Djeca bez osnova: učiteljica upozorava na pad životnih vještina u digitalnoj generaciji - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Deca, moja deca... nikaj nete mela...

Djeca bez osnova: učiteljica upozorava na pad životnih vještina u digitalnoj generaciji

čiteljica trećeg razreda Patrice Edwards postala je viralna nakon što je otkrila da njezini učenici ne znaju čitati analogni sat, vezati cipele, brojati novac, pamtiti adrese niti roditeljske brojeve. Djeca se, tvrdi, u svemu oslanjaju na pametne telefone i učitelje. Edwards poziva roditelje da pomognu vratiti osnovne vještine u svakodnevicu. Stručnjaci upozoravaju da je problem dio šireg trenda: tehnologija i nestabilne rutine skraćuju raspon pažnje i smanjuju prilike za učenje temeljnih sposobnosti prije škole. Daily Mail, Index… komentiraju na Forumu


Slične vijesti

03.10. (13:00)

TikTok generacija – skrolaj dok ti ne dođe psiholog

Postoji veza između intenzivnog surfanja po društvenim mrežama i psihičkih problema

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

28.07. (21:00)

Karijera da, dječja kolica ne

Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

08.07. (13:00)

Umjesto da trče po parku, prsti im jure po ekranima

Previše ekrana, premalo kretanja: Sve više djece s razvojnim teškoćama

Školski su praznici idealna prilika da se djeca maknu od raznih ekrana u koje gledaju i više sati na dan. Sve manje se kreću, igraju na otvorenom. Zbog svega, već se kod najmlađih uočavaju ozbiljni problemi u razvoju, a poseban problem je prekomjerna težina kod velikog broja djece. Pokreti koji su nekad dolazili prirodno danas su problem za devet od deset učenika. Podaci iz Centra za istraživanje djetinjstva pokazuju i da su motoričke sposobnosti djece znatno slabije nego prije 60 godina. Za pola su manje brzi, snažni, koordinirani, precizni… Sve više djece ima teškoće i s finom motorikom – ne znaju pravilno držati olovku, rezati škarama, zakopčati gumb. Zbog toga ih čak 10 posto dobiva odgodu upisa u školu. HRT

10.06. (20:00)

Kad računi vire iz pelena, nije ti do pravljenja djece

Ljudi žele djecu, ali džep i život kažu “ne može”

UN-ovo izvješće pokazuje da većina ljudi želi imati djecu, ali ih u tome sprječavaju visoki troškovi života, nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje i nedostatak vremena. Čak 39% ispitanika navelo je novac kao glavni razlog, a žene posebno ističu nejednaku podjelu kućanskih obaveza. Ni “baby bonusi” ni zabrane pobačaja ne djeluju dugoročno. Ljudi ne odbijaju roditeljstvo – ono im je često ekonomski ili društveno onemogućeno. Prava kriza plodnosti nije u želji, nego u mogućnosti izbora. Index

27.04. (14:32)

Dječje igraonice: Opstaju samo one najveće i najkreativnije

12.03. (09:08)

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

09.02. (22:00)

Očevi i djeca

Otac djeteta s autizmom kod Stankovića: Katkad sam se bojao svog sina

Tema novog izdanja emisije Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića bili su – tate, točnije požrtvovni očevi koji bi mogli biti primjer drugim ljudima. Gost emisije bio je strip-autor Dalibor Talajić koji se već godinama bori za zdravlje svog sina s poremećajem iz spektra autizma. Medijska slika o tatama pomalo je jednostrana. Često nas se promatra kroz slučajeve nasilnih očeva i kroz neplaćene alimentacije, a većina očeva ne spada u te kategorije, ustvrdio je na početku emisije Aleksandar Stanković. Stanković je iznio i zanimljiv podatak da čak svaki četvrti tata prolazi postporođajnu depresiju nakon porođaja supruge ili partnerice, a da zapravo toga nisu ni svjesni. Gost Talajić je pričao o izazovima očinstva te kako je u teškim životnim trenucima uspio zadržati hladnu glavu, te da kod njega nema linije manjeg otpora. Zahvaljujući Daliborovoj posvećenosti i ogromnom angažmanu, sin je danas završio srednju školu. HRT

06.02. (08:00)

A koliko ga koriste izvan škole?

Zabrane mobitela u školama ne poboljšavaju ocjene ni mentalno zdravlje

Ograničavanje korištenja mobitela u školi ne poboljšava ocjene niti mentalno zdravlje mladih, pokazalo je istraživanje provedeno u Engleskoj. Utvrđeno je da restriktivne politike prema mobitelima ne smanjuju ukupno vrijeme koje mladi provode na mobitelima svakoga dana. Međutim, dulje vrijeme provedeno pred ekranima općenito utječe na mentalno zdravlje, ponašanje u učionici, fizičku aktivnost i cikluse spavanja učenika. HRT

15.12.2024. (13:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

11.12.2024. (08:00)

Sve u dva sloga

Ovoga ljeta rođeno je 8605 beba, najčešća imena Luka, Jakov, Mia i Rita

Na svijet je od 1. srpnja do 1. listopada ove godine stiglo 4479 dječaka i 4126 djevojčica, najviše u Gradu Zagrebu (2692) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1102), dok je u Zagrebačkoj županiji rođen samo jedan dječak. Novorođeni dječaci najčešće su dobivali imena Luka, Jakov, Petar i Toma, dok su roditelji novorođenih djevojčica najčešće birali imena od tri ili četiri slova: Mia, Rita, Nika i Mila. Index