• 16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    07.06.2018. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    03.05.2018. (09:30)

    Dobri susjedi

    Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura

    Hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura. Takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije je rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53% dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura. Novac.hr

    21.04.2018. (08:30)

    Money can't buy it

    Istraživanje: Novcem se može kupiti sreća, ali je bitno kako ga potrošimo

    Profesorica Ashley Whillans s poslovne škole na Harvardu provela je istraživanje u kojem su jednoj grupi ljudi dali novac da si nešto kupe, a drugoj da njime plate nekome da umjesto njih obavi neki posao poput pranja rublja. Na koncu su zadovoljniji bili ovi drugi. Čak i kad potrošimo jako malo novca da izbjegnemo neko neugodno iskustvo poput čišćenja, osjećat ćemo se bolje nego da smo taj novac potrošili na neki predmet. Tako da zapravo možemo reći da se novcem može kupiti sreća, ali je bitno da taj novac potrošimo na pravi način, kaže Whillans. CBS ima dobar tekst o tome može li novac kupiti sreću, koji prenosi Jutarnji.

    25.03.2018. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    13.03.2018. (08:44)

    Gotovine u optjecaju 2% više nego 2000. godine

    Od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u optjecaju porasla je sa 7% vrijednosti gospodarstva na devet posto. Općenito gledajući, u većini država primjetan je rast gotovine u optjecaju, a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za 9, odnosno 7% vrijednosti BDP-a. Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankomate koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Poslovni

    11.03.2018. (13:30)

    Nikad dovoljno

    Koliko je novca potrebno za sreću?

    Novo istraživanje pokazalo je da novac ima veliki uticaj na sreću pojedinca, a to koliko je novca potrebno da biste bili sretni ovisi o tome gdje živite. U zapadnoj Europi i Skandinaviji je za sreću u prosjeku potrebno 100.000 dolara, dok je u istočnoj Europi i na Balkanu potrebno samo 45.000 dolara godišnje. Buka

    04.03.2018. (10:31)

    Male i srednje tvrtke više neće plaćati ‘šumski’ paranamet

    Svi poduzetnici koji ostvaruju prihode manje od 3 milijuna kuna novim zakonom o šumama oslobodit će se plaćanja naknade za opće korisne funkcije šuma koju su obvezni plaćati od 1990. Odredbu plaća 202 tisuće poduzetnika, a procjenjuje se da bi oslobođeno bilo 181 tisuća, dok bi prihod ostao 180 milijuna kuna. Poslovni

  • 16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    07.06.2018. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    28.05.2018. (09:35)

    Kontroliranje osobnih prihoda i četiri opća načela ulaganja

    Iscrpnije...
    23.05.2018. (22:53)

    20 najbogatijih zemalja svijeta. Naša budućnost Irska je peta, SAD 12., Njemačka tek 18.

    Iscrpnije...
    17.05.2018. (14:30)

    Slabije imovinsko stanje u starijoj životnoj dobi je povezano s povećanjem rizika za demenciju za do 50%

    Iscrpnije...
    04.05.2018. (10:51)

    Prvi put od 2013. količina likvidnog novca u eurozoni se smanjuje, a ECB se od svog inflacijskog cilja od 2% ponovo udaljava

    Iscrpnije...
    03.05.2018. (09:30)

    Dobri susjedi

    Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura

    Hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura. Takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije je rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53% dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura. Novac.hr