Debakl zelene tranzicije: Danas se u svijetu troši više ugljena nego ikad prije - Monitor.hr
30.10. (20:00)

"Kad su vlade osuđene na izbor između korištenja ugljena i nedostatka električne energije, odabrat će ugljen"

Debakl zelene tranzicije: Danas se u svijetu troši više ugljena nego ikad prije

Ugljen je 'uskrsnuo' - ilustracija

Na klimatskom samitu u Glasgowu lani mnoge su zemlje obećale postati ugljično neutralne do 2050., pri čemu je jedan od ključnih koraka napuštanje ugljena kao najštetnijeg od goriva. Potpisivanje sporazuma brzo se zaboravi kad na vrata pokucaju inflacija i rat u srcu Europe, o kojem se lani samo sramežljivo govorkalo. Ove godine svijet je ušao u veliku energetsku krizu, a po potrošnji ugljena vratili smo se u 2013. i sasvim je izgledno da će svijet uskoro trošiti daleko više ugljena nego na vrhuncu industrijske revolucije u 19. stoljeću. Tportal


Slične vijesti

26.11. (17:00)

Znakoviti datum invazije: za 24. veljače bio dogovoren test mreže preko koje bi se Ukrajina i Moldavija odvojile od Rusije i Bjelorusije

Moskva i ovaj put koristi energiju kao oružje: Moldaviju guta mrak

MOLDAVIJA U MRAKU: Gradovi u kolapsu, ne rade semafori, prodavnice zatvorene, nema interneta... KRIVI IM RUSI! (FOTO) | Happy BSC portal

Gotovo preko noći Moldavija je morala početi kupovati oko 80 posto električne energije i polovicu prirodnog plina iz Europe, što predstavlja najoštriji i najbolniji prijelaz s ruskih na zapadne opskrbe energijom koji je doživjela bilo koja zemlja bivšeg sovjetskog bloka. Europska unija poručila je da će pomoći s financiranjem, ali novac nije jedini problem. Kabel od 400 kilovolti iz Rumunjske, preko kojeg zemlja sada ostvaruje većinu svojih energetskih veza s obje strane granice s Ukrajinom, prolazi kroz elektranu u Pridnjestrovlju (Transnistriji), separatističkom proruskom teritoriju koji se odcijepio od Moldavije uz pomoć ruskih snaga 1992. godine. Cijena plina za potrošače porasla je čak šest puta u godinu dana, a obitelji sada troše od 70 do 75 posto prihoda samo na režije. Jutarnji

06.11. (16:00)

17 tvrtki mora, HEP ne mora

HEP oslobođen uplate lanjske dobiti u državni proračun

HEP: 'Istražitelji Uskoka jučer nisu bili u našim prostorima. Zaprimili smo samo pismo MUP-a' – Prigorski.hr

Tvrtke u kojima država ima većinski udio ili one koje su od posebnog interesa za državu, a država u njima ima manjinske udjele dužne su uplatiti u državni proračun 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti razmjerno udjelu koji država ima u svakoj pojedinoj kompaniji. Taj udio u neto dobiti u državni će proračun uplatiti 15 poduzeća, dok će još dva, Agencija Alan i Hrvatska Lutrija, državnom proračunu transferirati cijelu dobit nakon oporezivanja, odlučila je Vlada. No ove godine na popisu 17 poduzeća koja moraju uplatiti svu ili dio dobiti u državni proračun nema Hrvatske elektroprivrede koja je proteklih godina po tom pitanju uplaćivala najviše novca u proračun. Vladina odluka da izostavi HEP je u sadašnjoj situaciji razumljiva jer je država na tu tvrtku prebacila najznačajniji dio pomoći građanima i gospodarstvu u borbi protiv skupih energenata. Novi list

20.10. (16:00)

Spasilačka služba

EU i energenti: zajedno štedjeti, zajedno kupovati

U Njemačkoj bi od ožujka 2023. mogla biti uvedena kočnica za cijene plina koja bi važila za elektrane na plin, za kućanstva i poduzeća koja se griju na ovaj energent. Stručnjaci smatraju da je model vrlo skup. Zato je njemačka Vlada predvidjela novo zaduženje u iduće dvije godine koje bi iznosilo 200 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji će voditi summit u Bruxellesu, više bi volio da se raspravlja samo o prijedlozima Komisije kako bi izbjegao svađu. Za njega je štednja energije na prvom mjestu. Onda dolazi zajednička kupovina plina, koju će obavljati europske tvrtke, kako bi objedinile snagu na tržištu. Ideja je da se 15 posto plina za skladištenje kupi po najnižoj mogućoj cijeni. U solidarnost EU-a, smatraju, trebalo bi uključiti zapadnobalkanske zemlje, kao i istočne kandidate za prijem u EU, Ukrajinu i Moldaviju. DW

