Depoziti u bankama i dalje rastu, premašili 248 milijardi kuna - Monitor.hr
20.10.2015. (09:38)

Depozitivna strana

Depoziti u bankama i dalje rastu, premašili 248 milijardi kuna

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su krajem kolovoza ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskog dosegli 248,4 milijarde kuna, što je rast za više od 1,6% u odnosu na kolovoz 2014 ili 1,4% u odnosu na srpanj 2015. Tomu je pridonio rast depozitnog novca, što upućuje na “sklonost stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima, što je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata od početka godine”, kako ocjenjuju analitičari RBA-a. T-Portal



Slične vijesti

17.09. (18:30)

Švicarski je dobar samo sir, a i on ima rupe

Vrhovni sud odbio banke – otvorena vrata za obeštećenje 125.000 dužnika u CHF kreditima

Sud je odbio zahtjev za revizijom koji su podnijele banke tražeći da se poništi ranija pravomoćna presuda kojom je dokazano da su klijentima banaka povrijeđena prava vezanjem kredita uz tečaj švicarskog franka, na način da banke o toj valutnoj klauzuli sa štedišama nisu unaprijed pregovarale. Klijenti banaka sada će moći tražiti povrat preplaćenog kredita. Telegram

07.04. (08:30)

Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

23.03. (12:30)

Izlazna naknada

Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

17.03. (22:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

12.03. (10:30)

Prozirne provizije

U Hrvatskoj sve češće mijenjamo banke – ove godine dvostruko više nego lani

Prošle godine prosječno 182 hrvatskih građana svakog je mjeseca promijenilo banku, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Do promjene je došlo jer je Hrvatska implementirala europsku direktivu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika, mnogo jednostavnije i brže, a i sav posao napravi nova banka. HNB, inače, ima usporedbu visine naknada banaka u Hrvatskoj. Slobodna

08.02. (01:30)

Zaduženi svih županija - pripremite se

Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

07.12.2018. (12:00)

Ekonomski lab: Koliko stvarno rastu krediti i koliko su banke stvarno profitabilne

26.11.2018. (16:00)

Novi servis HNB-a – preglednik bankarskih naknada svih banaka (mjesečna naknada, kamate na prekoračenje…)