Did the Wall Fall at All: Je li Berlinski zid uopće pao? - Monitor.hr
27.10.2019. (09:30)

Pogled kroz špijunku

Did the Wall Fall at All: Je li Berlinski zid uopće pao?

“Sve smo naše filmove odgledali, sve smo naše pjesme odslušali, poznajemo ovu zemlju bolje nego vlastitu dnevnu sobu, a gledano kroz tu malu hrvatsku škuljicu, priznajmo, proteklih trideset godina nije bilo lako, prije svega zbog rata i njegovih posljedica. Povijest je namijenila različite sudbine Pragu i Zagrebu” – Velimir Šonje o knjizi ‘Prešućeni trijumf liberalizma’, koju je napisao s Darkom Polšekom.


Slične vijesti

Prekjučer (11:00)

Struja je struja, ali Njemačka je Njemačka

Šonje: Prag od 80% djeluje sve jače – gospodarski rast kao bijeg od povijesti

Hrvatska se usko približila pragu razvoja od 80% realnog dohotka po stanovniku Europske unije. Hrvatski AIC po stanovniku je na dvadeset i drugom mjestu među dvadeset i sedam država članica EU. AIC je važan jer mjeri stvaran, ukupan životni standard i pruža objektivniju sliku materijalne kvalitete života. Ne gledaju se samo cijene u dućanima, nego i usluge stanovanja, energije, ali i subvencionirane javne usluge. Na primjer, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je druga najniža u EU, dva i po puta niža nego u Njemačkoj, što znatno utječe na AIC jer struja je struja. Tako će na AIC utjecati i relativno niži troškovi predškolskog odgoja i školovanja u Hrvatskoj, zdravstvenih usluga, i tome slično. Još uvijek dakle ne znamo hoće li 80% prosjeka EU-27 za Hrvatsku djelovati kao ozbiljan razvojni prag koji će biti teško preskočiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

06.06. (12:00)

Kad ni turisti više ne grizu: preskupa hrana ubija apetit i statistiku

Osobna potrošnja usporava, a inflacija se približava normalnijim razinama

Podaci o realnom prometu u trgovini na malo ukazuju na smirivanje osobne potrošnje. U istom smjeru ukazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Ne vidim što bi moglo promijeniti ove trendove. I strani turisti neće s oduševljenjem očitavati cijene pizza od 12 eura i glavnih jela u restoranima od 18, 20 i više eura. Danas je jeftinije jesti u Rimu nedaleko od Vatikana nego na našoj obali, osim ako se jako pazi; dobre ponude za dobru cijenu ima, samo se treba potruditi pronaći ju. Stoga mislim da nas čeka još vrlo kratko vrijeme povećane inflacije prije nego što signal smiraja osobne potrošnje bude jasno očitan u cijelom dobavnom lancu i na većini tržišta. Nakon toga nas prema kraju ove godine čeka umjereniji predbožićni shopping i približavanje stope inflacije normalnijim razinama, puno bliže onih već zaboravljenih i službeno željenih „2 posto na godinu“. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.05. (20:00)

Fleksibilno radimo, kruto živimo

Šonje: Koliko radimo i zašto toliko radimo

S 37,8 sati u prosjeku na tjedan, Hrvati na glavnom poslu provedu približno jednako vremena kao Slovenci (38,0), Česi (37,8) i Slovaci (37,9), i to ne računajući pauze. Važno je uzeti u obzir i razlike u vremenu koje ljudi provedu putujući s posla i na posao. S prosječnih 24 minute u jednom smjeru stojimo relativno dobro – samo Grci (20) te Talijani i Portugalci (21) putuju u prosjeku kraće. Društvo može birati između većeg dohotka i više slobodnog vremena, no taj izbor čine pojedinci kroz vlastite odluke o radu. Obrazovanje i tehnologija ključni su alati za oba cilja – bilo za veće plaće, bilo za više dokolice. Ipak, neki ljudi, bilo zbog nužde ili ambicije, odlučuju raditi više poslova, što često znači i više učenja i ulaganja truda. Hrvatska bilježi snažan porast radne aktivnosti žena, osobito u mlađoj i starijoj dobi, što upućuje na sve veću fleksibilnost radnih aranžmana i kombiniranje tržišnog rada s obiteljskim obavezama. Iako su ovi procesi u početnoj fazi, očekuje se da će u idućih 10-15 godina dovesti do konvergencije s europskim prosjekom, uz fleksibilnije ugovore i moguće smanjenje prosječnog broja radnih sati. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