08.10. (16:00)

Teorija šumom, praksa drumom

Vodik kao energent je kao da požar gasite šampanjcem

Vodik je izrazito eksplozivan zato što je kemijski veoma, veoma nestabilan. Drugim riječima, atom vodika se rado “zalijepi” za sve što mu dođe blizu – tako su i u molekuli vode dva atoma vodika na jedan atom kisika, ali je velika muka odvojiti ga iz spoja u kojem se nalazi. To pak znači da za izdvajanje vodika iz vode elektrolizom treba velika količina energije. A to znači i da vodika u čistom obliku u prirodi skoro i nema. “Vodik je zapravo rijedak i skupi energent i zapravo je to nešto kao šampanjac za energetske promjene”, sažima Claudia Kemfert s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Već i zbog toga je direktno korištenje vodika u mnogim područjima potpuno neučinkovito: zašto grijati stan vodikom u čijoj se proizvodnji potrošila golema količina električne energije umjesto da se odmah koristi električna energija? Čak i kod automobila su električni automobili mnogo racionalnije rješenje, misli Kemfert. Deutsche Welle

01.10. (12:00)

Feferoni isključeni

Na što se ove zime najbolje grijati: na plin, struju, pelete, lož ulje ili toplanu?

Zagrebačka toplana

Prema našem izračunu, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata. Tportal

tportal

29.09. (18:00)

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

29.09. (12:00)

Blaga zima, nekima

Muke po grijanju: najbolje će proći kućanstva priključena na toplane

Prema Tportalovoj računici, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.

23.09. (21:00)

Hladniji pogon

Čeličane u EU gase peći zbog skupe energije: Prijeti zima deindustrijalizacije

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine. U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto. U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU. Index

23.09. (16:00)

Novac svima, a ne samo njima

Hrvatska je na prvom mjestu u EU po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize

Europske vlade dodijelile su oko pola trilijuna eura za pomoć kućanstvima i tvrtkama, a sudeći prema tablici koju je također objavio think thank Bruegel, Hrvatska je na prvom mjestu u Uniji po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize u relativnim odnosima (kao postotak BDP-a), dok je u Europi više dalo samo Ujedinjeno Kraljevstvo. Do sada, najmanje su izdvajale Irska, Švedska i Finska. Mnoge europske Vlade pokušavaju na sve načine ublažiti udarac rasta cijena energenata na građane i poslovne subjekte. Do sad je 27 država članica Europske unije izdvojilo 314 milijardi eura za ublažavanje utjecaja energetske krize na potrošače i poduzeća, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo izdvojilo 178 milijardi eura. Lider

17.09. (01:00)

Proizvođači energije beru vrhnje

Komentar: Voze li krave na dizel?

Nema nikakvog argumenta da se poveća cijena mlijeka ako se poveća cijena energije jer, kaže naš istaknuti stručnjak Davor Štern, krave ne voze na dizel. Građani trebaju bunt usmjeriti prema proizvođačima hrane i poziva na bojkot kupovine sira i vrhnja. Proizvođače energije treba ostaviti na miru da uživaju u super ekstra senzacionalnim profitima jer oni nisu nizašto krivi. Naravno da u međuvremenu svi kupuju dizel /pšenicu /suncokret/energiju/metale… po cijeni koja nema veze s ponuda-potražnja modelom nego 30-100 posto višom što je naravno super profit ili zaštita vrijednosti od inflacije. Oni koji su u krizi nešto dobili od novoga novca, kroz ovaj sustav će vratiti sve i još više svoje vrijednosti jer se sustav lako raspadne, ali treba puno više vremena, znanja i sposobnosti političara, za uspostavu novoga. Kolateralnih žrtava u Hrvatskoj bit će puno, tvrdi Krešimir Kuterovac za Agroklub.