Decentralizacija na djelu: Gradovi u okolici Zagreba osjetno jeftiniji za život - Monitor.hr
14.09. (11:00)

Otjerali ljude cijenama

Decentralizacija na djelu: Gradovi u okolici Zagreba osjetno jeftiniji za život

Visoke cijene stanova, najma, otpada, sporost javngo prijevoza i prometne gužve, mnoge stare zgrade u centru nakon potresa nisu sigurne za stanovanje, a obnova ide puževim korakom. Zagreb ima i najviši prirez od 18%, no Zagrepčani ukidanje prireza od Nove godine neće osjetiti na plaćama jer će toliko porasti porez na dohodak. Sve su to neki od razloga zašto mnogi ljudi za život biraju gradove u okolici Zagreba u kojima su gotovo svi troškovi osjetno manji, a nude i neke druge prednosti. Prema popisu stanovništva iz 2021., u Zagrebu živi 770.000 ljudi, što je 20 tisuća manje nego deset godina prije. Zato gradovi u okolici metropole bilježe sve veći broj stanovnika. Jutarnji


Slične vijesti

06.09. (11:01)

Zagrebački tramvaj u prvoj godini, 1891. kad je uveden, prevezao je više od milijun putnika

03.09. (19:00)

OŠČamutili nas

Let 3 na Šalati u Zagrebu

Let 3 su prošli zavidan karijerni luk od mladih i drčnih punk rockera, preko provokatora i kritičara učmalog konzervativnog mentaliteta pa sve do performerskog fenomena o kojemu se u svijetu pričalo više od ijednog drugog domaćeg izvođača. Par otkazivanja nisu ih omela da postanu najtraženiji izvođači ovog ljeta, a nakon guste turneje, antiheroji scene došli su do trenutka da sva svoja ovogodišnja glazbena nastojanja okrune velikim spektaklom (iliti ŠČpektaklom kako ga se očekivano prekrstilo) na zagrebačkoj Šalati. U svoj nastup od dva i pol sata odlučili su ugurati everything everywhere all at once, da se poslužimo naslovom popularnog oskarovca. Sve je počelo puštanjem s razglasa pjesme “Radio Isus”, slijedio je program na videozidu dok je bend navalio na pozornicu popraćen vojskom plesačica i suradnicom Jovankom Broz Titutkom… Ravnododna /Jutarnji

 

 

20.08. (00:00)

Nema više starih kina s umjetničkim programom, samo komercijala na najjače

Cinehill Motovun i ove godine u Laubi donosi izbor svojih najboljih filmova

Motovun Film Festival otkrio svoju drugu lokaciju – izletište Petehovac kod Delnica | Riportal

Motovun Film Festival ovog je ljeta postao Cinehill, a u sklopu svog programa najavio je devet odabranih filmova, među kojima su i oni nagrađeni, koji će se nakon projekcija na novoj lokaciji Festivala, tradicionalno prikazati i u zagrebačkoj Kući za ljude i umjetnost – Laubi. Nakon projekcija na novoj lokaciji Festivala u Gorskom kotaru, projekcije odabranih filmova iz filmskog programa prikazivati će se u Laubi od 24. kolovoza do 3. rujna. Prikazat će se i brazilska queer priča ‘Paloma’, kao i bugarska drama ‘Blagina pouka’, koja je osvojila nagradu žirija kritičara FIPRESCI na ovogodšnjem Cinehillu. Još jedan distopijski film u programu je ‘Suša’ u kojem jednu od uloga igra i Monica Bellucci. Iz Maroka stiže film ovjenčan nagradom žirija u programu ‘Izvjestan pogled’ u Cannesu pod naslovom ‘Psi’. Tportal

04.08. (20:00)

Metropola u kojoj cijevi ne pucaju svako malo

Pitali AI kako bi Zagreb mogao izgledati za tisuću godina

 

Iz RTL-a su pitali ChatGPT kako on vidi Zagreb za jedno tisućljeće, na što im kaže da bi urbanizacija mogla biti bolja nego danas. “Veći broj građevinskih projekata i gusto naseljenih područja“, piše AI koji za promet u Zagrebu dodaje: “Prijevoz bi mogao biti značajno drugačiji, možda s autonomnim vozilima ili čak novim oblicima transporta kao što su letjelice za gradski prijevoz.” Kaže i da bi glavni grad Hrvatske mogao biti raznolikiji u pogledu stanovništva, jezika i kultura. Danas