12.05. (14:00)

Regulacija na križanju

OECD-ov pogled na deregulaciju: Sturzeneggerova preciznost nadmašuje Muskovu motornu pilu

OECD-ov Regulatory Policy Outlook 2025 naglašava važnost učinkovitih, fleksibilnih i participativnih regulacija temeljenih na dokazima. Uspoređujući pristupe deregulaciji, argentinski model pod vodstvom Sturzeneggera ističe se strukturiranim reformama u skladu s OECD-ovim načelima. Nasuprot tome, Muskov DOGE u SAD-u, iako ambiciozan, kritiziran je zbog štetnih posljedica na javne usluge i nedostatka dugoročne strategije . EU, suočena s izazovima pretjerane regulacije, poduzima korake ka pojednostavljenju propisa, no ostaje pitanje hoće li to biti trajna promjena ili privremeni kompromis.

Mileijev pristup deregulaciji u Argentini ima veće šanse za dugoročni uspjeh u odnosu na Trumpov i Muskov. Uz široku podršku Kongresa, Milei je uspio provesti fiskalne i regulatorne reforme, uključujući rezove u javnim rashodima i smanjenje inflacije. Sturzeneggerov tim, koji je pripremio regulatornu reformu, koristi inkluzivan pristup, analizirajući cjenovne deformacije i eliminirajući korupciju. Iako Argentini predstoje izazovi, uključujući visoku inflaciju i nesigurnost u trgovinskoj politici, Milei uživa stabilnu podršku birača zbog smanjenja inflacije i fiskalnih prilagodbi. Velimir Šonje za Ekonomski lab

09.05. (15:00)

S juga s ljubavlju – Njemačka konačno pušta gas

Šonje: Neuvjerljiv oporavak gospodarstva EU, ali ipak – oporavak

Gospodarstvo EU stagniralo je 2023. i 2024., a rast su vukle južne zemlje poput Španjolske, Italije i Hrvatske, dok je Njemačka zapela u blagoj recesiji. Sada ipak pokazuje prve znakove oporavka. Ukupni rast EU-a iznosi 1,4%, no taj broj iskrivljuje Irska s nerealnim skokom od 10,9%. Oporavak je krhak, ali ga podupiru fiskalna ekspanzija, rast osobne potrošnje i pad cijena energenata. Ako sve pođe po planu, rast BDP-a mogao bi doseći 1,5% do 2% 2025., dok se SAD usporava zbog Trumpovih carina i vlastitih problema. Velimir Šonje za Ekonomski lab

14.04. (11:00)

Obraćanja Njegovom Božanstvu

Šonje: Trgovački rat – zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija

Trump projicira moć velikog majstora šaha, no u stvarnosti ima samo revolucionarne vizije i grube ideje. Nema detaljno razrađenu strategiju i taktiku. Osjeća se relativno komotno u tome, jer je navikao improvizirati u uvjetima kaosa nakon što mu je bogato poslovno iskustvo pokazalo da se u toj vrsti odnosa snalazi bolje od drugih koji mrze nepredvidivost. Mogu zamisliti kako su mu suradnici proteklih tjedana donosili razne varijante tablica, a on ih enigmatično promatrao čuvajući u sebi odluku do posljednjega sata jer – jednostavno – ni sam nije imao jasnu ideju kojim će putem krenuti. Po svemu što se čuje, Trump ne daje detaljne tehničke naloge nego komunicira vizije i grube ciljeve, a nakon toga voli da mu ljudi dođu s tehničkim prijedlozima koje onda važe. To je povezano s drugim čimbenikom – narcisiodnim karakterom koji u sprezi s položajem najmoćnijeg čovjeka na svijetu stvara unutarnju organizacijsku strukturu u administraciji u kojoj je on usko grlo. Trump ima skoro 80 i ljude oko sebe koji ga doživljavaju kao karizmatičnog lidera. Nalik je tvorcu firme čija okoštala struktura koči njezin daljnji razvoj, ali i dalje sebe vidi kao najboljeg pregovarača… piše Velimir Šonje na svom Ekonomskom labu. Za ilustraciju pogledajte kako izgleda Trumpov sastanka kabineta. 🙂

09.04. (15:00)

