Crni vrt između Armenije i Azerbajdžana - Monitor.hr
02.11.2016. (21:30)

Crni vrt između Armenije i Azerbajdžana

Nagorno Karabah (crni vrt u prijevodu) proklet je komad planine između Armenije i Azerbajdžana. Ova regija, nastanjena većinom Armencima, bila je za vrijeme Sovjetskog Saveza dio Azerbejdžanske Sovjetske Republike. Slabljenjem SSSR-a, jača želja za pripojenjem matici Armeniji, praćena nemirima i povremenim sukobima, a 1991. godine, nakon što su i Armenija i Azerbejdžan proglasili neovisnost počinje ozbiljan rat. Zbog rata, oko 200 000 Armenaca napustilo je Azerbejdžan, a 600 000 Azerbedžanaca otišlo je iz Armenije. Lupiga



Slične vijesti

22.09. (22:30)

Kad se ratovalo kopljima bilo je daleko...

Dizdarević: Odjednom novi Bliski istok

Odličan tekst Zlatka Dizdarevića u Novom listu o trenutnom stanju na Bliskom istoku: “Nebrojeno je previda u priči povodom Jemena, nafte, dronova, očekivanja i zavaravanja. Kompletna zabluda počela je izlaskom Trumpa iz nuklearnog sporazuma 2015. Potom zabluda da će Iran pokleknuti pred prijetnjama, blokadama i sankcijama. Onda ciljano lansirana ‘šaptanja’ da Rusija baš i nije saglasna sa Iranom i da joj je Izrael bliži. Pa da se ni Kina tu neće miješati, da će se Assadu i kod kuće i unaokolo doći glave, da će beskrajno drčni Netanyahu isprovocirati veliki rat, a slaba Evropa neće imati snage da se opredijeli u svemu čuvajući sebe, itd.,itd.”

02.04. (09:30)

Lords of war

Trump i Netanyahu – ubojice bliskoistočnog mira

Nakon normalizacije izraelsko-egipatskih i izraelsko-jordanskih odnosa – i oni između Izraela i Palestinaca bili na samom pragu prekidanja sukoba i normalizacije. Ali Trump je donio odluku o premještanju američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem (što implicira i prihvaćanje izraelske okupacije istočnog, arapskog dijela grada), a zatim i priznao izraelski suverenitet nad dijelom susjedne Sirije što je okupiran u ratu 1967. (Golanska visoravan) gotovo je u nepovrat bacilo svaku mogućnost mirnog rješenje i povećalo potencijal za otvaranje novih fronti. Novosti

06.11.2018. (18:30)

Neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj

Nikad bolji odnosi Izraela i arapskih država

Krajem prošlog mjeseca izraelski premijer Benjamin Netanyahu i njegova supruga posjetili su sultana Omana, što je bio prvi takav posjet unazad dva desetljeća. U isto to vrijeme izraelska ministrica sporta Miri Regev bila je na međunarodnom natjecanju u judu u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje je Izrael osvojio zlato pa je zasvirala izraelska himna, nešto neviđeno na arapskom poluotoku. Treći izraelski dužnosnik u Dubaiju je službeno pričao o “miru i sigurnosti”, dok je ministar prometa u glavnom omanskom gradu Muscatu predlagao prugu između Izraela i arapskih država. Sve to dok Izrael službeno nema diplomatske odnose ni s emiratima ni s Omanom. Kako je do ovoga došlo? Ujedinjeni su u neprijateljstvu prema Iranu.

18.02.2017. (11:08)

Braćo nesvrstani, svrstajte se u red, molim!

Danski analitičar: Zovite ulagače iz Kine i Bliskog istoka – imaju novaca

“Hrvatska i Balkan previše se oslanjaju na investicije iz EU; trebali biste se više orijentirati na Kinu i Bliski istok jer su to zemlje koje su spremne i izgubiti novac, kladiti se i preuzeti rizik, imaju dovoljno novca da to mogu”, kaže Christopher Dembik, rukovoditelj makroanaliza u danskoj Saxo banci, u intervjuu Večernjem. Kaže da su “europski investitori jako uplašeni, ulagat će samo u lake mete kao što je turizam. Oni nisu izbor ako tražite ulagače u druge sektore, kao što su energija; dugoročno obnovljiva, a kratkoročno transport nafte, te infrastuktura; aerodromi, luke, željeznice”.