25.07. (20:00)

Istinski kroničar Zagreba

Zagrebu fali Veselko Tenžera

Istinski kroničar grada: Zašto je Veselko Tenžera volio Zagreb – NACIONAL.HR

Književni kritičar, novinar i feljtonist Veselko Tenžera pisao je za Slobodnu Dalmaciju, Danas, Vjesnik i druge, no njegov su pravi ured bili – kvartovski kafići. U njima je razvio znanost šankologije, prozvavši one koji nisu dorasli umjetnosti šanka kao urbane barbare. Neurotik svaku čašu vidi kao mikrofon, a pravi estet od šanka može napraviti hram ili katedru za proučavanje duha. Prikladno je baš te Tenžerine riječi Đorđe Matić nazvao “urbano-socijalističkim verzijama antičkog trga u kojima su ga ljudi dolazili slušati”. Majmunska psihologija taksija, dovikivanja i stiskanja u tramvaju, sportaši koji su svraćajući na gembač tijekom trčanja po savskom nasipu više kila natukli nego izgubili, fenomen zagrebačkog malograđanina, Dinamo kao međuvrijeme između ženidbe i razvoda, oštri psi i još oštriji vlasnici podsljemenskih vila, uniformiranje osobenjaštva i komercijalizacija protesta – samo su neki od detalja na kojima je Tenžera krojio sociologiju i psihologiju Zagreba, prokazujući glupost, taštinu i lažni moral i gomile i autoriteta. Novosti

21.07. (09:00)

Črepi letido!

Klimatolog: Nevrijeme u Zagrebu bio je presedan. Možemo očekivati i tornado

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index

20.07. (10:00)

Dan poslije

Posljedice nezapamćenog nevremena u Zagrebu i Slavoniji

  • Poginule dvije osobe u Zagrebu, šezdesetak u bolnicama (Telegram), jedna osoba poginula na Žitnjaku gdje se srušilo stablo na automobil, a druga osoba navodno je stradala u Dugavama (Jutarnji), poginuo 40-godišnjak na području općine Cernik. Bio je u automobilu na koji je palo stablo (Glas Slavonije)
  • Grad Zagreb poslao upozorenje građanima: Izbjegavajte posjete parkovima (Index)
  • Zapovjednik JVP: Vatrogasac ozlijeđen motornom pilom tijekom intervencije u Zagrebu (24 sata)
  • Ovako je izgledao Trg bana Jelačića u Zagrebu: ‘Sve je poplavljeno’ (Green)
  • Prizori Botaničkog vrta rastužili mnoge, u azilu Dumovec nema električne energije (Index)
  • Kod Županje zabilježen udar vjetra od 180 km/h (Tportal)
  • Je li ovo ekstremno vrijeme ‘novo normalno?’. Neki znanstvenici kažu da nije, bit će još gore (Nacional)  ‘Ovakva superćelija dosad nije zabilježena u cijeloj Europi’ (Telegram)
07.07. (12:00)

Tamo gdje se ljudskost još uvijek može namirisati

Jedna šetnja Hrelićem

Hrelić nije samo zagrebački buvljak, već i alegoreza grada Zagreba. Da bismo razumjeli zašto, moramo ga prvo mentalno i vizualno smjestiti u prostoru. Hrelić se nalazi na jugu glavnog grada. Nije romantično smješten podno planine Medvednice, već se iznad njega izdiže deponij smeća. Taj je deponij hranilište velikog broja zagrebačkih galebova i vrana. Ispod ptica, ljudi također pronalaze hranu i predmete koji su im korisni. Postoji, dakle, određena simetrija u potrebama koje Zagrepčani i životinje zadovoljavaju na Jakuševcu. To simboličko podudaranje, to kopanje po smeću, traži posebnu vrstu želuca, doslovno i figurativno, te odbija onaj sloj građana koji misli da je iznad, ne samo osoba koje na buvljaku pazare, već i iznad ptica koje nad tim jadnicima nezainteresirano kruže.Tako počinje zanimljiv tekst o najvećem zagrebačkom buvljaku na Kulturpunktu.