Tko ima veći, imat će manji rast BDP-a

Šonje o trgovinskom ratu: Zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija

Zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Veliki dio političara i javnosti u EU prihvatio je Trumpovu igru „tko ima veći“, pa će im se ovaj prijedlog činiti promašen. Čast i ponos su u pitanju. Pema procjenama Trumpove carine usporit će rast u EU za 0,3 postotna boda na godinu, a u slučaju europskog revanša to bi se moglo povećati na 0,5. Francuzi za sebe u startu procjenjuju 0,5. Prema tome, revanš je i pucanj u vlastitu nogu, na štetu vlastitih potrošača i razvoja. Za odmazdu stvarno ima vremena, kaže Velimir Šonje za Ekonomski Lab, pojasnivši kako Trump zapravo nema strategiju i taktiku, nego ide s grubim vizijama i idejama na isti način kao u biznisu, gdje je navikao improvizirati u uvjetima kaosa, a zatim važe prijedloge suradnika. S obzirom na narcisoidni karakter, udara jako kako bi kasnije imao što bolji rezultat u pregovorima. Kada se sve zbroji racionalno je udahnuti i ući u pregovore bez gađanja kamenom na prvu….

25.03. (00:00)

Znaju što žele, ali ne znaju kako to postići

Trump 2.0: Preoblikovanje svjetskog monetarnog poretka

Većina promatrača će se složiti da Trump nema plan. To ne znači da nema ni viziju ni cilj. Na primjer, vizija je da rat između Rusije i Ukrajine mora stati. Ono što Trump nema je plan kako to postići. Snalazi se po putu jer je puno loptica u zraku. S jedne strane, Rusija mu treba da ju odvoji od Kine (obratna Nixonova strategija odvajanja Kine od Rusije pred više od 50 godina) i pomogne oko nadzora nad iranskim nuklearnim programom. S druge strane, prostor za stiskanje Ukrajine ograničen je raspoloženjem američke javnosti i interesima SAD-a u Europi. Nekog osobitog plana za Ukrajinu u tom složenom kolopletu nema. Stoga Trump ne „vodi pregovore“ nego uskače u njih na temelju grube projekcije cilja, ambicije i snage, a zatim manevrira po putu. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

10.01. (15:00)

Vrijeme za nove definicije

Šonje: Ova će nam godina u ekonomskom smislu biti prijelazna

Prvo, rast će se odvijati po umjerenijoj stopi ispod 3%, i drugo, postupno će doći do promjene izvora rasta: među pokretačima rasta sve manju će ulogu imati domaća potražnja, a daljnji će rast u sve većoj mjeri zavisiti o izvozu roba i usluga. Prvo, naša glavna izvozna tržišta su u recesiji ili stagniraju (Austrija, Njemačka), ili veoma sporo rastu (Italija, Slovenija). Vlada je i deklarativno i stvarno odustala od poticanja velikog turističkog rasta ocijenivši da vrhunac sezone donosi prevelike napetosti. Neizvjesno je i hoće li se ponuda kratkoročnog najma smanjiti zbog poreznih izmjena na štetu malih iznajmljivača koje stupaju na snagu 2025.

S druge strane, utjecaj pozitivnog scenarija ograničavaju: prvo, strukturni problemi njemačke industrije, napose auto industrije, drugo, neizvjesnost raspleta rata u Ukrajini i treće i ponajviše, neizvjesnost u pogledu razvoja trgovačkog rata koji će se intenzivirati dolaskom administracije predsjednika Donalda Trumpa 20. siječnja 2025. Radi se o čimbenicima na koje Hrvatska nema izravan utjecaj. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

08.01. (11:00)

Loše vrijeme za rubalj

Nestane li američki dolar s globalne scene, zamijeniti ga može samo kineski juan

Dolar dominira svjetskom trgovinom već stotinu godina, no pitanje njegove smjene sve je glasnije. Kineski juan, sve popularniji u međunarodnim transakcijama, mogao bi postati nova globalna valuta. Ipak, stručnjaci poput Velimira Šonje vjeruju da dolar neće tako brzo izgubiti svoj status zbog snage američke ekonomije, vojne moći i pravne sigurnosti koju pruža. Dok autokratski režimi poput Kine i Rusije pokušavaju afirmirati svoje valute, dolar i dalje ostaje nezamjenjiv medij razmjene i štednje u svijetu. Lider