04.09.2016. (17:17)

Obamino nasljeđe

Chomsky: Krivi saveznici Baracka Obame

“Glavna Obamima ostavština na Bliskom istoku je globalizirani rat bespilotnim letjelicama koji je označio početak nove ere međunarodnog terorizma. Neće se raširiti samo tehnologija bespilotnih letjelica, već će se pokazati da nju mogu koristiti u svoje svrhe razne terorističke grupacije. U slučaju Arapskog proljeća, Obama je, isto kao i njegovi saveznici, najprije podržavao postojeće diktature dokle god je mogao. Osim toga, poslije prevrata je napravljeno sve da se ponovno uspostave stari sustavi”, kaže lingvist i aktivist Noam Chomsky o odnosima na Bliskom istoku. Deutsche Welle

13.08.2016. (08:38)

Bliski potop

Ispucala zemlja: Kako se raspao arapski svijet

New York Magazine objavio je veliki temat o krizi koja je raskomadala arapski svijet od početka invazije na Irak 2003. do rasta ISIS-a i globalne izbjegličke krize (kaže urednik da im je to najveći tekst koji su objavili u cijeloj povijesti lista). Geografija ove katastrofe je široka, uzroci su mnogi, a NY Magazine opisuje kako je do toga došlo, iz perspektive Egipta, Libije, Sirije, Iraka i Kurdistana. Uz tekst ide 10 portfolija fotografija te VR prikaz bitke za Faluđu. Sjajan članak!

11.08.2016. (20:56)

Pakao na zemlji

Vrućine na Bliskome istoku samo su uvertira u ono što slijedi

Bliski istok ove su godine pogodile nezapamćene vrućine, a znanstvenici upozoravaju da je to tek najava onoga što dolazi. Klimatske promjene za sobom će povući i niz drugih jer će se rastuća tamošnja populacija suočavati sa sve većim nestašicama vode i hrane, a područje će do kraja stoljeća postati nenastanjivo. Zato je izbjeglička kriza kojoj svjedočimo tek početak velikog migrantskog vala koji nam predstoji, a koji je, osim rata, započeo i zbog velike suše u Siriji. Washington Post

25.07.2016. (10:56)

Tako blizu, a tako daleko

Zašto demokracija nije zaživjela na Bliskom istoku

Ciklus konflikata između vojnih i sigurnosnih snaga jedne zemlje s islamističkim strankama gladnih moći glavni je razlog zašto demokracija nije uspjela zaživjeti na Bliskom istoku, analizira Wall Street Journal. Jedina država Bliskog istoka i Sjeverne Afrike gdje je demokracija uvedena i opstala je Tunis zahvaljujući “usvajanju načela dijaloga, prihvaćanjem drugoga i izbjegavanjem isključivanja i osveta”. List navodi i primjere Indonezije i Pakistana, mnogoljudnih muslimanskih država, gdje demokracija i islam tkđ. žive u harmoniji. Telegram

10.01.2016. (22:23)

Reimagine

10 najbitnijih sukoba u 2016. godini

Bliski istok već je tradicionalno središte svjetskih sukoba, a malo je vjerojatno da će se to promijeniti ove godine. Terorističke organizacije i njihove akcije čine čak polovinu aktera sukoba koji haraju i nastavit će harati u 2016. Osim Sirije i Iraka, sukobi su svakodnevnica u Turskoj, Jemenu, Libiji, zemljama oko jezera Čad, u Južnome Sudanu, Burundiju i Afganistanu, a zahuktava se i u Južnome kineskom moru, dok bi 5 desetljeća sukoba u Kolumbiji možda moglo završiti. Dnevnik.hr