Direktor Sarajevo Film Festivala: Započela je nova era kinematografije BiH - Monitor.hr
01.01.2024. (17:00)

Važna točka na filmskoj karti

Direktor Sarajevo Film Festivala: Započela je nova era kinematografije BiH

Po uzoru na francuski Praznik filma, ali i druge događaje u glavnom gradu kao Noć muzeja, Jovan Marjanović s ponosom ističe rast kino tržišta u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako je broj posjetitelja u prošloj godini bio 1,3 milijuna, što je ohrabrujuće. Posebno su ponosni na Noć kina, čiji je cilj privući ljude koji inače ne odlaze u kino. Napretku su doprinijeli i novi multipleksi, kao i ulaganje u postojeća kina. Ne iznenađuje dominacija američkih filmova nad domaćim, no i na tom planu bilježe rast. Prethodnih godina, domaća kinematografija Bosne i Hercegovine imala je zapaženije uspjehe, s filmovima poput “Amaneta” i “Praznika rada”, te “Deset u pola” Danisa Tanovića, privlačeći desetine tisuća gledatelja. U kontekstu bosanskohercegovačke medijske produkcije, Marjanović ističe značajan porast domaćih televizijskih serija koje podržava BH Telecom, a na kojima rade talentiraniji redatelji i filmski radnici. Bilježe povećanje proizvodnje serija i filmova, rastu upisi na Akademije, dok Sarajevo Film Festival igra važnu ulogu kao mjesto susreta i razmjene iskustava za filmske profesionalce iz regije i Europe. Forbes


Slične vijesti

26.03. (20:00)

Kad Hollywood zove, Gen Z ne diže slušalicu

Gen Z okreće leđa Hollywoodu i traži autentičnost, pronalazi je na – društvenim mrežama?

Prema Deloitteovom istraživanju, Gen Z sve više preferira sadržaj s društvenih mreža u odnosu na tradicionalne filmove i serije – 56% ih smatra da su im ti sadržaji relevantniji. Također, pola ih osjeća jaču povezanost s influencerima nego s glumcima. Ključ je u autentičnosti, dok Hollywood percipiraju kao umjetan, pogotovo s AI-jem u igri. Studiji razmatraju prilagodbu – ulaganje u AI, društvene mreže i kraće formate. No, pitanje ostaje: može li Hollywood preživjeti bez previše “hollivudizacije”? Ako Hollywood želi zadržati Gen Z, mora postati autentičniji ili barem naučiti “pričati” njihovim jezikom. No Film School

02.03. (12:00)

Svaki uloženi euro u kulturu dvostruko ti se vrati

Hoće li hrvatska kinematografija procvjetati na valovima uspjeha Nebojše Slijepčevića?

Prvi put od samostalnosti Hrvatska ima potencijalnog oskarovca – Nebojšu Slijepčevića i njegov kratkometražni film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’. O tom se filmu, opravdano, stalno govori u medijima, a pravo je pitanje: hoćemo li i kako znati iskoristiti ove uspjehe i razvijati hrvatsku kinematografiju? Jedini hrvatski dobitnik Oscara je animator Dušan Vukotić za kratki animirani film Surogat. Iz HAVC-a su optimistični, jer su takve nagrade uvijek dovele do većih ulaganja u kulturnim djelatnostima. No, neki kritičari kažu kako neće doći do bitnijih strukturnih pomaka u našoj kinematografiji čak i ako osvoji Oscar, osim što će se ovaj uspjeh koristiti za promociju, bez rada na promjeni percepcije šire javnosti o hrvatskom filmu. Redatelj Danis Tanović kaže kako BiH može samo sanjati da ima instituciju kao što je HAVC, a kritičarka Iva Rosandić tvrdi kako je najvažnije osigurati kontinuitet financiranja. tportal

08.05.2024. (14:00)

Gdje su nestale sirove strasti?

Veliko istraživanje pokazalo je da su današnji filmovi znatno suzdržaniji u prikazivanju seksualnih scena

Prema izvješću Economista koje je sastavio Stephen Follows, postotak scena seksa u filmovima opao je za čak 40%. Analiza obuhvaća 250 najuspješnijih filmova svake godine od 2000. do 2023., otkrivajući da su trileri i akcijski filmovi najviše pogođeni, s padom od 70%. Ovaj trend potencijalno je posljedica promjene ukusa publike, kao i pragmatičnih procjena filmskih studija uslijed sve većeg utjecaja konzervativnih tendencija. Svijet postaje sve konzervativniji, populizam i desne ideologije boje se riječi seks, a Hollywood, koji mora prodati film diljem svijeta, dakle u različitim političkim, religioznijim i kulturnim sredinama, pazi da ničim ne povrijedi svoju tržišnu ponudu, ističu stručnjaci. (Jutarnji list)

20.03.2024. (00:00)

Toliko loši da su zapravo dobri

Loši filmovi koje gledatelji vole

Filmovi se snimaju već preko sto godina i kroz sve te godine stvaralaštva, uz remek-djela, postoje i filmovi koji su toliko loši da su zapravo dobri. The Room, poznat kao najboji najgori film svih vremena, predstavlja kultni fenomen. Kreacija misterioznog Tommyja Wiseaua, ovaj film je postao nezaobilazan zbog svoje amaterske izvedbe koja je postala komična. Slično tome, komedija Fired Up! i drama Showgirls izazivaju smijeh zbog svoje gluposti, ali gledatelji ih vole. Dok su ti filmovi možda loše napravljeni, donose neprocjenjivu zabavu i zadovoljstvo svojim jedinstvenim šarmom. (Journal)

23.05.2023. (21:00)

Žilava zvjerka

Kratka povijest Hollywooda

Vjeruje se da je ime Hollywood taj dio Los Angelesa dobio krajem 19. stoljeća, zbog brojnih grmova božikovine (holly). No, ime se tek počelo naširoko koristiti početkom 20. stoljeća, usporedno s rastom filmske industrije. Prvi filmski studio Nestor Company pokrenut je 1911. godine i ubrzo postao centar filmske proizvodnje u SAD-u. Tu su rođene prve ikone – Charlie Chaplin, Buster Keaton i Mary Pickford, kao i prvi veći produkcijski pothvati (poput Birth of a Nation, Generala i Metropolisa). No, pravi studijski procvat kreće sa zvučnim filmovima, kada studiji preuzimaju kontrolu nad čitavim produkcijama. Iako im je udarac kasnije zadala pojava televizije, filmska industrija se izvukla sve većim projektima – prvim blockbusterima. No Film School

02.10.2015. (15:05)

Lepi novci lepo gore

Hrvati imaju sustav i novac, a meni su u Srbiji uzeli dvije godine života

“Kod vas se dogodio – novac. Dogodio se – sustav. Te dvije stvari mi nemamo, nekada smo imali nešto novca, snalazili smo se uglavnom entuzijazmom, nalaženjem sponzora. Sada dvije godine nismo dobivali ništa i ova rupa u financiranju tek će se osjetiti u idućim godinama s obzirom na to da se još uvijek snimaju filmovi koji su dobili novac 2013. godine. Tek ćemo u idućih nekoliko godina biti svjesni katastrofe koja se dogodila u našoj kinematografiji”, govori za Večernji Srđan Dragojević, redatelj filmova Lepa sela lepo gore, Rane i Parada. Večernji