Kupuj koliko misliš pojesti
Direktor Dukata: Da je bačena hrana država, bila bi treći najveći izvor stakleničkih plinova
Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene. Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Naši građani bacaju hranu jer loše planiraju – kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje. Zoran Ković za tportal.
