Depopulacija mijenja požarnu kartu Europe - Monitor.hr
18.10.2023. (13:00)

Svi bi u gradove, a sela zjape prazna

Depopulacija mijenja požarnu kartu Europe

Egzodus sa sela i klimatska kriza promijenili su europsko selo, a s njime su se promijenili i požari koji pogađaju kontinent svakog ljeta. Napuštanje ruralnih područja ostavlja milijune hektara na milost i nemilost prirodi, a posljedično i požarima. Ova prijetnja nije nova, ali je sve opasnija, kako je sve više požara na kontinentu. To također nije linearan proces. Površina zahvaćenih područja varira iz godine u godinu, a vrhunci i padovi ponavljaju se svakih pet godina. Uzroci ovog porasta požara su složeni. Klimatske promjene dovode do sve većeg broja toplih i suhih epizoda koje dopiru sve više i na sjever, a suhoća terena raspiruje vatru. Međutim, postoji još jedan ključni čimbenik za napredovanje požara, a to je promjena korištenja zemljišta. H-alter


Slične vijesti

10.12.2023. (20:00)

Brojke su neumoljive

Hrvatska u 35 godina izgubila milijun stanovnika i 370.000 radnih mjesta

Novi su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. studenoga u kojem navode kako je riječ o broju osiguranika koji po različitim osnovama uplaćuju mirovinsko. U Hrvatskoj je zadnjeg dana studenoga bilo ukupno oko 1,66 milijuna zaposlenih po svim osnovama i organizacijskim oblicima. To je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj u proteklih 30 godina: usporedbe radi, tijekom 1993. imali smo oko 1,7 milijuna osiguranika i oko 4,6 milijuna stanovnika. Danas smo pak premašili brojku iz 1994. godine kad smo imali oko 1,62 milijuna osiguranika. No, prve procjene govore kako smo ove godine na oko 3,8 milijuna stanovnika. U 30 godina, dakle, Hrvatska je izgubila oko 800.000 stanovnika, ali i ostala na otprilike istom broju zaposlenih. I to zahvaljujući, prije svega, stranim radnicima kojih je u našoj zemlji danas već više od 160.000. Danica

27.09.2022. (13:00)

Nema posla, nema života

Čak 195 naselja u Hrvatskoj bez ijednog stanovnika. Najveća je pustoš u Gorskom kotaru

U 54 naselja Primorsko-goranske županije nema žive duše. U Zelinu Mrzlovodičkom samo je sedam stalnih stanovnika. “Mladi se iseljavaju zbog škole, vrtića, a i skupoće. Nije lako živjeti u Gorskom kotaru, nama su zime jako velike, minusi su veliki, treba nam puno novca za drva”, uzdiše Neda Malnar. Pusta je i Slavonija. U Lovčiću je nekad bilo više djece u školi nego što je danas u selu stanovnika – trideset ih je. Danas broje umrle, a živih je u selu sve manje. “Gledaš umro, umro, umro… Ja kad dođem u Stupnik, odmah mahnem rukom, načelniče kakva je statistika?”, kaže Adam Paun. “Lijepo je ovdje, ali vjerojatno bih i ja otišao kad bih imao priliku”, dodaje Goran Alaberović. Tportal

13.02.2017. (23:35)

Čekaju se neki novi klinci

U Hrvatskoj će 2031. živjeti manje od 3 milijuna ljudi

Broj stanovnika u Hrvatskoj već je pao ispod psihološke granice od četiri milijuna ljudi, a do 2031., ako se nastavi postojeći trend iseljavanja i niskog prirodnog prirasta, past će na 2,9 milijuna, pokazuje najnovija studija Stjepana Šterca sa zagrebačkog PMF-a. U tome slučaju mirovinski sustav postat će potpuno neodrživ, iako je već sada na klimavim nogama, dok je vremena za promjene koje bi ublažile stanje malo – Šterc vidi demografski reprodukcijski potencijal još samo u sljedećih pet godina, ako svaka 8. žena u dobi od 20. do 39. rodi. Slobodna

22.02.2016. (22:52)

