a. Kad bismo imali još toliko zaposlenih, imali bismo 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu”, kaže i dodaje da se ne može govoriti da je sanacija neuspješna ako država sustavu duguje – 7,8 milijardi kuna. Novi list