Grad koji kopni u državi koja stari

Split pao sa 189 na 167 tisuća stanovnika

Split je 1991. imao 189.388 stanovnika, deset godina kasnije 175.140, a 2011. godine pao je na 167.121 stanovnika. Takvim bi tempom Split mogao do popisa stanovništva 2021. godine pasti možda čak i ispod 150.000 stanovnika. Ljudi se iz Splita sele u četirima pravcima – u prigradske urbanizirane zone kvalitetnijeg i jeftinijeg stanovanja, zatim selidba prema susjednim gradovima, primarno Solinu i Kaštelima, rreća struja iseljavanja išla je prema Zagrebu, a četvrta izvan Hrvatske… Slobodna

16.01.2016. (23:10)

Ne rađaju se djeca nego nezadovoljstvo

Nizozemska kao novi uzor: Visokoobrazovane žene imaju i po četvero djece

Nakon što je najavljeno osnivanje novog Ministarstva obitelji, demografske obnove i useljeništva (MODOU), mnogi su se javno zapitali koliko ovo proširenje birokracije ima smisla. „To neće ništa riješiti. Prvi reformski zahvat treba biti koordinacija rada svih ministarstava. Morate sve reformirati. Nizozemska je to dobro riješila. Visokoobrazovane žene imaju po troje i četvero djece jer je država stvorila uvjete za to. Sve su službe aktivirane, od vrtića do dadiljstva“, poručuje aktivistica Sanja Sarnavka, ističući važnost sudjelovanja muškaraca u podizanju djeteta u prvim mjesecima života. H-alter

10.01.2016. (22:55)

Should I stay or should I go

Recepti za izlazak iz demografske krize u Hrvatskoj

“Uopće nije bitno kako se koje ministarstvo zove, već je važno provoditi kvalitetnu demografsku politiku. No demografska obnova mukotrpan je posao jer je nerealno očekivati popravljanje demografske slike ako je gospodarstvo u kolapsu, a politika zapošljavanja uopće ne postoji. Upravo su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih mladi ne ulaze u brak i osnivanje obitelji. Nužno je i poraditi na pružanju pomoći zaposlenim obiteljima, prije svega ženama”, objašnjava demograf Anđelko Akrap za T-Portal.

23.11.2015. (17:43)

Pozitivna deruralizacija?

‘Hrvatskoj trebaju regije koje nastaju iz gradova’

Zašto su Hrvati 1991. počeli izumirati? Demograf Anđelko Akrap smatra da je to zato što “od početka modernizacije sredinom 19. stoljeća Hrvatska nema, ali i ne razvija, mrežu gradova nositelja razvoja na čitavom prostoru”. Naime, samo je nekoliko hrvatskih gradova moglo zaposliti stanovništvo koje se odlijevalo iz poljoprivrede, a zbog sporog razvoja srednjih, i osobito malih gradova, taj se “višak” stanovništva trajno zapošljavao u inozemstvu. Bio je to razvoj bez prostorne komponente gospodarske i demografske politike”, piše Jutarnji.

30.09.2015. (15:57)

Grad živih

Talijanski gradić zabranio umiranje, kazna 10 eura godišnje

U talijanskom gradu Sellia trenutno živi 537 ljudi, tri puta manje stanovnika nego ih je bilo 60ih godina prošlog stolježa, a većina građana ima preko 65 godina. Suočen sa lošom demografskom slikom, gradonačelnik je odlučio natjerati ove preostale građane da paze na sebe, pa im je tako zabranjeno da budu bolesni i umru. Ako se ne paze građani plaćaju 10 eura kazne godišnje. Guardian

27.06.2015. (13:28)

Skretanje ulijevo

Karta Europe – manje ljudi na Balkanu i Baltiku, više u Francuskoj i Britaniji

“Forum znanja” Big Think objavio je zanimljivu kartu Europe na kojoj su prikazani dijelovi kontinenta gdje se broj stanovništva smanjuje (plavom bojom), odnosno povećava (crvenom). Na nivou kontinenta očito je iz karte kako depopulacija najviše pogađa Balkan, Baltik, Istočnu Njemačku (bez Berlina) i Iberijski poluotok. Najljepše crvenkaste su Francuska, Velika Britanija i Republika Irska. Hrvatska se poprilično plavi… Big Think